Od 2016. prosječna plaća porasla je za 639 kn, a od 2009. do 2016. za 330 kn
Hrvatski sabor započeo je današnju sjednicu Aktualnim prijepodnevom, na kojemu su predsjednik Vlade i ministri odgovorili na ukupno 40 pitanja saborskih zastupnika
Želimo vratiti INA-u u hrvatske ruke
Na pitanje Bože Petrova o Rafineriji Sisak, predsjednik Vlade Plenković je odgovorio da Vlada želi vratiti Inu u hrvatske ruke te da odluke o tome što će biti s Rafinerijom Sisak donosi Uprava Ine.
"Riječ je odluci koja je poslovnog karaktera na temelju poslovne analize. Prve razgovore o onome što su pokazivale analize poslovnih rezultata Rafinerije Sisak imao sam na početku mandata Vlade s tadašnjim ministrom okoliša i energetike, koji je nakon jednog sastanka s predstavnicima Ine i sam rekao da postoje planovi, upravo oni koji su sada izašli u javnost, kako da Rafinerija Sisak opstane, ali da se transformira. Dakle, to je ono što je na dnevnom redu cijeli niz godina", kazao je Plenković.
Istaknuo je da Vlada želi uspješnu i profitabilnu Inu, koja će osigurati modernizaciju rafinerije u Rijeci, čijim bi investicijama mogla poboljšati kvaliteta i proizvodnja nafte u Hrvatskoj.
"Želimo da Sisak ostane važno poslovno sjedište Ine, da dobije transformacijski karakter. Sisak može biti logističko sjedište, može biti u njemu proizvodnja bitumena ili rafinerija biokomponenti - čitav je niz opcija na stolu", rekao je, dodavši da Uprava Ine razgovara sa sindikatima i radnicima te se radi na planu koji je održiv.
Napomenuo je da je strateški cilj da Hrvatska ima opskrbu energenata takvu da osigurava energetsku sigurnost.
"Zbog toga Vlada, suprotno onome što se nastoji plasirati u javnost, želi realizirati projekt LNG-a na Krku koji je povezan s temom energetske opskrbe. Samo na taj način možemo prevenirati neke buduće krize, sjećate se krize opskrbe plinom u Europi 2008. Naša su promišljanja dugoročna, strateška i u duhu partnerstva", pojasnio je.
Odgovor Bernardiću – 4 puta ne!
Na četiri pitanja zastupnika Davora Bernardića "što je tajno petljao na sastanku s Orbanom”, "je li dogovarao da Mađari u potpunosti preuzmu Inu te da ona ode iz Hrvatske", "je li dogovorio zatvaranje sisačke Rafinerije" te "je li predmet razgovora bio i Hernadi", predsjednik Vlade kratko i decidirano je odgovorio: „Poštovani zastupniče Bernardić, odgovor je - četiri ne!”
Ankete pokazuju da građani cijene i prepoznaju rad Vlade i HDZ-a
Zastupnik Siniša Hajdaš Dončić pitao je o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i indeksu demokratičnosti. Predsjednik Vlade je u odgovoru izdvojio brojne pozitivne ekonomske pokazatelje u mandatu ove Vlade. Napomenuo je da je rast gospodarstva 2,8 i 2,9 posto i to na zdravim temeljima, bez zaduživanja.
"Smanjili smo javni dug, nikad niža stopa nezaposlenosti, promet industrije je veći za 9,4 posto u prvih 10 mjeseci, izvoz je veći 4,4 posto u prvih 11 mjeseci, a u turizmu - više dolazaka, više noćenja i veći prihodi", istaknuo je. Podsjetio je na to da je povećanje prosječne plaće od 2009. do 2016. ukupno bilo 330 kuna.
"Za vrijeme pak ove vlade – 639 kuna", kazao je, dodavši da ankete pokazuju da hrvatski građani cijene ove činjenice.
"Što se tiče demokracije, funkcioniranja institucija, slobode medija, funkcioniranja političkih stranaka i mojega doprinosa, on je konstruktivan i u duhu najviših standarda. Broj mojih dolazaka u Hrvatski sabor je veći nego bilo kojeg drugog premijera dosad. Širimo kulturu dijaloga o bitnim temama za hrvatsko društvo", naglasio je.
Pritom je napomenuo da i funkcioniranje stranaka pridonosi demokraciji. "Vi biste se kao suspendirani član Predsjedništva SDP-a morali malo i time baviti. Članovi diljem Hrvatske i zastupnici bježe od SDP-a jer ste slabi, jer ste patetični", poručio je.
HDZ će pobijediti na europskim izborima
Odgovarajući na upit zastupnice Mrak Taritaš, predsjednik Vlade decidirano je bilo kakvu mogućnost da preuzme neku funkciju u Europsku komisiju. Podsjetio je da je on predsjednik hrvatske Vlade, koji je dobio povjerenje građana te rad taj posao sa svom energijom i odgovornošću koju ima.
,,Što se tiče EU izbora, vidim da vi svi skupa, te male stranke, nastojite skupiti nešto ne biste li nekako prešli prag. Na to ste se sveli. Za razliku od vas, HDZ će ići na te izbore i pobijediti kao i 2013. i 2014. godine, bit ćemo dio ponovno najjače, pobjedničke političke grupacije, EPP-a, te ćemo i dalje ozbiljno pristupati europskim temama'', kazao je Plenković.
Ugovor o pristupanju Europskoj uniji predviđa i uvođenje eura
Zastupnica Bruna Esih upitala je na temelju kojeg bi se legitimiteta uveo euro umjesto kune. Premijer Plenković odgovorio je da je Hrvatska ugovorom o pristupanju Europskoj uniji preuzela i obvezu da uvede euro.
,,Zastupnice Esih, prešli ste na europske teme, i na tome vam svesrdno čestitam. S obzirom na Vaše ambicije da se prometnete u Europljanku, za Vas bi bilo dobro da pročitate taj ugovor. Da išta pratite, znali biste i da je Vlada 2017. usvojila Strategiju za uvođenje eura, i to slijedom obveza koje imamo upravo članstvom u EU-u. Vrlo je važno da i Vi kao zastupnica – nakon što ste cijelo jutro vježbali kako biste postavili ovo pitanje, pa niste došli na intoniranje himne – dobro proučite obveze koje je odavno preuzela RH. Dok ste bili kandidatkinja na našoj listi, tvrdili ste da dijelite i europske vrijednosti HDZ-a, pa sam, očito pogrešno, mislio da ste ipak upućeniji'', poručio je Plenković.
SDP sa Živim zidom započinje sport podnošenja kaznenih prijava
Zastupniku Marasu, koji je ponovno iznio optužbe o političkoj trgovini mandatima u Hrvatskom saboru i zagrebačkog Gradskoj skupštini, Plenković je odgovorio kako već po treći put Marasova nevjerojatna fiksacija na gradonačelnika Zagreba prelijeva u pitanja koja postavlja na Aktualcu.
,,U podjednako ste teškom položaju kao i Vaš kolega Hajdaš Dončić, koji u Saboru nastoji otvarati pitanje indeksa demokracije, a čovjek je suspendiran u tom SDP-u, koji pretendira biti alternativa vlasti. I Vi ste, nakon zastupnika iz Živog zida, krenuli u sport kaznenih prijava. Ovo je saborski saziv u kojem je taj sport postao obvezni element rada. Pričekajte molim Vas izbore, pa ćete vidjeti kolika Vam je potpora'', kazao je.
Hrvatska bilježi najveći pad stope nezaposlenosti u Europskoj uniji
Odgovarajući na pitanje zastupnika Ante Bačića o rezultatima mjera zapošljavanja, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić kazao je da je Vlada u dvije godine mandata u zapošljavanje uložila 4,5 milijarde kuna, što je više od ulaganja prošle Vlade u cijelom četverogodišnjem mandatu.
Naveo je da je mjere aktivne politike zapošljavanja lani koristilo 68 tisuća nezaposlenih što je, rekao je, dovelo do najvećeg pada stope nezaposlenosti u Europskoj uniji. Osim toga, naglasio je, lani smo imali 71 tisuću više zaposlenih nego godinu dana ranije, odnosno sto tisuća više uspoređujući s 2014. godinom.
"Ove godine za politiku zapošljavanja imamo dvije milijarde kuna, dodatno je ojačana mjera samozapošljavanja, nastavlja se kampanja 'Zaposli se u Hrvatskoj', kreću 'Dani poslova u turizmu' preko kojih je lani 24 tisuće osoba uspjelo naći svoje radno mjesto, kazao je ministar.
Istaknuo je i kako je kroz program "Zaželi" zaposleno više od šest tisuća žena koje će skrbiti preko 35 tisuća staračkih kućanstva. "Mjere aktivne politike zapošljavanja daju rezultate, HZZ vodi proaktivnu politiku, dvije milijarde kuna projekata u ovoj godini značajno će osvježiti tržište rada", poručio je ministar Pavić.
Vlada je u 2018. za radnike brodogradilišta u Rijeci i Puli osigurala oko milijardu kuna
Na upit zastupnika Tulia Demetlike, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat govorio je o brodogradnji u Rijeci i Puli.
Podsjetio je da je ova Vlada dala državno jamstvo za kredit iz 2017. godine u želji i namjeri da osigura transparentni proces od tadašnje uprave u pronalasku i izboru kvalitetnog strateškog partnera.
"Cijele 2018. godine jedan i drugi škver živjeli su na potporama zahvaljujući intervencijama Vlade", poručio je ministar. Dodao je da je Vlada osigurala dvije plaće za radnike brodogradilišta u Puli i Rijeci, kao i tri minimalne plaće.
"Kad bi se zaokružilo što je Vlada dala kao pomoć radnicima brodogradilišta u Rijeci i Puli u 2018., došlo bi se gotovo do milijardu kuna. Objasnite Vi meni gdje je tu bila lokalna politika, svjesni činjenice da je ona kreirala menadžment u 3. maju i Uljaniku", ustvrdio je ministar.
Podsjetio je da nikad nije rekao da imamo strateškog partnera, već je govorio o potencijalnim partnerima s kojima se razgovara.
Odgovarajući na pitanje zastupnika Željka Lenarta o Agrokoru, Plenković je podsjetio da je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku omogućio izbjegavanje gospodarske krize, koja bi bila i politička.
"Ustavni sud i druge jurisdikcije su priznale i potvrdile ustavnost ovog zakona", rekao je.
Istaknuo je da su priče o strukturi vlasništva passe, jer tako funkcionira i europsko i globalno gospodarstvo.
Izraelska ponuda bila je najbolja na natječaju, Hrvatska ne snosi nikakvu odgovornost
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ponovio je danas u Saboru da je ponuda Izraela bila najbolja na natječaju, a u toj su ponudi Izraelci dali i predodobrenje Vlade SAD-a da mogu isporučiti takve zrakoplove Hrvatskoj.
"Oni su imali obvezu da na osnovu predodobrenja dobiju kasnije konačno odobrenje. Vidjeli ste da su došli u Hrvatsku 10. siječnja i rekli da je to njihova obveza, da nisu uspjeli dobiti konačno odobrenje i da po pitanju Hrvatske nema nikakve odgovornosti", rekao je.
Naglasio je i kako je proces vođen sustavno i bio iznimno transparentan. "Hrvatska je napravila sve što je trebala napraviti, a posao su vodili najkompetentniji ljudi, i ni ja niti itko drugi nije ugrozio interese Hrvatske", poručio je Krstičević.
Na kraju, izrazio je uvjerenje da će se iz drugog koraka doći do optimalnog rješenja za Hrvatsku.
Odgovarajući na pitanje zastupnika Roberta Podolnjaka, predsjednik Vlade podsjetio je da, kada je riječ o referendumima koje su organizirale građanske inicijative, APIS prebrojao potpise i utvrđeno je da nema dovoljnog broja potpisa za referendum.
Vezano za izborne modele, Plenković je poručio da Most treba jasno reći hrvatskim biračima da želi izborni sustav takav da dobije više nego danas. "To je bit vaše inicijative", dodao je.
U 2019. će biti provedeno dodatnih 314 mjera rasterećenja vrijednih 626 milijuna kuna
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić podsjetio je da je od 18,1 milijardi kuna iz programa ruralnog razvoja, raspisano natječaja za 86 posto te alokacije, odnosno oko 15,7 milijardi kuna. "A u 2019. objavit ćemo natječaje za 100 posto alokacije u ovoj financijskoj perspektivi", kazao je.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić navela je da je za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu, Vlada usvojila Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2017.-2020., za čiju je provedbu ukupno osigurano više od 721 milijuna kuna.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je da se izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i nabavkom nove opreme za MUP želi djelovati preventivno i smanjiti broj prometnih nesreća, a pogotovo broj prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama.
Ministar uprave Lovro Kuščević izdvojio je da je u izradi Zakon o sustavu državne uprave te je donesena odluka da se poslovi koje su do sada obavljali uredi državne uprave prenesu na županije, a pomoćnici ministara više neće biti dužnosnici, već profesionalni rukovodeći kadar.
Ministar Darko Horvat podsjetio je da je u posljednje dvije godine provedeno 180 mjera rasterećenja procijenjene vrijednosti 1,6 milijardi kuna. " U 2019. idemo s dodatnih 314 mjera rasterećenja vrijednih 626 milijuna kuna, prvenstveno usmjerenih na mikro, mala i srednja poduzeća", poručio je.
"Za veteranske centre u Petrinji, Šibeniku, Sinju i Daruvaru osigurano je 288,8 milijuna kuna, a projekt se financira iz fondova Europske unije", kazao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Naglasio je da će se izgradnjom stvoriti kapacitet za boravak oko 615 osoba, a predviđeno je zapošljavanje oko 150 osoba