Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 19. 10. 2018.

Napreduje fiskalna konsolidacija i provedba reformi, investicije rastu

U intervjuu za RTL predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo pozitivnim trendovima u prve dvije godine Vlade, zaključivši da preostaje mnogo posla u svim sektorima te da treba nastaviti reforme

"Moj je osobni dojam da se, unatoč temama koje su izronile "iz ormara", koje su naslijeđe hrvatske ekonomske tranzicije, a došle su na dnevni red ove Vlade, s njima dobro nosimo", analizirao je premijer lenković prve dvije godine Vlade u razgovoru s novinarkom Damirom Gregoret za RTL Danas.

Upitan da ocijeni rad Vlade premijer je odgovorio da će ocjenu rada dati hrvatski građani, koji će svakog člana Vlade valorizirati na izborima. "To su jedine prave ankete", zaključio je.

"Mislim da smo dobro radili na temeljnom trokutu koji sastoji od ozbiljne, mudre fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi privlačenja investicija", kazao je premijer.

Istaknuo je je da je ova Vlada nakon mnogih godina ostvarila suficit državnog proračuna, prošle godine 2,7 milijardi, unatoč rasterećenju i poduzetnika i građana.

"Smanjili smo javni dug, imamo kontinuirani gospodarski rast do 3 %, povećali smo zaposlenost, ona je 71.000 radnih mjesta veća nego prije dvije godine."

Prema ovogodišnjim investicijama, Hrvatska je uspješnija nego ikad

Predsjednik Vlade komentirao je i listu globalne konkurentnosti prema kojoj je Hrvatska na 68. mjestu. "To je analiza Svjetskog gospodarskog foruma koji je privatna organizacija i ima svoje parametre. U tom kontekstu ova je godina, kumulativno gledajući investicije u Hrvatskoj od dvije milijarde eura, najuspješnija ikada", poručio je Plenković.

Dodao je da je po strukturnim reformama, ako se gleda pravosuđe, smanjen broj zaostalih predmeta za 120 tisuća, racionaliziran rad sudova, a radi se na tome da se napravi iskorak i u plaćama sudaca.

,,Napravili smo reformu i dio aktivnosti zajedno s Ministarstvom financija, glede blokiranih. Vidjeli ste koliko smo smanjili broj dužnika. Lokalna i područna samouprava i privatne kompanije to slijede. Od prvog siječnja kreće Zakon o osobnom ili potrošačkom stečaju, koji će također olakšati situaciju. Tu smo već puno napravili", kazao je Plenković.

Naveo je o poreznu reformu u tri vala koja je donijela rasterećenje građanima i poduzetnicima od 6,4 milijarde kuna, pri čemu se i dalje ostvaruje suficit proračuna.

Cilj je mirovinske reforme da sustav učini održivim i da mirovine porastu

Upitan o sindikalnom prosvjedu protiv mirovinske reforme premijer Plenković je konstatirao kako je legitimno da sindikati i drugi pronalaze kutove nezadovoljstva u zakonskim prijedlozima.

"Iznjedrili smo šest zakonskih prijedloga koji je Vlada usvojila u srijedu, danas su usvojeni u dnevni red Sabora. Riječ je o cjelovitoj reformi koja ima dva cilja: mirovinski sustav učiniti održivim i imati veće mirovine. Odlučiti ne učiniti ništa imat ćete diskriminirajuću situaciju kod umirovljenika", zaključio je premijer.

Upitan zašto Vlada nije posegnula u mirovine po posebnim propisima na koje odlazi 5,5 milijardi kuna premijer je rekao da postoje posebni režimi koji su se godinama akumulirali.

Istaknuo je da je ministar Pavić s ovim zakonima u ovoj fazi napravio maksimum koji se mogao - održivost mirovina, da ne bude diskriminacije, ostanak drugog i trećeg stupa te poticanje da se oni koriste na način da mirovinski sustav bude manjim teretom za proračun od onog kakav je danas.

"Neki koji sutra podržavaju sindikate sami su 2014. predlagali rad do 67 godine, mislim na SDP. Zgodno je biti u oporbi pa se buniti. Idemo u dva čitanja u Hrvatskom saboru, to su demokratske procedure", kazao je Plenković, dodavši da su u reformi moguće i promjene, ako su korisne i pametne.

Upravo je ova vlada intenzivirala rad na istraživanju i procesuiranju ratnih zločina

Na pitanje o prosvjedu branitelja u Vukovaru 13. listopada, premijer je kazao kako je Vlada po pitanju branitelja napravila sve.

"Imate jedinstveni zakon o hrvatskim braniteljima, povećani proračun za obranu, povećani proračun za Ministarstvo branitelja za 50 posto u odnosu na 2016., imate brojne iskorake u MUP-u i statusu hrvatske policije, od Zakona o domovinskoj sigurnosti, odluke o nabavi F-16 aviona, jačanja protupožarnog sustava. To je poruka da smo u toj domeni napravili sve što smo obećali, da ne govorimo o respektu i dignitetu Domovinskog rata. U Vladi imate dva zapovjednika gardijskih brigada kao ministre", naveo je Plenković.

Istaknuo je da mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, kao jedna od strateški najboljih odluka koje je donio predsjednik Tuđman, nije osmišljena da nakon Bljeska i Oluje izazove nove žrtve i razaranja, nego da pametnim diplomatskim, državničkim putem uz pomoć UN-a reintegrira teritorij koji je tada bio naslonjen na teritorij Srbije.

Naglasio je da Vlada suosjeća sa žrtvama, kao i da se ratni zločini trebaju istražiti i procesuirati na čemu je u vrijeme ove Vlade intenziviran rad.

"Niti jedna od inicijativa, a ima koliko ih hoćete, neće srušiti Vladu i parlamentarnu većinu, a kamo li mene. Što se tiče naše politike mi sve radimo i bez prosvjeda".

Dokraja rasvijetliti aferu s probijanjem mjera

Premijer je komentirao kako je zabrinjavajuća afera koja se odnosi na probijanje mjera i dojave nekom tko je pod mjerama.

,,Očekujem i to sam rekao svima da se do zadnjeg detalja mora utvrditi kako je moguće da se tako nešto dogodi, pa da se detaljno vidi što su sve bile i kakve su sve bile operacije falsificiranja dokumenata i s kojim ciljem.

Trebamo nov, cjelovitiji zakon o referendumu

Na pitanje o referendumskim inicijativama na kojima nisu bili dozvoljeni promatrači u procesu prebrojavanja potpisa predsjednik Vlade odgovorio je da je najbitnije da prionemo izradi cjelovitog zakona o referendumu. "Ovaj je prepun praznina", zaključio je premijer

Na pitanje o razlozima izostanka promatrača odgovorio je kako ovo nije prvi referendum te da dosad nitko nije dovodio pitanje prebrojavanje potpisa i u ranijim fazama.

"Nema presedana na koji bismo se mogli uloviti da bismo a priori trebali imati nepovjerenje. Promatrače nismo dozvolili jer po mom dubokom uvjerenju za tim nema potrebe. Vjerujem u pouzdanost i nepristranost institucija i tijela koja su to radila na najvišim sigurnosnim kriterijima. Siguran sam da će svaka inicijativa koja je predala potpise imati priliku uvida, svaki od potpisa koji su proglašeni neispravnim moći će provjeriti", poručio je Plenković.

S obzirom na ranije referendume, predsjednik Vlade zaključio je kako je riječ o uobičajenom postotku nevažećih potpisa.