Odluka o otkupu dionica INA-e radi energetske sigurnosti Hrvatske
U razgovoru za Jutarnji list premijer Plenković govori o otkupu dionice INA-e od MOL-a, planiranom gospodarskom rastu i razvoju, vanjskoj politici Vlade i ulozi Hrvatske u regiji te o pripremi HDZ-a za lokalne izbore
Premijer Plenković istaknuo je da je strateška politička odluka o otkupu dionica INA-e od MOL-a donesena radi energetske sigurnosti Hrvatske, jačanja INA-e kao strateškog nacionalnog društva te njezina razvoja kao vertikalno integrirane naftne kompanije.
Kazao je kako je ideja da se otkup dionica MOL-a financira kroz inicijalnu javnu ponudu dionica HEP-a hrvatskim građanima, mirovinskim fondovima i drugim zainteresiranim investitorima, kako bi se osigurala sredstva za otkup dionica INA-e bez povećanja javnog duga.
Govoreći o nabavci vojnih zrakoplova, Plenković je naglasio kako postoji suglasje u vlasti o tome da Hrvatska mora zadržati ratno zrakoplovstvo, jer kao članica NATO-a i EU-a treba biti interoperabilna sa saveznicima. "Hrvatska nastoji postojeću eskadrilu održati na potrebnoj razini sposobnosti, ali je nakon 25 godina vrijeme za nove iskorake. Povećanim sredstvima u proračunu za 2017. za Oružane snage podigli smo vojni proračun na 1,23% BDP-a", poručio je Plenković.
Plenković je izdvojio nekoliko dobrih pokazatelja za Hrvatsku od kojih je najvažniji rast gospodarstva za treće tromjesečje od 2,9%, projekcija rasta za 2017. od 3,2% te stabilni izgledi kreditnog rejtinga Hrvatske prvi put nakon 9 godina, prema agenciji Standard and Poors. Dodao je kako je deficit opće države planiran za 2017. 5,6 milijardi kuna, što je 1,6% BDP-a.
Napomenuo je kako BiH ostaje glavni vanjskopolitički prioritet Hrvatske, posebice prava Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda. Istaknuo je kako na pitanju optužnica, posebno za pripadnike HVO-a u Orašju radi posebno povjerenstvo koje vodi ministar branitelja Tomo Medved. "Hrvatskim državljanima protiv kojih se u BiH vode postupci zbog ratnih zločina, neovisno o fazi tih postupaka, pružamo potrebnu konzularnu i pravnu pomoć. Poštujući neovisnost pravosudnih institucija BiH, učinit ćemo što je moguće da zaštitimo hrvatske državljane", poručio je Plenković.
Naglasivši da je uloga Hrvatske u susjedstvu predvodnička, Plenković je pojasnio kako je Hrvatska sedmu godinu u NATO-u, četvrtu u EU-u, a 2020. će predsjedati Unijom, a prepoznata je u u političkom smislu kao jedna od rijetkih zemalja srednjoistočne Europe koja je nakon izvanrednih parlamentarnih izbora dobila vlast koja nije populistička te nije na krajnjim polovima političkog spektra. "Inzistirat ću na rješavanju otvorenih pitanja prema susjedima. Volio bih da moja Vlada bude „problem solving“ Vlada. Tu je pitanje granica, rješavanje ratnih zločina, sudbine nestalih, kulturnih dobara, prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, pa do hibridne regionalne jurisdikcije za ratne zločine, koju Srbija ima u svom zakonu", kazao je Plenković.
Istaknuo je kako HDZ stoji čvrsto na sidrištu desnog centra gdje ga je pozicionirao prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman i to je jedino mjesto gdje HDZ treba biti kao najveća, najutjecajnija i najbrojnija stranka koja ima kapacitet upravljanja od općinskih, gradskih, županijskih i nacionalnih razina te na europskoj razini.
"HDZ vodi dobru politiku i mi nismo zatvoreni za suočavanje s prošlošću. To je jedno od pitanja koje moramo riješiti. Hrvatsko društvo 26 godina od početka Domovinskog rata te 71 godinu od završetka Drugog svjetskog rata to mora učiniti", drži Plenković.
Kazao je da Vlada proteklih tjedana vodi konzultacije s nizom relevantnih aktera, stručnjaka i želi oformiti povjerenstvo s precizno definiranim zadaćama kako se odrediti prema totalitarnim režimima dvadesetog stoljeća. "Želim da se realizira društveni konsenzus u ovom pitanju. Uzet ćemo vremena koliko je potrebno da to riješimo i dođemo do zaključaka i definicija iza kojih će stati većina hrvatskog društva", naveo je Plenković.
Plenković je rekao kako je tri puta u zadnjih šest mjeseci obišao sve stranačke organizacije i stvorio dobar osjećaj raspoloženja upravljačkih struktura stranke, kao i članova.
Naglasio je kako se nakon konsolidiranja vlasti na državnoj razini HDZ priprema za lokalne izbore s ambicijom povećati broj župana HDZ-a. "HDZ dobro stoji u srednje velikim gradovima kao što su Šibenik, Karlovac, Vukovar, Zadar. Želimo napraviti iskorak u velikim urbanim sredinama i očekujem da jedan od četiri velika grada sigurno dobije HDZ-ova gradonačelnika", naveo je Plenković. Kazao je da je HDZ s MOST-om dogovorio suradnju na nacionalnoj razini a na lokalnim izborima će svatko samostalno nastupiti sa svojim kandidatima i programima.
Odgovarajući na upit o odnosima s oporbom, Plenković je podsjetio kako je čestitao novom predsjedniku SDP-a te je stupanj političke kulture i komunikacije kada je riječ o HDZ-primjeren standardu europske pučke obitelji EPP-a. Iskazao je spremnost na dijalog s oporbom te će se oko strateških pitanja konzultirati, ali je naglasio kako je jasno tko je vlast, a tko oporba.
Analizirajući proteklu 2016., Plenković je ocijenio kako je iza njega vrlo dinamičnih, gotovo pa filmskih šest mjeseci - od unutarstranačke kampanje, parlamentarnih izbora, pregovora o formiranju Vlade, kao i početka rada Vlade. Naglasio je kako je u svega dva mjeseca Vlada usvojila veliku poreznu reformu, državni proračun, novi Zakon o javnoj nabavi i Akcijski plan o reformi javne uprave. Dodao je kako je osigurano podizanje za 156 kuna minimalne plaće, dogovor sa sindikatima državnih službi, isplata božićnica zaposlenicima u državnim i javnim službama, a plaće u javnim službama od 1. siječnja podižu se za 2.
"Imamo stabilne izglede kreditnog rejtinga, gospodarski rast, rast industrijske proizvodnje, i na kraju smireno ozračje u društvu", poručio je Plenković. Napomenuo je kako je projekcija političke stabilnosti i pravne sigurnosti njegov glavni cilj, kao i bitka za mainstream koja ima hrvatsku i europsku dimenziju.
"Gospodarski rast bit će temeljni prioritet Vlade u 2017., a socijalnu osjetljivost i društvenu solidarnost smo već dokazali svojim djelima", zaključio je Plenković.