Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Opatija | 15. 11. 2018.

Prioriteti su eurozona i Schengen, euro će pridonijeti gospodarstvu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je predavanje na Međunarodnoj konferenciji studenata prava »ELSA International Council Meeting« u Opatiji

ELSA okuplja 52.000 studenata prava iz 44 europske zemlje. Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je za vrijeme studija predsjednik ELSA-e Zagreb, prvi predsjednik ELSA-e Hrvatske, a 1993. i predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e u Bruxellesu.

U govoru studentima prava Plenković je izdvojio Hrvatsku kao atraktivno turističko odredište te istaknuo kako je u ovoj godini Hrvatsku posjetilo 19,5 milijuna turista. Naglasio je da je Hrvatska u vrlo specifičnoj situaciji jer su nakon pet godina članstva u Europskoj uniji uklonjene sve prepreke za odlazak građana na rad u sve države članice, osim Austriju, što je veliki diplomatski uspjeh.

"Ipak, zemlja smo s demografskim deficitom. Zbog prava na slobodno kretanje, boravak i rad u drugim zemljama Europske unije, dolazi do iseljavanja, a konzumacija drugih prava - solidarnosti i kohezije, koji su pretpostavka jačanja poljoprivrede, ekonomije, mogućnosti većeg ulaganja, jačanja istraživanja i obrazovanja - ne drži taj tempo. To u kombinaciji s globalnom ekonomskom situacijom pogoduje porastu populizma, kao i u drugim zemljama Europe, te stav prema Europskoj uniji više nije tako pozitivan, već malo zamućen u odnosu na prijašnje razdoblje“, rekao je.

Naglasio je pritom da većina hrvatskih građana podupire članstvo u Europskoj uniji. "Vide benefite i potencijal za gospodarski rast, mogućnosti za bolji životni standard nego što je to bilo prije ulaska u Europsku uniju", dodao je.

Napomenuo je da Vlada svoje politike provodi u trokutu "fiskalna konsolidacija, strukturalne reforme i investicije".

"U prošloj smo godini imali izvrsne rezultate fiskalne politike, usprkos krizi Agrokora. Uspjeli smo ostvariti suficit od 3,15 milijardi kuna, što nije uspjela nijedna Vlada prije naše. Pokazali smo veliku disciplinu kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji. Cilj je Vlade tako i nastaviti, s obzirom na prihodnu stranu proračuna", kazao je.

Strukturne reforme i gospodarski rast

U vezi s nastavkom strukturnih reformi, ocijenio je da se i na tom polju stanje poboljšava. "Poboljšava se i poslovna klima. Tu su reforma pravosuđa, reforma državne uprave s ciljem racionalizacije broja jedinica lokalne samouprave, porezna reforma i reforma obrazovanja, a u tijeku su pripreme za mirovinsku reformu i vrlo složenu reformu zdravstvenog sektora", rekao je, dodavši da Vlada nastoji izdvajati sve više sredstava za obrazovanje i znanost kako bismo se mogli nositi s četvrtom industrijskom revolucijom.

Vezano za poreznu reformu, istaknuo je da je Vlada rasteretila građane i poduzetnike 6,3 milijarde kuna. "Prosječna plaća je u zadnje dvije godine rasla, minimalne plaće su podignute te su rasle i mirovine", dodao je.

Kazao je da će Vlada nastaviti raditi na smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. "Sada je taj udjel na razini od 76 posto, vjerujem da će u ovoj godini pasti ispod 75 posto. Cilj je da 2020/21. udjel javnog duga u BDP-u bude ispod 65 posto. Tada će Hrvatska biti u poziciji ispunjavanja kriterija za ulazak u eurozonu", kazao je.

Schengen i eurozona

Naglasio je da je cilj Hrvatske ući u Schengen. "Hrvatska ima najdužu vanjsku neschengensku granicu, dužu nego što je granica između Rusije i Finske. Što znači da ju je teško čuvati, posebice s obzirom na ilegalne migracije", napomenuo je.

Kao drugi cilj je predsjednik Vlade istaknuo ulazak u eurozonu. "U Hrvatskoj je 2012. održan referendum o ulasku u Europsku uniju te radimo na kriterijima za ulazak u eurozonu. Jedna od pozitivnih posljedica uvođenja eura bit će i smanjivanje kamatnih stopa", rekao je.

U kontekstu uvođenja eura spomenuo je i pozitivan učinak na investicije. Kao jedan od uspjeha ove Vlade izdvojio je povećanje ocjene hrvatskog kreditnog rejtinga, a cilj je da se on podigne na razinu investicijskog.

Predsjedanje Vijećem Europske unije 2020.

Plenković je ocijenio je da će predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine biti zahtjevan proces jer će slijediti neposredno nakon izbora za Europski parlament i imenovanja nove Europske komisije. Naglasio je da će jedan od ciljeva biti usmjeravanje investicija prema inovacijama, istraživanju i obrazovanju.

Kada je riječ o Brexitu, predsjednik Vlade je kazao da je to bio nepotreban potez.

Teme