Kapitalizirajmo pozitivne trendove – prioritet nastavku strukturnih reformi

Povodom prve godine dana rada Vlade premijer Plenković gostovao je u HRT-ovoj emisiji »A sada Vlada«

Govoreći o prvoj godini mandata Vlade, premijer Plenković rekao je da se Vlada uhvatila u koštac sa svim naslijeđenim problemima te je u odnosu na prethodno razdoblje donijela političku stabilnost.

"Kada govorimo o Agrokoru, ne pristajem na tezu da su svi sve znali. Znali su oni koji su u to bili uključeni. Čim smo od Moody'sa dobili informacije o stanju u koncernu, i s tim smo se velikim problemom uhvatili u koštac", podsjetio je Plenković.

Naveo je kako Vlada nije mogla kompaniju s tolikim brojem zaposlenika prepustiti nekontroliranim procesima, a istodobno je nije htjela nacionalizirati niti upumpavati u nju novac poreznih obveznika.

"Stoga smo, kao odgovoran potez, i donijeli zakon o sistemskim kompanijama kojim smo spriječili gospodarski tsunami. Sada je bitno da se u zakonskom roku postigne nagodba, provede restrukturiranje te zadrže radna mjesta i nastavi proizvodnja", poručio je Plenković.

Komentirajući rad istražnog povjerenstva, Plenković je kazao da se apsolutno zalaže za transformaciju poslovnih procesa u Hrvatskoj i svojevrsno čistilište nakon slučaja Agrokora, iz kojeg brojni gospodarski subjekti, nadzorna tijela i drugi akteri trebaju izvući pouke.

"Naše su ruke čiste", poručio je Plenković, napomenuvši kako prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, ako se pokrene istraga o pitanjima kojima se ono bavi, povjerenstvo mora prestati s radom.

"No postoje druga tijela koja mogu raspravljati o Agrokoru. Mislim da je pravno sve jasno, nema prostora za različite interpretacije", ocijenio je Plenković.

Plenković je istaknuo kako ne vidi nikakav razlog ni za kakve rekonstrukcije Vlade.  Poručio je kako je u prvih 6 mjeseci 2017. opća država bila - poslije više od desetljeća i pol - u suficitu".Imamo kontinuirani rast BDP-a, stalno povećavanje broja zaposlenih i istodobno najnižu stopu nezaposlenosti, odličnu turističku sezonu", nastavio je Plenković.

Naglasio je kako te pozitivne trendove treba kapitalizirati u vremenu za nastavak strukturnih reformi.

"Želim da Hrvatska bude spremna za Schengen 2019. i pristupanje Eurozoni 2023. godine", kazao je Plenković te pozvao sve političke opcije na konsenzus.

Pojasnio je kako sve benefite ulaska u Europsku uniju, zajedničkog tržišta i korištenja fondova treba maksimalno kapitalizirati do kraja mandata ove Vlade. Najavio je i da će u prvoj polovici 2020. Hrvatska imati šansu presjedati Vijećem EU-a,

"Želim da Hrvatska bude u užem krugu onih koji vode europski projekt", kazao je.

Govoreći o odnosima sa Slovenijom, premijer Plenković ponovio je svoju namjeru da se sva otvorena pitanja sa Slovenijom riješe na civilizirani način, ne samo pitanje granice.

"Hrvatska želi da otvoreno pitanje granice bude predmet bilateralnih razgovora u dobrosusjedskom duhu, bez ikakvih jednostranih poteza na štetu druge strane koji bi mogli dovesti do remećenja odnosa između dvije zemlje. Kolegu Miru Cerara zvao sam još u srpnju u Zagreb – moj poziv stoji i dalje", istaknuo je Plenković.

Osvrnuvši se i na suradnju s Rusijom, Plenković je kazao da Hrvatska želi dijalog s Rusijom jer je ona važna zemlja i bitan globalni akter.

"Stoga je dobro da predsjednica Republike ide u posjet Rusiji. Upravo na moju inicijativu Hrvatska je imenovala veleposlanika u Moskvi", podsjetio je Plenković.