Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 11. 2017.

Proračunski je manjak u granicama, a javni dug opada brže nego drugdje

Hrvatski sabor započeo je svoju šestu sjednicu Aktualnim prijepodnevom, na kojemu su predsjednik Vlade i ministri odgovarali na pitanja zastupnika

Na pitanje saborskog zastupnika Borisa Miloševića o obnovi niskonaponske mreže u 80-ak sela koja nemaju struju,  predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da je da je HEP u svojim planovima predvidio sredstva za osiguranje opskrbe električne energije u selima u kojima još nema struje. „Vlada je u punoj mjeri angažirana da zajedno s vama riješi ovo pitanje i da se u dostupnosti temeljne infrastrukture svi građani osjećaju dobro“, kazao je Plenković. 

Odgovarajući na pitanje zastupnika Davora Bernardića o Agrokoru, predsjednik Vlade Plenković ponovio je da bi eventualni stečaj koncerna značio katastrofu za hrvatsko gospodarstvo. Istaknuo je da je Vlada odgovorna i brine o općim ciljevima za razliku od onih koji politikantski pristupaju toj temi. 

„I neke elementarne stvari koje se tiču zakona ni nakon sedam mjeseci vama nisu jasne. Vi ste ponovili kako je Vlada donijela zakon za Ivicu Todorića. Ja imam logičkih problema shvatiti što vi s time želite reći s obzirom na sve ovo što se zbiva. Sve što govorite nastoji prikriti činjenicu da na Vašoj strani nisu ni mali dobavljači, jer su isplaćeni, ni poslovna zajednica niti veliki i srednji dobavljači, zato što je i njima plaćen dio starog duga“, poručio je Plenković. 

Predsjednik Vlade podsjetio je danas u Saboru da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a to je zbog angažirane i kvalitetne makroekonomske i fiskalne politike Vlade. 

„Proračunski će nam manjak biti još bolji nego lani, trend smanjivanja javnog duga ide duplo brže nego u drugim zemljama. Našim djelovanjem nastojimo u fokusu imati i segment društvene solidarnosti. Lani smo podigli minimalnu plaću više nego vaša Vlada u tri godine mandata zajedno“, rekao je Plenković.

Što se tiče INA-e, predsjednik Vlade izvijestio je da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pripremilo prijedlog kojim bi se odabrali savjetnici koji bi pomogli u procesu otkupa MOL-ovih dionica u INA-i ili pronalaženja strateškog partnera.

Ministar uprave Lovro Kuščević naglasio je da je digitalizacija javne uprave cilj Vlade. Podsjetio je da sustav e-Građanin ima preko 40 funkcionalnosti, koje olakšavaju građanima  dobivanje dokumenta. Ministar je potvrdio da su do njega došle informacije kako postoje slučajevi da mali broj državnih službenika ne priznaje te dokumente kao vjerodostojne isprave. Poručio je da su dokumenti iz sustava e-Građanin javne isprave te su javne službe dužne primiti i uzeti u obradu te dokumente i temeljem njih donijeti rješenje. Ministar Kuščević ovom prigodom najavio je projekte Vlade koji će pridonijeti digitalizaciji društva. 

Odgovarajući na pitanje zastupnika Borisa Miletića, predsjednik Vlade Andrej Plenković još jednom je osudio ustaški režim i najstrašnija kaznena djela koja su u njegovo vrijeme bila počinjena. 

,,Ono što želimo kroz Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima je raditi na jačanju kulture sjećanja. Želimo dobiti preporuke kako bismo poboljšali zakonski okvir koji trenutno postoji. Vaše sugestije ćemo imati na umu, ali ovo želimo riješiti na cjelovit način. Vaš doprinos je dobrodošao, ali ne imputirajte nam da ne osuđujemo ustaški režim“, poručio je Plenković.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak  pojasnila je da nije ni pod kakvim pritiskom u vezi s nabavom informatičke opreme. 

„Ali sam pod velikim pritiskom da provedem sve ono što smo obećali vezano uz kurikularnu reformu, ali i druge zadaće. Moramo uvesti škole u 21. stoljeće, a to između ostalog znači da kod naših učenica i učenika moramo razvijati i digitalne kompetencije. To se ne može razvijati ako koristimo isključivo olovku i papir. U tom smislu ove godine smo u rebalansu osigurali 10 milijuna kuna koji će se rasporediti na prvih 170-180 škola koje uopće nemaju opremu i gdje oprema nije nabavljena u posljednjih pet godina“, kazala je ministrica. 

Dodala je da će škole dobiti sredstva, otprilike 60.000 kuna po školi, za nabavku prijenosna računala - kako za informatiku, tako i za ostale predmete.

Što se tiče kurikularne reforme, ministrica je izvijestila da stručna skupina odgovara na primjedbe s javne rasprave te je od 51 dokumenta odgovoreno na 44. „Prevodimo dokumente na engleski jezik, šaljemo na međunarodnu recenziju. Kod nekih dokumenata tražimo ekspertizu. Ja vas uvjeravam da stvarno radimo sve u najboljoj vjeri i uključujemo sve koji nam žele pomoći“, naglasila je ministrica Divjak.

Predsjednik Vlade Plenković poručio je da je stav Vlade oko Rafinerije Sisak nepromijenjen,  a to je da Rafinerija što duže radi i proizvodi što je više moguće. Što se tiče radnog statusa sindikalnog predstavnika Predraga Sekulića, predsjednik Vlade je kazao da će zatražiti od ministra Tomislava Ćorića da detaljno izvidi o čemu je riječ. 

Zastupnica Anka Mrak Taritaš upitala je predsjednika Vlade Plenkovića o ratifikaciji o Istambulske konvencije. 

„Što se tiče Istanbulske konvencije, koja ima za cilj sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, znate da je to konvencija koja je potpisana za vrijeme dok ste vi bili u Vladi. Važno je da to hrvatska javnost zna, jer vidim to inzistiranje lijevog političkog spektra, kao da je to nešto što se dogodilo jučer. Tada je bilo više nego dovoljno vremena da tadašnja lijeva koalicija stavi tu konvenciju u proces ratifikacije. Ono što je sasvim očito je da u samoj supstanci, ciljevima konvencije, nema dilema. Tu smo svi na istoj strani“, rekao je. 

Kada je riječ o procesu javnog savjetovanja, predsjednik Vlade pojasnio je da resorno Ministarstvo u ovom trenutku još konsolidira sve komentare, a kada taj proces bude gotov, oni će biti objavljeni. „Nakon toga će Vlada u primjerenom trenutku odlučiti kada i u kojem trenutku nastaviti s procesom ratifikacije ove konvencije. Očekujem da i ovdje malo otvorenije raspravimo neka ideološka pitanja koja su na dnevnom redu vezana za tu konvenciju i kada je riječ o korištenju pojma roda, koji se ne bi pojavio u našem pravnom sustavu prvi put kroz ovu konvenciju, on postoji i u nekim drugim zakonima i dokumentima ranije usvajanim“, zaključio je Plenković.

Što se tiče problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenili su da je važan korak za rješavanje tog problema potpisivanje Protokola o suradnji na plinofikaciji rafinerije Brod između hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske. 

„Mislim da je sama svrha tog sporazuma pozitivna, rafinerija Brod zagađuje okoliš dugi niz godina, a ideja o plinofikaciji trebala bi riješiti problem. Nije riječ o klasičnom međunarodnom ugovoru, nego o protokolu kojeg se može kvalificirati kao međunarodni akt. Dakle, nijansa ispod ugovora što nije nebitno“, pojasnio je predsjednik Vlade. 

Podsjetio je da je Protokol koji je potpisan 31. listopada ove godine imao svoj „prethodni“ put i dogovore koji se nisu vodili samo na razini jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, nego i na razini središnje vlasti i ministara. 

„Prva smo vlada koja je otišla u punom sastavu u Sarajevo i što se tiče širih odnosa s BiH, naša potpora njenom europskom putu i unutarnjim reformama je više nego jasna“, poručio je Plenković.

Odgovarajući na pitanje zastupnika Kažimira Varde, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić kazao je da su hrvatske mirovine stabilne, a isplata neupitna te najavio da Vlada do konca mandata želi donijeti zakon o nacionalnoj mirovini.

„Mirovne su stabilne, isplata je neupitna i svatko tko tvrdi drugačije je neodgovoran prema građanima i javnosti“, poručio je ministar. 

Pojasnio je da mirovinski fondovi imaju preko 88 milijardi kuna imovine, od čega su 71 posto u državnim obveznicama, 15 posto u inozemnim, a "samo" 17 posto u dionicama. 

„Održivost sustava je neupitna, a radimo na tome da maksimalno povećamo adekvatnost mirovina, rekao je ministar Pavić, naglasivši kako je status umirovljenika i starijih građana u fokusu njegova ministarstva.