Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 9. 2016.

Europski put BiH i ravnopravnost Hrvata prioritet nove hrvatske Vlade

Uoči prvoga službenog posjeta Bosni i Hercegovini premijer Plenković dao je veliki intervju za Večernji list BiH u kojemu govori o napretku BiH prema članstvu u Europskoj uniji, položaju hrvatskog naroda u BiH, ustavnoj reformi i drugim temama

U razgovoru s novinarom Zoranom Krešićem, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković naglasio je kako je prvi i ključni vanjskopolitički prioritet nove Vlade Republike Hrvatske europski put BiH i ravnopravan položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivnog naroda u zemlji. ''U ostvarenju tih ciljeva Hrvatske je bila i ostat će najgorljiviji i najvjerniji saveznik BiH'', kazao je Plenković i dodao kako europski put jamči koheziju i teritorijalnu cjelovitost, stabilnost i gospodarski razvoj zemlje.

Podsjetivši na konferenciju ''Europska budućnost Bosne i Hercegovine - 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma'' koju je organizirao s hrvatskim zastupnicima i drugim kolegama u Europskom parlamentu, Plenković je istaknuo kako je tada jedan od važnijih zaključaka međunarodnih sudionika glasio da je sazrijelo vrijeme za nadogradnju Daytonskog okvira. ''To podrazumijeva provedbu ustavne reforme kako bi BiH postala funkcionalna država koja jamči ravnopravnost svojih triju konstitutivnih naroda, manjina i svih drugih građana zemlje'', pojasnio je Plenković.

Kazao je i da se u odgovarajućim rezolucijama Europskog parlamenta isticalo da bi se ustavna reforma trebala voditi načelima decentralizacije, federalizma, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja.

Poručio je kako Hrvatska želi da dogovor o izmjeni ustava postignu politički akteri BiH. ''Ključno je da se Hrvatima kao jednom od tri konstitutivnih naroda BiH zajamči puna ravnopravnost koja podrazumijeva izbor legitimnih predstavnika, njihovu ravnomjernu zastupljenost na svim razinama vlasti i njihov odgovarajući utjecaju na procese političkog odlučivanja'', smatra Plenković.

Plenković je naglasio kako je izmjena Izbornog zakona ključna upravo kako bi se osigurala legitimna zastupljenosti Hrvata u BiH, što podrazumijeva da o hrvatskim predstavnicima odlučuju hrvatski birači. Dodao je da je legitimna zastupljenost važna za donošenje svih političkih odluka relevantnih za Hrvate u BiH kao što su uspostava televizijskog programa na hrvatskom jeziku, status hrvatskog jezika, održavanje nastave na hrvatskom jeziku ili odluke o financijskoj i gospodarskoj skrbi za većinski hrvatska područja u BiH. Ocijenio je i da su nedostaci aktualnog Izbornog zakona zaslužni i za dugogodišnju političku blokadu Mostara.

Govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije, Plenković je utvrdio kako Hrvatska sa Srbijom želi graditi odnose u konstruktivnom duhu i dijalogu i na taj način pristupiti i rješavanju otvorenih pitanja iz vremena velikosrpske agresije na Hrvatsku. ''Hrvatska će, kao članica Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, u rješavanju spomenutih pitanja voditi računa o zaštiti svojih nacionalnih interesa te inzistirati na poštovanju europskih načela i vrijednosti'', rekao je Plenković.

Ponovio je svoje stajalište kako referendum koji je 25. rujna proveden u Republici Srpskoj predstavlja evidentno kršenje odredbi Daytonskoga sporazuma.

Ocijenio je kako su podizanja optužnica protiv hrvatskih branitelja u BiH koje sugeriraju udruženi zločinački poduhvat i agresiju Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu potpuno neprihvatljive. Napomenuo je kako je posrijedi iskrivljavanje povijesnih činjenica koje je zbog sumnje u kazneni progon već utjecalo na odlazak hrvatskih branitelja i njihovih obitelji iz BiH.

Izrazivši zabrinutost zbog trenda iseljavanja Hrvata iz BiH i podataka iz Popisa stanovništva BiH prema kojemu se broj Hrvata u BiH smanjio za jednu četvrtinu u odnosu na 1991, Plenković je najavio da će te probleme sustavno adresirati u dijalogu s vlastima BiH te izvidjeti modalitete kojima se zajednički može utjecati na zaustavljanje tog trenda, ponajprije u dijelovima BiH koji su njime u najvećoj mjeri pogođeni (Tuzla, Posavina).

''Hrvatska će sa svoje strane nastaviti pružati pomoć Hrvatima iz BiH te posebnu pažnju posvetiti gospodarskim i demografskim projektima kako bi Hrvatima dala poticaj da ostanu živjeti u svojoj domovini BiH'', zaključio je Plenković i dodao kako je novo ustrojstvo hrvatske Vlade podiglo pitanje demografije na najvišu razinu.

Intervju u cijelosti