Nadilaženjem podjela posvetit ćemo se budućnosti umjesto prošlosti
Na 24. sjednici Vlade premijer Plenković predstavio je prijedlog odluke o osnivanju vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima
Predsjednik Vlade Plenković uvodno je poručio da se Hrvatska, kao i mnoga druga europska društva, još uvijek suočava s teškim posljedicama naslijeđa nedemokratskih režima 20. stoljeća. Napomenuo je da u javnosti postoje znatno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstvenim istraživanjima i stručnim raspravama, a postojeća sudska je i upravna praksa neujednačena kad je riječ o isticanju simbola nedemokratskih sustava.
"Kako bismo odgovorili na te izazove, danas ćemo osnovati Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“, kazao je Plenković i dodao da se kao društvo moramo suočiti s otvorenim ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od 2. svjetskog rata do proglašenja neovisnosti.
Ocijenio je da novim naraštajima treba prenijeti razumijevanje tragedije sustavnog kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima. Naglasio je da će glavni zadatak Vijeća biti da Vladi daje sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskoga društva s nedemokratskom prošlošću, što podrazumijeva prijedloge za očuvanje kulture sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa arhivskoj građi te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima. Rad Vijeća bit će usmjeren na budućnost, koliko god na prvi pogled vodi računa o prošlosti, rekao je Plenković.
Dodao je da se Vlada nakon temeljitog promišljanja odlučila zauzeti za institucionalni i multidisciplinarni pristup te će u Vijeću, na čelu s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sudjelovati pravnici, povjesničari, politolozi i drugi stručnjaci iz relevantnih domaćih institucija.
„Polazišna točka rasprave je jasan otklon od svakog totalitarizma. Vlada je tijekom proteklog vikenda reagirala i osudila ekstremizam, sve uvredljive i sramotne plakate usmjerene na srpsku manjinu u Vukovaru te postrojavanje pripadnika Autohtone hrvatske stranke prava u Zagrebu, koji su promovirali ustaštvo i nacizam i time išli protiv temeljnih vrijednosti Ustavnog poretka Republike Hrvatske“, pojasnio je Plenković.
Dodao je da je kroz rad Neformalne skupine za pomirbu europskih povijesti u Europskome parlamentu imao prigodu upoznati iskustva drugih država članica, osobito zemalja srednje i istočne Europe, koje su tijekom devedesetih godina pronalazile najbolja rješenja za suočavanje s prošlošću, njegovanje uspomena na žrtve, razvijanje kulture sjećanja i osude sustavnih kršenja ljudskih prava. Zahvalio je istaknutim znanstvenicima, povjesničarima i pravnicima koji su prihvatili odgovornost sudjelovanja u radu Vijeća te pozvao i brojne druge koji se bave tom temom da se uključe svojim doprinosom.
„Nadam se da će preporuke koje će Vijeće definirati u predstojećem razdoblju pridonijeti nadilaženju društvenih podjela te omogućiti da se Vlada i svi akteri društva s jasnim određenjem prema prošlosti koncentriraju na ono što nam je važno. Na ovo gledamo staloženo, smireno, racionalno i uključivo i želimo da ovo pitanje manje opterećuje hrvatsku sutrašnjicu“, poručio je Plenković.