Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 16. 11. 2018.

Globalni kompakt ne obvezuje, u Marakeš ide ministar Božinović

Na 125. sjednici Vlade raspravljeni su prijedlozi zakona o slatkovodnom ribarstvu, o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Konačni prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, kao i Izvješće o pregovorima o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama

Obrazlažući Prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasio je da postoji niz razloga za donošenje novog zakona.

Naveo je pritom da je akvakultura izdvojena iz aktualnog Zakona o slatkovodnom ribarstvu te se taj dio mora regulirati novim zakonom. Dodao je i da postoji potreba za jasnim izričajem normi i uređenjem tržišta.

Nastavak administrativnog rasterećenja gospodarstva

"Ovim prijedlogom zakona provodimo i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018. ukidanjem administrativnih obveza i troškova svih sudionika u slatkovodnom ribarstvu", kazao je.

Uspostavlja se elektronička Baza podataka slatkovodnog ribarstva, koju će izraditi Ministarstvo poljoprivrede, s evidencijom ulova i dr., umjesto papirnatih neažurnih upisnika.

Potpredsjednik Tolušić kazao je da se Prijedlogom zakona uvodi fleksibilan sustav financiranja ovlaštenja financiranja ribolovnog prava koji će omogućiti lakše ispunjavanje financijskih obveza propisanih specifičnim potrebama svakog plana upravljanja, što znači poribljavanje, ribočuvarska služba i druge obveze.

Dodao je da se prijedlogom zakona uređuje odgovorno i održivo upravljanje ribljim fondom kopnenih voda, na ekološki uravnotežen te gospodarski i društveno opravdan način.

"Provodimo i decentralizaciju kroz preuzimanja poslova gospodarskog ribolova koje stavljamo u nadležnost županija radi učinkovite provedbe zakonskih normi, prikupljanje podataka o ulovu i naplate inspekcijskog nadzora", zaključio je Tolušić.

Ušteda električne energije u neposrednoj potrošnji

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti.

Uvode se obvezne mjere ušteda energije među krajnjim kupcima definiranih člankom 7. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, a u svrhu postizanja preuzetih ciljeva kroz navedenu Direktivu.

Članak 7. navedene Direktive predviđa da svaka država članica, mora uvesti sustav obveza energetskih ušteda za opskrbljivače i distributere odnosno one energetske subjekte koji isporučuju energiju krajnjim kupcima. Na godišnjoj razini države članice moraju osigurati uštede od 1,5% energije isporučene krajnjim kupcima energije, a uštede se kumuliraju do ciljeva propisanih za 2020. godinu od 20% ušteda.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić istaknuo je da se izradi ovog prijedloga zakona pristupilo radi uspostave mehanizama kojima će se u zadanim rokovima ostvariti energetske uštede u neposrednoj potrošnji energije.

"Hrvatska se u Nacionalnom planu energetske učinkovitosti opredijelila primijeniti kombinirani pristup, odnosno dio ušteda ostvariti kroz sustav obveznih mjera uštede energije, a dio kroz alternativne mjere uštede energije", pojasnio je.

Nastavak liberalizacije tržišta električne energije

Državni tajnik Ivo Milatić predstavio je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

Pojasnio je da se izradi prijedloga zakona pristupilo zbog omogućavanja daljnje liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj, odnosno radi postizanja ravnoteže interesa opskrbljivača električne energije s jedne strane, i opstanka sustava isplata poticajne cijene za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, s druge strane.

"Prijedlogom zakona propisuje se obveza opskrbljivača električne energije da otkupljuju određen udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, dok bi preostali udio od ukupno neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača hrvatski operator tržišta električne energije prodavao na tržištu električne energije", kazao je državni tajnik.

Dodao je da se ovim izmjenama i dopunama nacionalno zakonodavstvo dodatno usklađuje s direktivom Europske unije o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjenom direktive Europske unije o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

"Ovim prijedlogom zakona će se omogućiti brži razvoj solarnih fotonaponskih elektrana kod kućanstava, transparentniji javni natječajni postupak, pravna zaštita i kontrola zakonitosti natječaja za dodjelu tržišne premije i natječaja za poticanje zajamčenom ukupnom cijenom te općenito jasniji i precizniji postupci javno-pravnih tijela, kao i prava i obveza koji proizlaze iz ovih zakona", rekao je Milatić.

Vozila hitnih službi oslobođena plaćanja cestarine

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da se njime predviđa ograničavanje iznosa naknade za financiranje održavanja i građenja javnih cesta koja se iz državnog proračuna uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente u skladu s propisima o proračunu.

Njime se predviđa i isključivanje računovodstvenih odredbi iz Zakona o cestama s ciljem potpunog oslanjanja na Zakon o računovodstvu, te jednostavnijeg i transparentnijeg praćenja tekućeg rezultata poslovanja za društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.

Ministar Butković izvijestio je, između ostalog, da se propisuje i oslobođenje od obveze plaćanja cestarine za vozila hitnih službi, odnosno vozila ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, vozila ministarstva nadležnog za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, vatrogasna vozila, vozila hitne medicinske pomoći, vozila gorske službe spašavanja i vozila carine.

Javni dug pada trostruko brže nego što propisuju odredbe Pakta o stabilnosti i rastu

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Konačni prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim se utvrđuju tri fiskalna pravila.

Prvo je Pravilo strukturnog salda, prema kojem ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj, koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Drugo je Pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije. Dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.

Objašnjavajući treće Pravilo javnog duga, ministar je kazao da javni dug ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a. U slučaju da je dug iznad te razine, mora se smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutne razine i tih 60 posto.

"Mi zadnje tri godine javni dug smanjujemo za 3 postotna boda godišnje, pa kad tu odredbu Pakta o stabilnosti i rastu prevedemo na slučaj Hrvatske, to bi značilo da naš javni dug pada trostruko brže nego što ove odredbe propisuju", ustvrdio je Marić.

Naveo je da se ovim zakonom definira i Povjerenstvo za fiskalnu politiku, koje postaje stalno, neovisno i samostalno tijelo.

Definiranje i financiranje referendumskih aktivnosti

Govoreći o Prijedlogu zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, ministar uprave Lovro Kuščevićpojasnio je kako je u postojećem zakonu iz 2011. godine uočen niz problema i nedostataka koji utječu na netransparentno obavljanje političkih aktivnosti, kao što su predizborna promidžba, referendumske aktivnosti ili redovito djelovanje političkih stranaka.

Dodao je da je unijet niz novina kako bi se poboljšao taj zakon, no zbog obima tih novina riječ je o cjelovitom novom zakonu.

Ministar smatra da se njime predlažu dobra i kvalitetna rješenja koja će pridonijeti boljem i transparentnijem financiranju političkih aktivnosti.

Zakonom se tako definira referendumska aktivnost, što do sada nije bilo uređeno niti jednim pravnim propisom, a predlaže se i uvođenje informacijskog sustava za nadzor financiranja, putem kojeg će subjekti nadzora dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje. Ti bi izvještaji bili objavljivani na jedinstvenom mjestu - web stranici Državnog izbornog povjerenstva.

Pravednije financiranje političkih stranaka

Novim se zakonom utvrđuju i kriteriji za određivanje visine iznosa sredstava koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranka.

"Na pravičniji način uređuje se način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna za redovito godišnje financiranje", rekao je ministar Kuščević.

Naveo je da bi se novac raspoređivao prema broju dobivenih zastupničkih mjesta, odnosno mjesta u predstavničkom tijelu jedinice samouprave, prema konačnim rezultatima izbora.

U cilju jačanja transparentnosti, dodao je ministar, utvrđuje se i obveza nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, odnosno lokalnih jedinca, da na svojim mrežnim stranicama objave izvješća o iznosu raspoređenih i isplaćenih sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, odnosno nezavisnih vijećnika.

Za veće donacije nužan ugovor

Za donacije čija je vrijednost veća od 5 tisuća kuna utvrđuje se obveza zaključivanja ugovora između donatora i primatelja donacije, te da se naknada troškova izborne promidžbe ne može isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

Povećava se i ukupan iznos dozvoljenih troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj listi na izborima za članove u Europski parlament iz Hrvatske, s dosadašnjih 1,5 milijun kuna na 4 milijuna kuna, što je, kazao je ministar Kuščević, pola iznosa koji je dozvoljen za kampanju za izbore za predsjednika Republike.

Novim se zakonom predlaže i da, ako nezavisni zastupnik postane član političke stranke koja participira u Hrvatskome saboru, sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna pripadaju političkoj stranci čiji je postao član, a ne ostaju više tom zastupniku, kako je sada. Isto se odnosi i na nezavisne vijećnike.

Polaganje državnog ispita elektroničkim putem

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, ministar Lovro Kuščević izvijestio je da se

Prijedlogom zakona predlaže se iznimno omogućiti zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana, a vezano uz predstojeće obveze Republike Hrvatske u vezi s predsjedavanjem Vijećem Europske unije

Ministar uprave izvijestio je da se predlaže redefinirati državni stručni ispit u državni ispit, na način da se isti odnosi samo na dosadašnji Opći dio državnog stručnog ispita, dok bi se polaganje posebnog dijela državnog stručnog ispita provodilo samo ako je propisano posebnim propisom kao stručni ispit čime nadležna tijela preuzimaju odgovornosti za osposobljavanje za svoje upravno područje.

"Uspostavom novog načina polaganja državnog ispita elektroničkim putem postići će se transparentnost, stručnost i objektivnost ispitivanja svih kandidata pod jednakim uvjetima", ustvrdio je ministar Kuščević.

Snažnije privlačenja ulaganja u Hrvatsku

Vlada je u Sabor poslala nacrte konačnih prijedloga pet zakona - o prestanku važenja Zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, kao i izmjene Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Zakona o javno-privatnom partnerstvu, Zakona o poticanju ulaganja te izmjene Zakona o zadrugama.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat podsjetio je na zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava, i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji je Vlada prihvatila na sjednici 2. kolovoza ove godine, a kojim je predviđeno i ukidanje Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) i Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Izvijestio je da je za provedbu svih aktivnosti oko ukidanja navedene agencije i centra zaduženo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje će između ostalog preuzeti i sve poslove, prava i obveze, imovinu, opremu, financijska sredstva, kao i radnike tih dviju institucija.

"Ukidanjem agencije i centra pridonosi se racionalnijoj organizaciji, učinkovitijem poslovanju te racionalizaciji sustava pravnih osoba s javnim ovlastima", poručio je ministar Horvat, dodavši da za provedbu ovih zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da su ulaganja općenito jedan od tri temeljna i stožerna aspekta politike Vlade, koja se, osim na ulaganjima, bazira i na fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama.

"Integracijom portfelja investicija i konkurentnosti u Ministarstvu gospodarstva želimo prije svega ojačati to ministarstvo na području rada s ulagačima, bilo domaćim ili stranim, i imati snažniju koheziju djelovanja na tom području. Zato je ovaj potez namijenjen snaženju aspekta privlačenja ulaganja u Hrvatsku", kazao je.

Globalni kompakt ne otvara vrata novim migrantima

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić predstavila je Izvješće o pregovorima o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.

Kazala je kako je Hrvatska pregovore o tekstu tog dokumenta na diplomatskoj razini vodila zajedno s 26 država članica Europske unije, istaknuvši da je svim članicama Unije bilo jako važno da u dokument budu uključena određena temeljna načela što je u konačnici i učinjeno.

"Globalni kompakt nije međunarodni sporazum i nije pravno obvezujući dokument te se sukladno tome ne potpisuje. To je katalog mjera koji potiče suradnju država po pitanjima regularnih migracija", naglasila je.

Pojasnila je da države suvereno odlučuju koje će mjere primijeniti i to sukladno nacionalnom zakonodavstvu i već postojećim međunarodno-pravnim obvezama. "Svaka država i dalje suvereno odlučuje o nacionalnoj politici prema migracijama i boravku stranaca na svom državnom području i odnosi se isključivo regularne migracije", kazala je.

Dodala je da će se konferencija u Marakešu održati 10. i 11. prosinca na ministarskoj razini i pozdravila odluku da Hrvatsku predstavlja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je da nijedna država ne može sama riješiti niti sama rješavati problem migracija jer je riječ o globalnom problemu koji se ne može ignorirati.

"Ovaj dokument ne otvara vrata novim migrantima", istaknuo je ministar, dodavši da svaki pokušaj na međunarodnoj razini da se pritisak migracija ublaži zaslužuje pažnju.

"Migracije se ne mogu rješavati na bilo čijim granicama, one se mogu riješiti, bolje rečeno ublažiti, jedino suradnjom između država i otklanjanjem uzroka na njihovom izvorištu, a o tome također Kompakt govori", pojasnio je ministar Božinović.

Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vlada primila na znanje izvješće ministrice Pejčinović Burić te će ga uputiti u Hrvatski sabor zajedno s prijevodom Globalnog kompakta.

Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad humanitarnim koncertom za Vukovar, zbora Pax et Bonum iz Gradišća, koji će se održati 13. listopada 2019. godine, u Zagrebu.