Zbog novih ugroza pripremamo novu strategiju nacionalne sigurnosti

Predsjednik Vlade Plenković izjavio je da je Hrvatska povećala proračunska izdvajanja za obranu u 2017, te je time u trendu o kojemu se jučer govorilo na sastanku Sjevernoatlantskog saveza

Predsjednik Vlade ocijenio je kako ova konferencija načinje ključne teme sigurnosti i obrane na europskom kontinentu, u Europskoj uniji i NATO-u. Istaknuo je da je jedna od prvih odluka njegove vlade bilo osnivanje radne skupine za izradu nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o domovinskoj sigurnosti, o kojem je javna rasprava upravo u tijeku.

„Vjerujem da će svi koji to trebaju, dati doprinos kreiranju dokumenata s obzirom na promijenjeni globalni kontekst, nove sigurnosne ugroze i prijetnje terorizmom, ali i našu interoperabilnost i sposobnost vojnih i policijskih snaga, participaciju naših diplomata i pravnih stručnjaka u misijama Europske unije, NATO-a i Ujedinjenih naroda“, kazao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska povećala proračunska izdvajanja za obranu u 2017. godini te je već time u trendu o kojem se jučer govorilo na sastanku Sjevernoatlantskog saveza, a razmatrano je i na Vijeću za obranu.

„Činit ćemo napore da postupno ostvarimo te ciljeve. Najvažnije je da se za sredstva koja se izdvajaju povećaju sposobnosti i funkcionalnost Oružanih snaga kako bi mogli participirati u različitim međunarodnim misijama te ojačati  i sigurnost Republike Hrvatske“, rekao je Plenković.

Upitan o tome kako je doživio jučerašnji govor američkog predsjednika Trumpa u Bruxellesu koji je prozivao članice Sjevernoatlantskog saveza da ne participiraju dovoljno u proračunu NATO-a, Plenković je odgovorio da je članak 5. Washingtonskog ugovora stabilno na snazi od 1949. godine. Dodao je da je NATO jamac kolektivne sigurnosti i obrane svih njezinih članica te da ne dvoji o njegovom aktiviranju ukoliko se napadnuta članica pozove na taj članak i o tome odluči na Sjevernoatlantskome vijeću.

„Kad je riječ o poruci o 2% izdvajanja,  ona je očekivana i na tragu nekih ranijih izjava. Svega nekoliko zemalja uspijeva ta izdvajanja održati na toj razini. Većina ih, zbog brojnih drugih prioriteta, ali i zbog jedne vrlo jednostavne i objektivne činjenice, a to je da brojne članice NATO-a, ako izuzmemo Hrvatsku i Sloveniju, koje su doživjele agresiju velikosrpskog Miloševićevog režima, žive u miru i stabilnosti“, pojasnio je.

Naglasio je kako nove ugroze zahtijevaju da sve ono što se izdvaja na obranu bude na inteligentan način interoperabilno, ocijenivši kako je nekada i manje od 2% dovoljno da se pojačaju sposobnosti.

Na novinarski upit može li Hrvatska unaprijed pripremiti sigurnosnu platformu kad se radi o prijetnjama internetskoj sigurnosti i ulascima u programe, predsjednik Vlade ustvrdio je da Hrvatska ima stručnjake u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu obrane, Sigurnosno-obavještajnoj agenciji te da su sva tijela koja se bave nacionalnom sigurnosti pripravna detektirati takve napade, reagirati na njih i na najbolji mogući način zaštiti sve sustave.