Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 11. 2016.

Trajni rast, stvaranje novih radnih mjesta i društvena pravednost

Na 7. sjednici Vlade usvojene su smjernice za izradu državnog proračuna za 2017. te projekcija za 2018. i 2019.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da proračunske smjernice daju okvir za ekonomsku i fiskalnu politiku za sljedeće tri godine, čiji su temeljni ciljevi definirani programom rada Vlade te predstavljaju procjenu prihoda i određuju limite rashodne strane državnog proračuna.

Pojasnio je da je procjena gospodarskog rasta od 3,2 posto u 2017. godini, u koju su ukalkulirani učinci porezne reforme, temelj za planiranje proračuna 2017. Dodao je kako je prihodovna strana proračuna određena očekivanim rastom gospodarskih aktivnosti te uzima u obzir provedbu porezne reforme, a radi se o iznosu od 119,6 milijardi kuna u 2017. godini.

„Na rashodnoj strani naglasak će i dalje biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta“, rekao je premijer Plenković.

Istaknuo je da je fokus stavljen  na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti, kao i na prava hrvatskih branitelja. Naglasio je da, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, Ministarstvo obrane može očekivati povećanje proračuna na 1,23 posto BDP-a.  Dodao je da se predviđaju dodatna sredstva za nove mjere demografske politike, a povećanja su osigurana za aktivnosti novoosnovanog Ministarstva državne imovine, kao i za središnje urede za šport i  razvoj digitalnog društva. Nadalje, osigurana su i sredstva za kompenzaciju jedinicama lokalne uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

„Sveukupna fiskalna kretanja kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom proračuna opće države od 1,6 posto BDP-a u 2017. godini, što je dodatna potvrda pozitivnog trenda iz 2016. godine“, ustvrdio je Plenković.

Plenković je ocijenio ohrabrujućom činjenicu da je Europska komisija korigirala projekcije manjka proračuna opće države na 1,8 posto u 2017. i time prepoznala napore koje Hrvatska ulaže u konsolidaciju javnih financija. Kazao je i da očekuje ispunjavanje preporuka Vijeća Europske unije, vezano uz rješavanje pitanja prekomjernog proračunskog manjka.

„Trajan i stabilan rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost bit će vidljivi u državnom proračunu za sljedeću godinu“, zaključio je Plenković.

Na sjednici se raspravljalo i o provedbi porezne reforme te je Hrvatskom saboru u drugo saborsko čitanje upućen paket od 16 zakonskih prijedloga. Plenković je podsjetio da je porezna reforma jedna od ključnih reformi Vlade, a o tome govori i dinamika i intenzitet rada na ukupno 16 prijedloga zakona, koji će se nakon sjednice uputiti u drugo čitanje u Sabor.

Ocijenivši kako je Hrvatska bila jedna od Europskih zemalja u kojima je postojao svojevrsni dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima i potencijalnim ulagačima, premijer Plenković naglasio je kako je osnovni cilj porezne reforme veća jednostavnost, prohodnost i sigurnost poreznog sustava, rasterećenje građana i poduzetnika, stvaranje stabilnog i konkurentnog poreznog sustava koji će ukloniti prepreke za razvoj gospodarstva.

Govoreći o izmjenama poreza na dobit, Plenković je istaknuo da se u cijelosti zadržavaju olakšice za grad Vukovar. Kazao je i da će se glede izmjena zakona o porezu na dohodak,  priznavati uvećani osobni odbitak od 3.750 kuna za osobe koje primaju osobnu invalidninu, a cenzus za limit za uzdržavanog člana povećava se s 12.500 na 15.000kuna, s time da u cenzus ne ulaze darovanja u novcu i dobrima. Također, poručio je da se kod zakona o porezu na promet nekretninama, predlaže da se rate kredita za mlade subvencioniraju neovisno o tome je li riječ o novoj ili rabljenoj nekretnini.