Proračun provodi program Vlade i ispunjava očekivanja građana
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je zastupnicima Hrvatskoga sabora prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu
Naglasivši da je prijedlog proračuna pripremljen u specifičnim političkim okolnostima, s obzirom na raspuštanje Hrvatskoga sabora u lipnju te na prijevremene izbore, premijer Plenković rekao je da je Vlada taj posao uspjela dovršiti u roku. „Time smo omogućili njegovo donošenje prije kraja godine i osigurali sve pretpostavke za nesmetano funkcioniranje javnih financija“, rekao je Plenković. Dodao je da je Vlada povjerenje zastupnika dobila prije manje od dva mjeseca tijekom kojih je pokazala odlučnost, odgovornost i posvećenost državi te se stoga zahvalio svim ministrima i svim službenicima, koji su radili na pripremi proračuna.
Pojasnio je kako Prijedlog državnog proračuna uključuje ostvarivanje bitnih političkih ciljeva koje je predstavio u Programu rada Vlade uz istovremeno poštivanje i prepoznavanje objektivnih makroekonomskih ograničenja koja moramo respektirati u vođenju fiskalne politike. "Konkretno, to znači da ukupan proračunski manjak zadržavamo značajno ispod 3% BDP-a, točnije na razini od 1,9 % BDP-a", poručio je Plenković i dodao da kada se tomu pridoda izvanproračunske fondove i lokalnu država, tada planirani proračunski manjak pada ispod očekivanog rezultata za 2016., odnosno na razinu 1,6% BDP-a. Napomenuo je da takav proračunski rezultat omogućava da se i u 2017. godini nastavi pad udjela javnog duga u BDP-u i osnaže argumenti za izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te ujedno i rast kreditnog ratinga.
Kazao je kako je osigurano porezno rasterećenje i definirana struktura rashoda koja pokazuje našu odlučnost u realizaciji društvenih i političkih ciljeva Vlade. "U prvom redu mislim na ostvarivanje naših ciljeva u području demografske obnove, ali i poštivanja naših zaposlenika za koje smo u skladu s mogućnostima predvidjeli sredstva za povećanje plaća – i to prvi puta nakon 2009. godine", poručio je Plenković i dodao da proračun predstavlja bitan iskorak u pravcu ostvarivanja društvene solidarnosti uz istovremeno jačanje fiskalne stabilnosti i održivosti.
Ističući da je proračun pripremljen u ekonomskom okruženju kojeg obilježava oporavak gospodarstva, premijer Plenković podsjetio je da će poreznim rasterećenjem Vlada ostaviti građanima i poduzetnicima na raspolaganju 2,5 milijardi kuna više nego što bi to bio slučaj da je porezni sustav ostao nepromijenjen. „Ta će se sredstva osloboditi za veću potrošnju, ulaganja i poslovne aktivnosti i dodatno, multiplikativno djelovati na rast bruto domaćeg proizvoda“, najavio je Plenković. Naglasio je da Vlada u svojim projekcijama rasta ostaje oprezna kako bi pokazala da će i u sljedećim godinama racionalnost i suzdržanost u državnoj potrošnji biti veliki prioritet.
„Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju nam priliku, ali nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi. Postojeće pozitivne trendove ni na koji način ne shvaćamo kao razlog za opuštanje. Naprotiv, vidimo ih kao priliku da provedemo promjene koje će dati dodatni impuls rastu gospodarstva", smatra Plenković. Očekuje kako će učinci ovog proračuna dati zamašnjak gospodarstvenicima koji će svojim radom, idejama, inovacijama i investicijama, stvoriti nova radna mjesta, osigurati veći gospodarski rast i poboljšati životni standard svih hrvatskih ljudi.
Izvijestio je zastupnike da bi ukupni prihodi proračuna u 2017. godini u iznosu od 121,6 milijardi kuna, trebali bi biti 4,5 posto viši od prihoda iz rebalansa proračuna za 2016. godinu, dok su za 2018. ukupni prihodi proračuna projicirani u iznosu od 127,2 milijarde kuna.“Procjenjujemo da će uslijed postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivnosti i povećanja apsorpcije fondova Europske unije, prema kraju planskog razdoblja biti izraženiji i rast prihoda proračuna te se stoga ukupni prihodi proračuna za 2019. godinu projiciraju u iznosu od 132,3 milijarde kuna“, naveo je Plenković.
Dodao je da su u 2017. godini ukupni rashodi Državnog proračuna planirani u iznosu 128,4 milijarde kuna, što je 5,48% ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na proračun za ovu godinu. "Pri tome naglašavam da povećanje ukupnih rashoda odražava i povlačenje sredstava iz EU fondova, isto kao i porast sredstava koje će hrvatski poljoprivrednici primiti iz zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Drugim riječima dio ovog povećanja rashoda pokriven je porastom prihoda iz proračuna EU i održava postepeno povećanje koristi koje uživamo od članstva u EU", pojasnio je Plenković. Dodao je da ć u 2018. ukupni rashodi prema projekcijama dosegnuti iznos od 133,0 milijardi kuna, a očekuje se daljnje smanjenje manjka proračuna opće države na 1,1 posto, dok bi u 2019. godini, proračun iznosio 136,2 milijarde kuna, a manjak bi bio smanjen na 0,8 posto.
Naglasio je da je Vlada osobitu pozornost posvetila jačanju demografske obnove, odnosno demografske održivosti, posebice stvarajući takvo društveno-gospodarsko okruženje u kojem će mladi moći bez teškoća zasnovati obitelj, riješiti stambeno pitanje i ostvariti prihode od svoga rada. „Značajno povećavamo stoga iznos naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, za što je planirano 150 milijuna kuna više u odnosu na 2016. Kao jednu od mjera planiramo i subvencioniranje kredita za kupnju prve nekretnine mlađima od 45 godina“, rekao je Plenković.
Kada je riječ o Naknadama građanima i kućanstvima u Državnom proračunu za 2017., Plenković je kazao da one čine najznačajniju skupinu rashoda proračuna te se planiraju u iznosu od 46,1 milijarde kuna. "U tom iznosu najveći je udjel rashoda za mirovine i mirovinska primanja koji je u 2017. godini povećan za 1,6% ili gotovo 600 milijuna kuna u odnosu na 2016., čime će dosegnuti razinu od 37,4 milijarde kuna", naveo je Plenković.
Napomenuo je da su uz izdvajanje za mirovine, obiteljske i socijalne naknade u ove rashode uključeni i rashodi koji omogućavaju indeksiranje mirovina hrvatskih branitelja, čime Vlada slijedi jasno opredjeljenje zaštite prava i dostojanstva hrvatskih branitelja. Unutar ove skupine rashoda predstavio je i sredstva usmjerena na naknade za nezaposlene i aktivnu politiku zapošljavanja, a posebno za mlade. Ocijenio je da se važnost obrazovanja, znanosti i inovacija, što su temelji modernog i održivog razvoja, očituje i značajnim povećanjem od gotovo milijardu kuna koje se za njih izdvajaju, uključivši i decentralizirana sredstva.
Istaknuo je da se proračunom jača i domovinska i nacionalna sigurnost, uvažavajući pri tom rastuće sigurnosne ugroze te geopolitičke okolnosti, čime će se pridonijeti zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i integriteta državnog područja, ali i sigurnosti i otpornosti građana. "Nakon više godina kontinuiranog smanjenja, povećavamo proračun Ministarstva obrane na 1,23 % BDP, odnosno za više od 9% nego je predviđeno rebalansom za ovu godinu", najavio je Plenković i pojasnio kako će se tim sredstvima pridonijeti jačanju obrambene sposobnosti države, razvoju sustava nacionalne i domovinske sigurnosti te poboljšanju uvjeta života i rada hrvatskim vojnicima, dočasnicima i časnicima.
Plenković je ustvdio da proračun uvažava i temeljno opredjeljenje ove Vlade za razvijanjem načela solidarnosti. „Vlada je, uvažavajući argumente socijalnih partnera te poboljšanja gospodarskih trendova, utvrdila povećanje minimalne bruto plaće u iznosu od 3.276,00 kuna za godinu koja je pred nama, što je uvećanje za 156,00 kuna, odnosno 5%., što je više nego kumulativno povećanje plaća u posljednje 3 godine“, poručio je Plenković.
Podsjetio je na činjenicu da se u proračunu osiguravaju i sredstva za jedinice lokalne uprave i samouprave, budući da je dio njihovih prihoda smanjen izmjenama u sustavu poreza na dohodak. "Radi se o decentraliziranim sredstvima, kompenzacijskim mjerama i pomoći u ukupnom iznosu od oko 4 milijarde kuna", kazao je Plenković i dodao kako je ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske trajna zadaća ove Vlade, podsjetivši da je do sada već posjetio 15 hrvatskih županija. Napomenuo je da će Vlada uskoro predložiti donošenje novog Zakona o potpomognutim područjima kao i Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave te pristupiti izradi programa za gospodarski razvoj slabije razvijenih i ratom pogođenih područja, kao i brdsko-planinskih područja i otoka. "Svjesni smo da je to preduvjet za sprječavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda“, rekao je Plenković.
Ocijenio je da će sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna, rezultirati daljnjim smanjenjem udjela javnoga duga te trendom smanjenja deficita, čime će Republika Hrvatska ispuniti sve financijske obveze prema vjerovnicima koje je očekuju u 2017. godini. „Proračun koji je pred vama, sveobuhvatna porezna reforma, reforma sustava javne nabave te mjere koje ćemo provesti u sljedećoj godini, usmjerene su na stvaranje poticajnog okruženja za rad gospodarstvenika, privlačenje investicija, razvoj poljoprivrede, regionalni i ruralni razvoj, demografsku obnovu, jačanje nacionalne sigurnosti, te u konačnici i na poboljšanje standarda svih hrvatskih građana“, kazao je Plenković.
Naglasio je da proračun vrlo jasno pokazuje vjerodostojnost u provedbi Vladina Programa te ispunjavanju očekivanja hrvatskih građana. „Stoga vas pozivam da glasujete za donošenje predloženog proračun te pridonesete na taj način ispunjavanju programskih ciljeva Vlade“, zaključio je premijer Plenković.