Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Opatija | 9. 11. 2016.

Promjene za bolji životni standard i brži gospodarski rast u Hrvatskoj

Na 24. tradicionalnom znanstveno-stručnom savjetovanju »Ekonomska politika Hrvatske u 2017.« premijer Plenković predstavio je smjernice ekonomske politike hrvatske Vlade u 2017.

Uz predsjednika Vlade su i  ministar financija Zdravko Marić, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić i ministar turizma Gari Cappelli. U uvodnom obraćanju predsjednik Vlade predstavio je smjernice ekonomske politike Vlade Republike Hrvatske u 2017.

Izlaganje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića

"Izrazito mi je zadovoljstvo pozdraviti vas na početku 24. znanstveno-stručnog savjetovanja i predstaviti ekonomsku politiku Vlade Republike Hrvatske u 2017., politiku koju ćemo graditi do kraja mandata 2020. godine. Politička stabilnost ključna je za kvalitetan gospodarski rast i razvoj to je ono za što smo se zalagali i što građani očekuju nakon ove, u političkom smislu, vrlo specifične godine koja je iza nas.

Na samom početku želim jasno istaknuti da ćemo se u ostvarivanju dugoročnih programskih ciljeva gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske, naše politike temeljiti na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja u kojemu je privatni sektor nositelj ekonomskoga razvoja, a država jamac provedbe načela društvene solidarnosti, partnerstva i socijalne uključenosti.

Mislim da u ime svih nas mogu reći da se danas u Hrvatskoj ipak ponovo osjeća optimizam na koji smo tijekom višegodišnje krize gotovo zaboravili.

Pozitivna promjena društvene atmosfere najsnažnije motivira članove Vlade da u nadolazećem razdoblju pokrenemo i provedemo promjene koje će dodatno osnažiti povoljne perspektive hrvatskog gospodarstva, ali i pojedinca bilo radnika, umirovljenika, poduzetnika ili studenta.

Međutim, kao odgovoran čovjek moram naglasiti da je svaki član moje Vlade, isto kao i ja osobno, duboko svjestan izazova i problema koje moramo rješavati kako bismo dodatno osnažili postojeće pozitivne gospodarske trendove.

Ni u jednom trenutku ne zaboravljamo i nećemo zaboraviti da su mnogi strukturni problemi koji su tijekom dugih godina krize kočili naš brži oporavak i dalje prisutni.

Odlučni smo ih korak po korak rješavati  i to na način koji će osigurati stabilnu putanju rasta i preliti se u bolji životni standard, uz smanjivanje duga i smanjivanje fiskalnih problema koji su nas opterećivali dugi niz godina.

Aktivno ćemo raditi na izlasku iz Procedure prekomjernog deficita, na trajnom održavanju niskog deficita i uravnoteženju proračuna, smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u i ponovnom vraćanju kreditnog ratinga u zonu investicijskog ratinga.

Svjesni smo i prilika koje nam se u ostvarivanju ovih rezultata pružaju kroz pozitivne trendove i odlučni smo ih iskoristiti kroz provođenje promjena koje će povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osnažiti proizvodnju i izvoz te, u konačnici, rezultirati povećanjem zaposlenosti i stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta.

Sljedećih dvanaest mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban. Kao što sam već istaknuo, četiri su temeljna cilja Vlade Republike Hrvatske koje ćemo ostvariti u narednom četverogodišnjem mandatu.

1) Osiguravanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta

Prošlotjedni pokazatelji vezani uz projekcije gospodarskog rasta, kao i pokazatelj pada nezaposlenosti u rujnu ove godine potiču nas na punu provedbu zacrtanih mjera.

Mjere za ostvarivanje ovog cilja započet ćemo predstavljanjem proračuna za 2017. i pokazati da Vlada nastavlja sa smanjivanjem proračunskog deficita na razinu od 2 posto BDP-a u 2017., a time i nastavak snižavanja udjela javnog duga u BDP-u, kroz uravnoteženu fiskalnu konsolidaciju i jačanje održivosti javnih financija, a uz očuvanje solidarnosti. Uvjereni smo da će te mjere dovesti i do jačanja makroekonomske stabilnosti i smanjivanja troška kamata te povećanja konkurentnosti i kreditnog rejtinga.

Povećanje konkurentnosti, stvaranje pravne sigurnosti, daljnje smanjenje neporeznih davanja rasteretit će građane i poduzetnike. To će u konačnici dati zamah razvoju gospodarstva, i, nadamo se, privući strane ulagače.

Cjelovita porezna reforma i veća učinkovitost institucija

Ono što će obilježiti 2017. godinu, ali, vjerujem, i cijeli naš mandat, provedba je cjelovite porezne reforme.

Česte izmjene poreznih propisa stvorile su proteklih godina klimu određenog nepovjerenja i nesigurnosti za poduzetnike, investitore, o čemu su nerijetko svjedočila brojna izvješća međunarodnih organizacija i institucija koje su Hrvatsku doživljavale nedovoljno atraktivnom za ulaganja.

Naš su pristup sveobuhvatne promjene u čije su predlaganje bili uključeni eminentni stručnjaci i koje su proizvod struke, a svoju političku dimenziju dobila je u kontekstu rada prošle Vlade i izborne kampanje.

Cjelovita reforma usmjerena je na pojednostavljenje i dugoročnu stabilnost poreznog sustava, ali i na porezno rasterećenje, kako građana, tako i poduzetnika, obrtnika te poljoprivrednika.

Sveobuhvatnost reforme i visok stupanj njezine usklađenosti s potrebama gospodarstva jamči trajnost predloženih rješenja i toliko potreban doprinos stabilnosti poslovnog okruženja. S druge strane, porezna reforma, vjerujemo, dat će svoj doprinos demografskoj obnovi te postizanju veće socijalne pravednosti.

Jedan od važnih zadataka su mjere za smanjivanje administrativnog i regulatornog okruženja koje će dodatno osnažiti učinke porezne reforme. Svjesni smo da administrativne, parafiskalne i zakonske prepreke u velikom broju slučajeva odvraćaju investitore i bez tih mjera porezno rasterećenje ne bi moglo dati pune gospodarske učinke.

Upravo stoga ćemo vrlo brzo krenuti sa serijom konkretnih mjera i odluka koje će smanjiti administrativne prepreke. Namjera nam je stvoriti sustav koji će osigurati platformu za sustavno otkrivanje administrativnih i regulatornih prepreka, a koji će biti dostupan svim poduzetnicima.

To znači i jačanje mehanizma ocjene svakog zakonodavnog propisa, ne samo kada je riječ o fiskalnim i financijskim učincima, kompatibilnosti s europskom pravom stečevinom, već prije svega učinkom na gospodarstvo.

Zbog toga smo postavili cilj da se Hrvatska u sljedećih godinu dana poveća i podigne položaj Hrvatske na komparativnim ljestvicama konkurentnosti – kao na primjer da budemo u top 30 na ljestvici Doing Business, što bi djelovalo ohrabrujuće i za naše gospodarstvo i za ulagače. Zbog toga će bitan segment našeg rada u idućim mjesecima biti i preispitivanje svrhovitosti još uvijek prevelikog broja mjera koje postoje i raditi na njihovom potpunom ukidanju.

Vlada će poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija.

To uključuje pojednostavljenje propisa i ubrzanje rada administracije i sudova te digitalizaciju i povezivanje svih tijela državne uprave, kako bi servis prema građanima bio učinkovitiji i brži.

Reindustrijalizacija Hrvatske i iskorištavanje potencijala u turizmu i poljoprivredi

Nastavit ćemo s reindustrijalizacijom Hrvatske potičući i jačajući izvozni potencijal naših industrija, a raduje nas pritom snažan rast IT industrije i rastući izvoz koji Hrvatska ostvaruje u području novih tehnologija i aplikativnih rješenja. Zbog toga je podizanje konkurentnosti ključ uspjeha u daljnjem oporavku proizvodnje i, posebno, izvoza.

Korištenje sredstava iz EU fondova u tom je smislu dodatan impuls i izvor financiranja za prijeko potrebne razvojne investicije i infrastrukturne projekte, ali i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija. Pritom ne smijemo zaboraviti kako je osnovna svrha korištenja sredstava iz fondova Europske unije smanjivanje razlika u razvoju između naših županija gdje je uočljiva razlika u stupnju razvoja i perspektiva. Pritom će razvoj malog i srednjeg poduzetništva i biti jedan od mehanizama smanjivanja tih razlika.

Posebnu pozornost posvetit ćemo turizmu u kojem ćemo poticati nova ulaganja te aktiviranje neiskorištene državne imovine u turističke svrhe, koje može rezultirati povećanjem prihoda. Dobro je da se najavljuje 50 novih ili obnovljenih hotela koji će biti dovršeni iduće godine, a u 2016. godini ulaganja u turizam iznosila su više od 670 milijuna eura, a investicije koje su u pripremi za sljedeću godinu iznosit će preko 800 milijuna eura. Ono što nas mora zabrinuti jest da statistika pokazuje da više od 2 milijuna Hrvata ne odlazi na odmor, većinom zbog financijskih razloga. Stoga ćemo poticati razvoj domaćeg tržišta.

Jedan od generatora budućeg ekonomskog rasta je svakako i poljoprivreda, a posebno "projekt Slavonija" koji smo naznačili u izbornom programu, koji je dio i programa Vlade. Tom dijelu moramo posvetiti posebnu pažnju kad je riječ o regionalnom razvoju i poljoprivredi. Želim pritom izdvojiti nekoliko ciljeva: osiguravanje prehrambene sigurnosti i neovisnosti, povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije te ribarstva, održivi razvitak poljoprivrede i gospodarenje resursima, razvoj i modernizacija ruralnih prostora bit će prioritet rada ove Vlade. U tom kontekstu su predviđene i promjene poreznih stopa na poljoprivredne inpute.

Transparentna javna nabava i kvalitetnije korištenje državne imovine

Reforme ćemo nastaviti i u područjima javnih nabava i upravljanja državnom imovinom.

Sustav javne nabave važan je u borbi protiv korupcije te izgradnji otvorene i etične javne uprave. Unaprijedit ćemo sustav javne nabave kako bismo osigurali učinkovit i transparentan sustav te da bismo ostvarili brojne uštede.

Stoga uskoro možete očekivati i prijedlog Zakona o javnoj nabavi koji će se naći i na javnoj raspravi.

Neučinkovito i netransparentno upravljanje državnom imovinom boljka je koja je pratila sve dosadašnje Vlade od neovisnosti pa do danas. Osnivanjem Ministarstva državne imovine ovom problemu dajemo poseban značaj. Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, čini nam se da ni jedan nije do kraja ispunio svoje ciljeve, a državna imovina i dalje je nedovoljno iskorištena.

Stoga očekujem da će transformacija Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u ministarstvo pridonijeti i boljem korištenju imovine, i državnom proračunu, i rastu gospodarstva.

Restrukturiranje državnih i javnih poduzeća

Osim razvojnog i reformskog rada aktivno ćemo se baviti i restrukturiranjem državnih i javnih poduzeća, a osobito društava željezničkog sektora i sektora cestovne infrastrukture.

U željezničkom sektoru ćemo restrukturirati HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastrukturu. U planu su brojne reforme koje će dovesti do ušteda, a u konačnici rezultirati modernim željezničkim sustavom koji će biti održiv i konkurentan na hrvatskom, ali i europskom tržištu.

U sektoru cestovne infrastrukture ključan je smjer restrukturiranje cjelokupnog cestovnog sustava. Postoji devet radnih grupa koje pripremaju prijedloge poboljšanja u klasifikaciji cesta, modernizacija standarda i prakse upravljanja, model unaprjeđenja i modernizacija sustava naplate cestarina.

Prioritet Vlade je i ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske. Mi ćemo djelovati djelovati u smjeru smaivanja razlika, posebno izmjenom indeksa razvijenosti. Slijedom navedenog radit ćemo na novom zakonodavnom okviru i posebnim programima za gospodarski oporavak slabije razvijenih i ratom pogođenih područja, a to se odnosi i na brdsko-planinska područja i otoke, na sve one koji imaju neravnopravan razvojni položaj, čime želimo spriječiti iseljavanje stanovništva.

2) Radit ćemo na stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta

Razvijat ćemo učinkovito i uređeno tržište rada koje će omogućiti dostojan rad svima onima koji žele raditi i zaraditi.

Aktivne mjere politike zapošljavanja posebno će se odnositi na mlade, dugotrajno nezaposlene osobe i osobe s nižom razinom obrazovanja.

Napravit ćemo srednjoročne projekcije razvoja sektora i njihovih potreba za radnom snagom te omogućiti bolji pristup osposobljavanju, cjeloživotnom učenju, stručnom školovanju i sveučilišnom obrazovanju prilagođenom budućim potrebama svake od industrija.

U tom kontekstu nastavit ćemo s provođenjem reforme obrazovnog sustava kako bi se odgovorilo na potrebe društva i gospodarstva, kako bi iz našeg obrazovnog sustava izlazili mladi, samosvjesni ljudi, s kvalitetnim općim obrazovanjem, spremni za specijalizaciju, analitičkog mišljenja, prilagođeni budućem tržištu rada jer samo na taj način možemo ići u korak s procesima integracije i globalizacije.

Provest ćemo reorganizaciju i modernizaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će imati proaktivnu suradnju s poslodavcima, pojednostaviti mjere aktivne politike zapošljavanja, uskladiti studijske programe s projekcijama tržišta rada te posebnu pozornost posvetiti suzbijanju sive ekonomije.

Voditit ćemo računa i da radno zakonodavstvo bude pojednostavljeno, osigurati učinkovitu primjenu načela fleksibilnog radnog vremena, kao i osigurati zadržavanje prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza. Vlada je na svojoj prvoj sjednici imenovala ministre koji su članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, prije dva dana imali smo prvu sjednicu s našim socijalnim partnerima i poduzetnicima, a taj angažirani pristup s ministarske pokazuje privrženost kvalitetnom i uključivom socijalnom dijalogu i pravovremenom doprinosu svih partnera u kontekstu zakonodavnih procesa i prijedloga.

3) Zaustavljanje iseljavanja i snažan poticaj demografskoj obnovi

Najvrjedniji hrvatski potencijal oduvijek su bili ljudi i njihove vrijednosti. Jedan od strateških izazova suvremene Hrvatske, ali i njene budućnosti, jest demografska obnova koja čini temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka zemlje.

Posebnu pozornost usmjeriti mjerama koje će zaustaviti iseljavanje i potaknuti demografsku obnovu Hrvatske.

Ovdje moram naglasiti da cilj nije populacijsku politiku i demografsku obnovu svesti na dotacije, subvencije i naknade, nego je cilj svih naših politika stvoriti jako gospodarsko okruženje u kojem će mladi ljudi moći bez problema zasnovati obitelj, riješiti stambeno pitanje i zaposliti se.

Siguran sam da ćemo u tome i uspjeti jer alternative nemamo, nego moramo napraviti pomake na tom području.

4) U svim našim politikama cilj nam je postići društvenu pravednost i solidarnost

Obveza je Vlade osigurati pomoć socijalno isključenima. Mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav stoga moraju, uz nužnu konsolidaciju radi njihove dugoročne financijske održivosti, zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju.

Želim spomenuti da u Hrvatskoj postoji preko 500 000 osoba s invaliditetom, na razini EU taj je broj 80 milijuna ljudi, i upravo  o njima moramo posebno voditi računa.

Vlada će provesti reformu sustava socijalne skrbi, posebno sustava novčanih naknada, unaprjeđenje centara za socijalnu skrb i mreže obiteljskih centara s ciljem pružanja kvalitetnih usluga i postizanja učinkovitosti, transparentnosti i pravednosti cjelokupne socijalne zaštite.

Definirat ćemo minimalni standard, odnosno minimum sredstava koji će biti zajamčen svakom građaninu, izraditi strategiju socijalnog stanovanja te provoditi posebno dizajnirane programe pomoći djeci iz siromašnih obitelji, beskućnicima i ostalim socijalno ugroženim skupinama društva.

Jedna od najzahtjevnijih reformi svakako će biti ona mirovinskog sustava.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje omjer osiguranika i korisnika mirovina je 1:1,19. S obzirom na ovaj alarmantan podatak, nužna je reforma hrvatskog mirovinskog sustava.

Broj korisnika najnižih mirovina u posljednjih desetak godina povećao se sa 139 tisuća na gotovo 227 tisuća hrvatskih građana, a njihova prosječna mirovina povećala se sa 1.185 kuna na svega 1.450 kuna. Upravo je životni standard naših umirovljenika u fokusu programa moje Vlade.

Reforme koje se pripremaju bit će usredotočene na dugoročnu održivost i primjerenost mirovina naših građana što će umirovljenicima omogućiti dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka.

Unutar reforme postojećega mješovitog mirovinskog sustava, uz potencijal II. i III. stupa sa 85 milijardi kuna imovine i 1,8 milijuna članova te rješavanjem uočenih nejednakosti i nepravičnosti, kako unutar, tako i među generacijama, u otvorenom dijalogu svih dionika, nastojat ćemo postići konsenzus u korist naših sadašnjih i budućih generacija.

Odgovornost je na Vladi i svima nama da osiguramo zamah hrvatskog gospodarstva

Svim navedenim mjerama želimo stvoriti poticajno okruženje našim građanima za život i rad te vratiti povjerenje kako domaćih, tako i inozemnih ulagača i Hrvatsku učiniti poželjnom destinacijom za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje.

Pritom ne smijemo zaboraviti da se svaki hrvatski poduzetnik, a to znači i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, svakodnevno natječu s drugim gospodarstvima i konkurentima, kako onima iz EU, tako i onima iz trećih zemalja.

Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bismo dopustili da nas u gospodarskom smislu, a to znači i u smislu životnoga standarda naših ljudi, pretječu ili na neki način u konkurentnoj tržišnoj utakmici nadjačaju zemlje koje su nekada bile iza nas.

Upravo ta međunarodna konkurencija treba nam dati dodatan poticaj da ubrzamo promjene koje će omogućiti da Hrvatska postane pravi i prvi izbor domaćih i stranih investitora.

Odluka je naša. Odgovornost je, prije svega, u ovom trenutku na Vladi, ali i svima nama zajedno, da pridonesemo zamahu hrvatskog gospodarstva. U tome očekujemo stručnu potporu vas ovdje okupljenih u velikoj i bogatoj tradiciji, a bavite se ekonomskom znanošću.

Ovaj popis prioriteta nije konačan i Vlada će reagirati na sva ona pitanja koja će se postavljati u dnevnom redu naših aktivnosti.

Nastojat ćemo biti brzi, odgovorni, otvoreni i uključivi, uvažiti ideje i onih koji su u političkom smislu na nekom drugom kraju spektra, ako su korisne i dobre za Hrvatsku bit ćemo spremni razmotriti ih i uvažiti.

Uvjeren sam da ćemo sljedeće godine moći napraviti prvu evaluaciju rada Vlade, a želim naglasiti da smo dobili povjerenje koje ne namjeravamo iznevjeriti, nego učiniti sve na boljitku života svih građana i gospodarskom rastu i razvoju zemlje.

Hvala Vam na pažnji i želim Vam ugodan i uspješan rad na ovom 24. tradicionalnom savjetovanju!"