Škola treba djeci ukorijeniti povijesne činjenice, hrvatski jezik i kulturu
Vlada je odlučna da u idućoj školskoj godini započne frontalnu primjenu obrazovne reforme i novih kurikuluma za sve predmete, naglasio je premijer Plenković uvodno na 144. Vladinoj sjednici
Otvarajući današnju sjednicu, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na raspravu u Hrvatskom saboru o Interpelaciji radi postupanja Vlade vezano uz nabavku eskadrile višenamjenskih borbenih aviona, koju je podnijelo 16 oporbenih zastupnika.
Interpelacija o nabavi višenamjenskih borbenih aviona neosnovana je, neutemeljena i netočna
"Argumenti koje smo iznijeli u odgovoru Vlade, tamo su još jednom jasno artikulirani. Mislim da je i rasprava i konačnici vrlo uvjerljiv rezultat glasovanja dao jasan zaključak da se odbaci ta Interpelacija i kao neosnovana, neutemeljena i netočna, uz jasnu poruku da politička volja i privrženost Vlade Republike Hrvatske, prije svega radi vlastite sigurnosti, ostaje nepromijenjena kada je riječ o našoj namjeri da Hrvatska kupi višenamjenske borbene avione zapadne tehnologije", kazao je Plenković.
Na tom tragu, dodao je, nastavit ćemo naše aktivnosti, dodavši da je zajednički boravak na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, gdje je bila i potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić, iskorišten i za razgovore s predstavnicima Lockheed Martina i Saaba.
"Ono što je sasvim jasno da su i jedna i druga kompanija zainteresirane za suradnju s Hrvatskom te su spremne sudjelovati u drugim budućim načinima nabave zrakoplova", ustvrdio je.
Minhenska konferencija bila je prigoda da predstavimo hrvatska stajališta o međunarodnim temama
Predsjednik Vlade istaknuo je da je Minhenska sigurnosna konferencija bila izrazito važna, ocijenivši je svojevrsnim sigurnosnim Davosom. "Bila je to dobra prigoda da predstavimo hrvatska stajališta o nizu međunarodnih tema", dodao je.
Izvijestio je da je sudjelovao na Transatlantskom forumu, koji je organizirao CSU, a na kojem je bila i nova čelnica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, kao i bavarski premijer Markus Soeder. "Tu smo imali priliku izložiti naše stavove o ključnim temama u polariziranim odnosima na međunarodnoj sceni danas, što je bilo jako dobro prihvaćeno", ocijenio je.
Bavarski premijer posjetit će Hrvatsku početkom svibnja
Predsjednik Vlade posebno važnim smatra predstojeći posjet bavarskog premijera Hrvatskoj početkom svibnja. "Jačamo odnose sa zemljama u okviru Njemačke", rekao je, podsjetivši da je prošli tjedan održana Hrvatsko-Baden-Württemberška bilateralna komisija. "To pokazuje da želimo ojačati suradnju s nama najbližim dijelovima Njemačke, gdje ima jako puno Hrvate, odakle dolazi jako puno turista, a najveća su i ulaganja, kao i trgovinska razmjena", kazao je.
Inicijativa Tri mora važna je za Hrvatsku
Na panelu o organizaciji Atlantic Councila razgovaralo se o Inicijativi tri mora, koju je predsjednik Vlade ocijenio važnom za Hrvatsku. Najavio će sljedeći veliki summit o ovoj temi organizirati Slovenija. Izvijestio je da su stoga na panelu Atlantic Councila, uz slovenskog predsjednika Boruta Paora sudjelovali i predstavnici američkog ministarstva energetike.
"Bili su tu i kolege iz Rumunjske, Poljske te svi oni koji žele da ta Inicijativa u energetsko projektnom smislu zaživi, a mi s te strane poduzimao odgovarajuće projektne aktivnosti", dodao je Plenković, istaknuvši da se strateška odluka o plutajućem LNG terminalu na Krku uklapa u sve ključne projekte ove međunarodne Inicijative.
Predsjednik Vlade je zajedno s glavnim pregovaračem Europske unije Michelom Barnierom, u sklopu Mihenske sigurnosne konferencije, sudjelovao i na raspravi o Brexitu. "Smatramo da i mi, a i druge zemlje rade sve potrebne pripreme ukoliko dođe do tzv. neuređenog Brexita, tj. bez usuglašavanja, a u konačnici i prihvaćanja u britanskom parlamentu sporazuma o povlačenju", rekao je.
Važnim je ocijenio i panel na kojem se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u Istočnoj Europi, na kojem su sudjelovali i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, gruzijski premijer Mamuka Bakhtadze, kandidat EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije Manfred Weber te glavni tajnik OESS-a.
"Mogu reći da smo uz te panele, ali i brojne bilateralne susrete s nizom čelnika koje smo imali ministrica Pejčinović Burić, ministar Krstičević i ja ostvarili dinamičan i u vanjsko-političkom smislu koristan vikend", ustvrdio je.
Posebno vrijednim, smatra premijer, je i susret s Hrvatima u Bavarskoj. Naveo je da samo u Münchenu živi 50 tisuća Hrvata, dok ih je u Bavarskoj 100 tisuća.
Partnerski odnos Vlade i Varaždina
Predsjednik Vlade jučer je s nizom ministara posjetio Varaždin, gdje je obišao tvrtke Varteks i Vindiju.
"Vidim da se Varteks naporima nove Uprave vrlo agilno izvlači iz poteškoća u kojima se ta perjanica hrvatske tekstilne industrije našla", kazao je premijer, dodavši da će i nadležna ministarstva gledati kako da se pomogne Varteksu, ali i drugim društvima koja se bave tekstilnom industrijom, osobito na sjeveru Hrvatske.
"Važno nam je da se zadrže rada mjesta i vrlo kvalitetna proizvodnja te da ti proizvodi budu što više na hrvatskom tržištu, ali i da su izvozno orijentirani", poručio je.
Govoreći o Vindiji, predsjednik Vlade je podsjetio da tvrtka zapošljava preko četiri tisuće ljudi, u njezinom sustavu je šest kompanija te je prisutna u nekoliko zemalja.
"I našim angažmanom zbog Zakona o postupku izvanredne uprave koji se odnosio na Agrokor uspjeli su prebroditi poteškoće, konsolidirati se, ide se s novim velikim investicijama i novim industrijama. I kad je riječ o mliječnim proizvodima zasigurno predstavlja vodeću snagu hrvatske prehrambene i poljoprivredne industrije", rekao je.
Premijer je također posjetio i Vojarnu "7. gardijske brigade Puma", kazavši da je povratak vojske u Varaždin nakon 10 godina vrlo dobro prihvaćeno na sjeveru Hrvatske. Korisnima je ocijenio i susrete s varaždinskim županom Radimirom Čačićem, gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom te saborskim zastupnicima iz tog kraja.
"Cijeni se angažman hrvatske Vlade i partnerski odnos, projektno orijentiran pristup na kreiranje novih radnih mjesta, na pomaganju poboljšanja infrastrukture, osobito aglomeracije na području vodno-komunalnoga gospodarstva", ustvrdio je Plenković, dodavši da je jučer potpisan Ugovor "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Varaždinske toplice" te Ugovor o darovanju zgrade i zemljišta za potrebe proširenja Tehnološkog parka.
Dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na reformu obrazovanja. Istaknuo je da je Vlada odlučna da se u idućoj školskoj godini krene s frontalnom primjenom obrazovne reforme i novih kurikuluma u svim predmetima.
Podsjetio je da je dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma te su ostala još samo dva, a i oni će biti usuglašeni.
Kazao je da je kurikulum povijesti ponovno postao tema, poručivši da je Vladin cilj da hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta. Ali, rekao je, to isto znači da standard znanja i informacija koje mladi ljudi dobivaju kroz svoje školovanje mora vrlo jasno djeci ukorijeniti ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav argumentiran na temelju povijesnih činjenica, obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu.
"Naš politički cilj je da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugog svjetskog rata. Mi tu nemamo nikakvih dilema kada je riječ o ustaškom režimu", naglasio je.
Što se tiče trenutnog teksta koji je prošao javnu raspravu i koji je dorađen, predsjednik Vlade je naglasio da u njemu nema relativizacije holokausta.
"Želimo da nakon druge javne rasprave, nakon što je ministrica stavila dorađeni tekst u ponovno javno savjetovanje, da se analiziraju doprinosi onih koji su u toj raspravi sudjelovali, da se uz konzultaciju još dvoje, troje ključnih autoriteta iz akademske zajednice usuglasi tekst iza kojeg ćemo postići široki stručni i društveni konsenzus, te da se uz malo truda stigne do iduće školske godine pripremiti i nove udžbenike", poručio je premijer Plenković.
Izrazio je uvjerenje da će uz puno dobre volje i to pitanje biti riješeno na najbolji mogući način.
Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 26 točaka dnevnog reda
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je obrazlažući Konačni prijedlog zakona o vinu naglasio da je zakon rađen u suradnji s vinarima i vinogradarima. Dodao je da je učinjeno sve da se ovim zakonom olakša njihov položaj na tržištu te da Hrvatska postane još prepoznatljivija po iznimno kvalitetnim vinima.
"Ovim se zakonom uređuju nadležna tijela za provođenje zakona, uređuju se zemljopisna područja uzgoja vinove loze, sorte vinove loze, enološki postupci i prakse, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka za vina i aromatizirane proizvode od vina, proizvodnja voćnih vina te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa", izvijestio je ministar Tolušić.
Smanjenje administrativnih opterećenja vinara
Kazao je da su se vinari žalili kako su do sada imali dosta parafiskalnih nameta vezanih uz segment proizvodnje vina. Pojasnio je da je država na godišnjoj razini naplaćivala oko dva milijuna kuna za evidencijske markice, desetak milijuna kuna za izdavanje rješenja za puštanje vina u promet, uz još neke parafiskalne namete.
"Ovim zakonom te parafiskalne namete Vlada u potpunosti ukida. Sve će, dakle, biti besplatno. Ukidaju se evidencijske markice, ostaje LOT broj na etiketama koji nam je dovoljan da pratimo da pratimo vino u cijelom postupku – od proizvodnje do same prodaje", rekao je.
Napomenuo je da se na zahtjev samih vinara uvode vinski nadzornici, tj. osobe koje će pojačati kontrolu od samog vinograda do podruma. Uspostavljaju se četiri nove vinogradarske regije, također na traženje proizvođača vina. "One će pomoći vinarima u boljoj marketinškoj promociji regija, a samim time i vina", dodao je.
Istaknuo je da je naglasak stavljen na promociju i marketinške aktivnosti koje mogu pomoći još boljem plasmanu hrvatskih vina na domaćim i stranim tržištima.
Izdvojio je da je nedavno usvojena i nova vinska omotnica za iduće financijsko razdoblje. Prvi je natječaj već raspisan te se u ožujku očekuju tri nova natječaja za promociju u europskim zemljama, za konverziju vinograda i izgradnju novih vinarija te nabavu nove opreme.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je dobrim što se ovaj zakon radio u suradnji sa svim relevantnim udrugama i predstavnicima vinara. "Imat ćemo nove četiri vinogradarske regije – Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska", kazao je.
Vlada je u Sabor poslala Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima.
"U skladu s Nacionalnim programom reformi 2018., s ciljem objedinjavanja gospodarskih inspekcija, predloženim izmjenama i dopunama inspekcijski nadzor nad provedbom zakona od Ministarstva poljoprivrede preuzima Državni inspektorat", obrazložio je Tolušić.
Pojasnio je da poslove odobravanja proizvodnje veterinarsko-medicinskih proizvoda koji se primjenjuju na životinjama, ako i poslove vezano uz promet medicinsko-veterinarskih proizvoda na veliko, preuzima Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Istaknuo je da je izmjenama zakona omogućava važenje odobrenja za proizvodnju medicinsko-veterinarskih proizvoda sve dok proizvođač udovoljava propisanim uvjetima, umjesto na rok pet godina kao do sada.
"Proizvođači u Hrvatskoj su do sada bili u neravnopravnom položaju, pak su sada u istom, ravnopravnom položaju s ostalima u Europskoj uniji", kazao je.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je izmjene šest zakona, a koji se tiču objedinjavanja inspekcija u Državni inspektorat. Riječ je o prijedlozima zakona - o izmjenama Zakona o općoj sigurnosti proizvoda, o izmjeni Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, o izmjeni Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, o izmjenama Zakona o trgovini, o izmjeni Zakona o posredovanju u prometu nekretnina i izmjeni Zakona o elektroničkoj trgovini.
"Potrebno je ove zakone uskladiti sa Zakonom o Državom inspektoratu na način da se izmijeni odredba koja se odnosi na poslove obavljanja inspekcijskog nadzora nad provedbom pojedinih zakona, kao i donesenih propisa", kazao je.
Promijenjen datum izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina
Saboru je upućen i Konačni prijedlog zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Ministar uprave Lovro Kuščević kazao je da se ovim zakonom detaljno uređuje postupak izbora i druga pitanja u vezi s izborom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te se predlažu rješenja kako bi de ubuduće otklonili u praksi uočeni nedostaci i pravne praznine.
"Primjena ovog zakona doprinijet će unaprjeđenju, očuvanju i zaštiti položaja nacionalnih manjina u dijelu koji se odnosi na izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, a radi njihova sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima", kazao je.
Izvijestio je da je u ovom zakonu promijenjen datum održavanja izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. "Izbori će biti prve nedjelje u svibnju, a ne u listopadu", dodao je.
Prihvaćen je Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije. Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić poručila je kako je nastavak proširenja NATO-a iznimno važan, kako za sami NATO, sigurnost u Europi, ali i za hrvatsko neposredno okruženje pa tako i za hrvatsku nacionalnu sigurnost.
"Veseli nas provođenje svih procedura za ratifikaciju ovo Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije. Nije nevažna simbolika da ove godine NATO obilježava 70 godina postojanja. Hrvatske će ove godine obilježiti 10. godišnjicu članstva te sami znamo iz svog iskustva koliko je nATO pridonio sigurnosti i stabilnosti, a time utjecao i na razvoj Hrvatske", kazala je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je dobrim što će Hrvatska biti među prvima koji će ratificirati ovaj protokol, jer, dodao je, Hrvatska je niz godina podržavala sada Republiku Sjevernu Makedoniju - ranije Republiku Makedoniju – u pristupanju NATO-u. "Što se nas tiče, to je trebalo biti prije puno, puno godina", zaključio je.
Nacionalna mreža suradnje u izborima za Europski parlament
Vlada je donijela i Odluku o uspostavi nacionalne mreže suradnje na području izbora za Europski parlament odnosno suradnje u području transparentnosti na internetu, zaštite od kibernetičkih incidenata i borbe protiv kampanja dezinformiranja u kontekstu izbora za Europski parlament.
"Mrežu će činiti predstavnici Državnog izbornog povjerenstva, koji bi bio i nacionalna kontakt točka te više ministarstava (vanjskih i europskih poslova, pravosuđa, unutarnjih poslova, uprave), zatim Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Agencije za zaštitu osobnih podataka, Agencije za elektroničke medije, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava i CARNeta", izvijestio je ministar uprave Lovro Kuščević.
Povjerenstvo za odabir strateškog partnera Croatia Airlinesa
Prihvaćena je Odluka o pokretanju postupka traženja strateškog partnera i osnivanju Povjerenstva za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera društva Croatia Airlines d.d.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je da je Nacionalnim programom reformi 2018. utvrđeno da se daljnji razvoj i unapređenje poslovanja društva Croatia Airlines može realizirati samo s ozbiljnim strateškim partnerom te se stoga pokreće postupak njegovog traženja i za to osniva Povjerenstvo za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera.
"Glavna zadaća Povjerenstva je razmatranje mogućih daljnjih koraka za dovođenje kvalitetnog strateškog partnera sa značajnim iskustvom u civilnom zrakoplovstvu, koji bi uz ostalo osigurao širenje prometne mreže te povećanje tržišnog udjela te Croatia Airlinesa. Pri tome treba imati u vidu važnost redovitog i cjelogodišnjeg povezivanja u domaćem i međunarodnom zračnom prometu te potrebu za snažnom potporom daljnjem razvoju turističkih potencijala Hrvatske, kao i sudjelovanje u obnovi flote i dokapitalizacije za budući razvoj tog nacionalnog zračnog prijevoznika", istaknuo je Butković.
Povjerenstvo je dužno provesti postupak traženja te predložiti Vladi odabir strateškog partnera Croatia Airlinesa sukladno važećem zakonodavstvu RH i EU, tako da se osigura da vlasništvo i upravljanje nad tom nacionalnom zračnom kompanijom mora biti u većinskom vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba iz EU, a s ciljem održavanja operativne licencije zračnog prijevoznika.
Odluku o odabiru strateškog partnera donosi Vlada na prijedlog Povjerenstva.
Most preko Save kod Gradiške i rekonstrukcija starog mosta u Trogiru
Vlada je donijela i Odluku o davanju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje i korištenja magistralnog plinovoda Zlobin - Omišalj DN 1000/100, na području Grada Kraljevice i Općine Omišalj.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je da se sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koncesija za posebnu upotrebu pomorskog dobra daje na zahtjev, pri čemu se posebnom upotrebom pomorskog dobra smatra gradnja na pomorskom dobru građevina i drugih objekata infrastrukture kao što su ceste, pruge, vodovodna, kanalizacijska energetska, telefonska mreža i slično.
"Temeljem zahtjeva Plinacroa, predloženom odlukom daje se koncesija za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje i korištenja magistralnog plinovoda Zlobin - Omišalj na vremensko razdoblje od 30 godina. Ukupna površina pomorskog dobra koja se daje u koncesiju iznosi 8.953 metra kvadratna", kazao je.
Poručio je da je izgradnja plinovoda plinovod od posebnog značaja za Hrvatsku, jer je izgradnja istog planirana kako bi se osigurala otprema plina iz budućeg terminala za prirodni ukapljeni plin na otoku Krku prema hrvatskom i europskom tržištu.
Usvojen je Zaključak o financiranju Projekta izgradnje mosta preko rijeke Save kod Gradiške sa spojnom cestom.
"Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Gradiške i priključnih graničnih dionica međudržavne ceste E661, od 22. studenoga 2011., definiran je pravni okvir za zajedničku provedbu Projekta", kazao je ministar Butković.
Procijenjena vrijednost dijela projekta koji financira Republika Hrvatska je 520,5 milijuna kuna (bez PDV-a).
Ministar Butković je, također, obrazložio Zaključak u vezi s realizacijom Projekta rekonstrukcije starog mosta u Trogiru (Čiovski most).
"Zaključkom Vlada podupire realizaciju rekonstrukcije starog mosta u Trogiru te zadužuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u suradnji s društvom Hrvatske ceste d.o.o., osigura izradu projektne dokumentacije i dobivanje svih suglasnosti i dozvola", rekao je, dodavši da je most trenutno u lošem stanju i nužna je detaljna rekonstrukcija.
Planirana vrijednost izrade projektne dokumentacije procijenjena je na 980.000,00 kuna (bez PDV-a).
Poziv na predlaganje kandidata za Savjet za nacionalne manjine
Prihvaćen je Zaključak u vezi s upućivanjem poziva za imenovanje članova Savjeta za nacionalne manjine.
"Poziv ide vijećima nacionalnih manjina da predlože kandidate za imenovanje sedam članova te udrugama nacionalnih manjina i drugim organizacijama manjina, vjerskim zajednicama, pravnim osobama i građanima pripadnicima nacionalnih manjina da predlože kandidate za imenovanje pet članova Savjeta za nacionalne manjine", kazala je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Sadašnjim članovima mandata završava 27. ožujka.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 100. obljetnice Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Izvor: Vlada/Hina