Glavne su teme migracije, digitalna agenda i sigurnosna suradnja
Nakon svršetka prvog dijela sastanka Europskog vijeća premijer Plenković poručio je da Hrvatska želi poduzeti krupne iskorake u digitalnoj ekonomiji i digitalnom poslovanju
Što se tiče migracija, predsjednik Vlade kazao je da je ključno pronaći mehanizme uspješne kontrole vanjskih granica Unije, rješavati probleme na ishodištu te pronaći balans u prihvatu migranata i izbjeglica poštujući pritom načelo solidarnosti i gospodarsku snagu država članica.
U kontekstu digitalne agende čelnici Europske unije rezimirali su sadržajnu raspravu koja je održana na sastanku u Tallinnu. S obzirom da se radna mjesta budućnosti nalaze u digitalnoj sferi, Europska unija daje snažan prioritet toj temi, kazao je predsjednik Vlade i dodao da Hrvatska ide u korak s tom tendencijom ističući da je važno da Hrvatska bude među zemljama koje su napravile iskorake u digitalnoj ekonomiji i digitalnom poslovanju.
Kod obrane i sigurnosti glavna je tema bila priprema za sjednicu Europskog vijeća u prosincu, koja će biti posvećena Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i pojačanoj strukturiranoj suradnji u domeni obrane.
Novinare je zanimalo kakav je stav Hrvatske o događajima u Kataloniji. Predsjednik Vlade kazao je da se o toj temi danas raspravljalo i na sastanku na vrhu Europske pučke stranke.
„Pozicija Hrvatske je vrlo jasna. Želimo dijalog između Madrida i Barcelone, želimo da se ovo pitanje rješava unutar ustavnoga i pravnoga okvira Španjolske bez dizanja tenzija i bez ikakvoga nasilja“, kazao je.
Što se tiče odnosa sa Slovenijom, predsjednik Vlade kazao je da želi da se realizira ono što je sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom dogovorio na sastanku 12. srpnja u Ljubljani, a to je da on dođe u Zagreb i da razmotre ukupne odnose između dvije zemlje, s posebnim naglaskom na pitanje granice. Poručio je da je važno pokazati da su Hrvatska i Slovenija zrele i ozbiljne članice Europske unije i dvije susjedne zemlje koje u biti nemaju nekih velikih sporova niti u svojoj povijesti.
Kazao je da je pozicija Hrvatske svih ovih godina jednostavna i ona slijedi katastarsku liniju iz 25. lipnja 1991.
„Ono što nije jasno, pokušajmo se dogovoriti i primijenimo međunarodno pravo mora za razgraničenje na moru“, rekao je predsjednik Vlade.
Napomenuvši kako je razvidno da slovenska strana želi provedbu arbitražne odluke, upozorio je da i prema samoj arbitražnoj odluci, ali i prema pravilima međunarodnoga prava, nema jednostrane primjene te odluke. Podsjetio je da je bio dogovoren termin posjeta premijera Cerara Zagrebu.
„Mogla se i hrvatska strana naći pogođenom izjavom o tome da će blokirati naš ulazak u OECD. Ali nismo. Tu smo da razgovaramo. Mislim da nas puno toga i sada i u budućnosti povezuje i naći ćemo načina da taj dijalog bude normalan“, poručio je predsjednik Vlade.
Na pitanje o HBOR-ovim kreditima Agrokorovim tvrtkama predsjednik Vlade odgovorio je da će se po povratku u Zagreb detaljnije informirati o odlukama HBOR-a proteklih godina.
„Ono što sam pouzdano provjerio, to je da su ovi zadnji krediti koji su bili davani u prosincu prošle godine imali odgovarajuće osiguranje. Prema tome, to je jedino što je bilo predmet mog interesa. U ovom trenutku za ovo ranije zaista nemam saznanja“, rekao je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade najavio je da će razgovarati s predsjednicom Republike o cjelovitim dojmovima njezinog posjeta Rusiji. Što se tiče Sberbanke, kazao je da je ona u privremenom vjerovničkom vijeću i ima sve informacije o tome što se radi kroz proces izvanredne uprave i što se planira s restrukturiranjem i sudjeluje u procesu donošenja odluka.
Dodao je kako smatra dobrim što je predsjednica Republike otišla u posjet Rusiji, za što su pripreme počele i prije nego što je eskalirala kriza u Agrokoru. Naglasio je da je potpredsjednica Vlade Martina Dalić prije dva tjedna vodila hrvatsku delegaciju u posjet Moskvi i sadržajno pripremila sve što se odnosilo na gospodarski dio ovog posjeta, a predsjednicu prate dvoje ministara te državna tajnica.
