Hrvatska može u političkom smislu biti zadovoljna članstvom u Uniji
Gostujući u Dnevniku HTV-a, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a i kandidat za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković govorio je o suradnji HDZ-a s aktualnim i potencijalnim političkim partnerima
Povodom treće godišnjice članstva Hrvatske u Europskoj uniji, u emisiji voditelja Mislava Togonala gostovali su zastupnik Andrej Plenković i potpredsjednica Hrvatskog sabora Vesna Pusić.
Ocijenivši da nakon tri godine članstva Hrvatska u političkom smislu može biti zadovoljna pridruživanjem Europskoj uniji, Plenković je naglasio da joj se Hrvatska pridružila u okolnostima institucionalne, financijske i gospodarske krize u Uniji, a sam pristupni proces bio je usporen zbog suradnje s Haškim sudom i bilateralnog spora sa Slovenijom. Smatra da je u pogledu povlačenja sredstava iz europskih fondova apsorpcijska sposobnost trebala biti brža, no prava analiza korištenja europskih sredstava bit će moguća nakon isteka financijske perspektive EU-a 2014–2020.
U kontekstu negativnog ishoda referenduma Ujedinjene Kraljevine Plenković je kao ključni problem izdvojio krizu povjerenja u EU. Stoga je sada ključna odgovornost na strankama matice na desnom i lijevom centru da svojim politikama vrate vlastitu vjerodostojnost i spriječe daljnje jačanje populističkih trendova, kazao je Plenković. Plenković drži da je britanski premijer Cameron među najvećim političkim hazarderima u Europi jer je potaknuo nepotreban referendum čiji će ishod imati loše posljedice za Ujedinjenu Kraljevinu, Europsku Uniju i globalna financijska tržišta.
Analizirajući prekid arbitražnog postupka Hrvatske i Slovenije o graničnom pitanju, Plenković je ponovio da je u Hrvatskom saboru općim konsenzusom donesena odluka o povlačenju iz arbitraže na temelju Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, zbog prijevarnog ponašanja Slovenije.
Plenković je podsjetio na to da je HDZ kao državotvorna stranka uvijek težila za nacionalnim konsenzusom o pitanjima važnima za Hrvatsku, bilo da je riječ o stjecanju neovisnosti i obrani od agresije ili o realiziranju strateških ciljeva članstva u Europskoj uniji i NATO-u. Pritom je konstatirao da je politički konsenzus prestao kada je vladajuća većina u Saboru predvođena SDP-om i HNS-om neposredno prije pristupa Uniji 2013. donijela tzv. lex Perković, koji je stvorio dojam o Hrvatskoj kao partneru sa skrivenim namjerama.
Govoreći o svojoj kandidaturi za predsjednika HDZ-a, Plenković je rekao da želi vratiti političku vjerodostojnost i povjerenje birača snažnim pozicioniranjem stranke na desnom centru. Dodao je da će potencijalne predizborne i poslijeizborne koalicijske partnere tražiti prema bliskosti svjetonazora i programskih ciljeva. U tom je smislu kazao da je HSS povijesna hrvatska stranka koja pripada Europskoj pučkoj stranci i poručio novom predsjedniku HSS-a Kreši Beljaku da je koalicija s HDZ-om strateški i dugoročan politički izbor. Istaknuo je da je također otvoren za razgovore s MOST-om.
Plenković je zaključio da će HDZ pred birače izići s konkretnim programom koji je usmjeren na političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski rast i razvoj, zapošljavanje i integraciju mladih u društvo, a HDZ u tom procesu može računati i na snažnu potporu Europske pučke stranke.