Razvit ćemo hrvatsko selo i spriječiti demografsko nazadovanje Slavonije

Predsjednik Vlade Plenković prvi put je odgovarao na niz usmenih pitanja zastupnika na aktualnom prijepodnevu u Hrvatskome saboru: Hrvatska je protiv selektivnog pristupa optuženicima i orkestriranog tajminga, demografska i pronatalitetna politika među ključnim je Vladinim prioritetima, a kurikularna reforma nije stala

Hrvatski sabor svoju je drugu sjednicu u sadašnjem sazivu započeo aktualnim prijepodnevom na kojemu su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri prvi put odgovarali na pitanja saborskih zastupnika. Ukupno je postavljeno četrdeset i jedno pitanje.

Odgovarajući na pitanje zastupnika Milorada Pupovca kada će 83 povratnička srpska sela i zaselaka konačno dobiti priključak na struju, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je Vlada svjesna nedovoljno brze elektrifikacije područja obuhvaćenih ratnim stradanjima u vrijeme agresije na Hrvatsku. Dodao je da taj proces dosad išao presporo i time dio hrvatskih državljana stavio u nejednak položaj. „Zadužit ćemo Ministarstvo regionalnoga razvoja i HEP da pristupe rješavanju problema kako bi se osigurao održiv i normalan život povratnika u te krajeve“, rekao je Plenković.

Govoreći o uhićenju pripadnika HVO-a u Orašju, Plenković je utvrdio kako je to najveće političko pitanje posljednjih dana. "Činjenica je da su uhićenja stigla dva dana nakon mog posjeta BiH i to je indikativan tajming. Jasan je stav Vlade, a uvjeren sam i Sabora da svaki zločin treba biti istražen i procesuiran, a počinitelji odgovarati. Istodobno, Hrvatska je protiv orkestriranih tajminga, protiv selektivnog pristupa pojedinim optuženicima i pojedinim kaznenim djelima“, pojasnio je Plenković.

Ocijenio je zabrinjavajućom činjenicu da hrvatska Vlada i njezine službe nisu bile upoznate s podizanjem tih optužnica i s odlukom o zadržavanju niza hrvatskih časnika. Podsjetio je da je Vlada odlučila pružiti punu konzularnu pomoć uhićenima te je osnovala povjerenstvo na čelu s ministrom Tomom Medvedom koje prikuplja sve relevantne informacije. Također, obnovila je Savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima i u okviru njega na najvišoj razini definirat će hrvatsku politiku prema predmetima delegiranim s Haaškog suda i analizirati kako ti procesi mogu utjecati na istinu o zbivanjima za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, na istinu o Domovinskom ratu i na zaštitu hrvatskih interesa.

Plenković je govorio i o razvoju projekta Slavonija, istaknuvši da je za novu Vladu Slavonija prioritet. „Svjesni smo gospodarskih poteškoća i vrlo nepovoljnog demografskog trenda. Želimo osigurati 2,5 milijarde eura za projekte u pet slavonskih županija i iskoristit ćemo sve instrumente i alate u poljoprivrednoj politici kako bi se mladi odlučili ostati u Slavoniji“, poručio je Plenković. Najavio je i kako će se pristupiti izradi novog indeksa razvijenosti čime bi se spriječilo siromaštvo i iseljavanje. Što se tiče izgradnje koridora Vc, Plenković je kazao da je upoznat s planovima nadležnog ministarstva, pojasnivši da se radi o projektu koji sadrži dvije dionice, prva je od granice Mađarske do Belog Manastira, a druga od Belog Manastira do mosta Drava. „Ukupan iznos troškova je nešto viši od 600 milijuna kuna i mislim da ćemo sredstva dijelom osigurati kroz europske fondove“, rekao je Plenković i dodao kako želi Baranju uključiti u cjeloviti cestovni sustav Hrvatske.

S obzirom na najave u predizbornoj kampanji kako treba stimulirati hrvatske poljoprivrednike, Plenković je pojasnio kako je stoga smanjena stopa PDV-a od 13 posto na sadnice, sjemenje, pesticide i druge kemijske proizvode te hranu za životinje, a smanjeni su i doprinosi koje plaćaju poljoprivrednici, osobito oni koji se bave šumarstvom. "Cilj je stimulirati pojedine gospodarske grane koji imaju potencijal jer znamo da je upravo u poljoprivredi ugašen veliki broj radnih mjesta od 2011. godine", podsjetio je Plenković.

Upitan je li se odustalo od kurikularne reforme, predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao da kurikularna reforma nije stala, naglasivši da će znanost i obrazovanje biti ključni prioritet Vlade. „Razlog je jednostavan, odnosi se na našu budućnost, djecu, konkurentnost, sposobnost da se prilagođavamo globalnim i europskim trendovima, da izgrađujemo mlade ljude koji će biti sposobni na tržištu rada“, kazao je Plenković. Smatra kako je izrada Kurikularne reforme proces kojeg treba dovršiti konsenzusom te nitko ne usporava taj proces.

Plenković je istaknuo važnost što skorijeg završetka izgradnje Pelješkog mosta, pojasnivši kako njegova izgradnja za Hrvatsku nije samo povezivanje teritorija već ga treba gledati i kroz prizmu schengenskog sustava. Naglasio je da zbog dijaloga koji vodi Vlada s Europskom komisijom, Europskom investicijskom bankom i međunarodnim financijskim institucijama, nadležno ministarstvo i Hrvatske ceste poduzima potrebne korake kako bi, ne samo Pelješki most, već i spojne ceste došle u visoku fazu gotovosti, s ciljem da prijava prema Europskoj komisiji rezultira odobravanjem odgovarajućih sredstava za njegovo financiranje.

Upitan o ranije najavljenoj mjeri o isplati tisuću eura za svako novorođeno dijete, predsjednik Vlade Andrej Plenković pojasnio je da se na razini Vlade nastoji naći rješenje i za tu mjeru.

„Po izračunima koje imamo to košta oko 300 milijuna kuna“, ustvrdio je Plenković, dodavši da ostaje za vidjeti hoće li to biti u ovoj ili idućoj proračunskoj godini. Poručio je da će demografska i pronatalitetna politika biti među ključnim Vladinim politikama, a cilj su održive i trajne mjere koje bi omogućile delimitiranje rodiljinih i roditeljskih naknada.