Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Rugvica | 5. 3. 2019.

Temelj Vladine politike je ravnomjeran regionalni razvoj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na godišnjoj skupštini Udruge općina u Rugvici. Uz njega je bio ministar financija Zdravko Marić i ministar uprave Lovro Kuščević.

Pozdravljajući sve prisutne, predsjednik Vlade ocijenio je današnju Skupštinu važnom jer će na njoj biti riječi o ulozi općina i svemu onome što se zajednički čini kako bi se poboljšala kvaliteta života svih naših sugrađana. "Ona će biti i referentna jer će Udruga Općina dobiti novo ime, što znači da ćete biti Hrvatska zajednica općina. Mislim da je to sjajna vijest i na taj način pokazujete svoj sveobuhvatni karakter", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo da je više od 300 općina u Republici Hrvatskoj dio članstva ove Udruge, a od ukupno 428 koje postoje u zemlji.

"Drago mi je da ćemo nastaviti našu zajedničku suradnju koja je etablirana u radu ove Vlade na način koji je bez presedana do sada", naglasio je.

Četiri stupa suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave

Govoreći o četiri stupa suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave, kao prvi je naveo iskreni dijalog i partnerstvo, što uključuje, rekao je, prisutnost članica i članova Vlade u našim općinama, gardovima i županijama.

"Ali i razumijevanje vaših prioriteta, razvojnih planova, strategija i korištenje svih poluga koje država ima da omogućimo vama koji obnašate izabrane dužnosti najbliže građanima da ono što vi radite bude prava dodana vrijednost kvaliteti života naših ljudi", istaknuo je Plenković.

Drugi je jačanje funkcionalne decentralizacije. "To je provedba načela supsidijarnosti, koji znači da se odluke trebaju donositi najbliže našim sugrađanima, a vi ste upravo prvi da za sve ono što je relevantno za svakodnevni život trebate biti prva adresa naših sugrađana", kazao je Plenković, dodavši da se na njezinom osnaživanju radi u svim resorima.

Kao treći element, predsjednik Vlade je naveo fiskalnu decentralizaciju, rekavši da to znači davanje više sredstava, odnosno više izvornih prihoda općinama, gradovima i županijama.

Četvrti stup je potpora u konkretnim projektima. "Ta četiri stupa definiraju odnos ove Vlade prema županijama, gradovima i općinama", poručio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da Vlada ovakav sustav suradnje pokrenula u prosincu 2016. godine i oni se održavaju svakih šest mjeseci. Dodao je da je do sada bilo pet takvih susreta i to u Zagrebu, Požegi, Šibeniku, Varaždinu i Rijeci, ocijenivši da je riječ o tematski sadržajnim sastancima, koji su i konzultacijskoga karaktera.

Dodao je da su ti forumi iskorišteni kako bi se sve župane, ali i kolege iz Udruge općina i Udruge gradova obavijestilo o strateškim, zakonskim i reformskim projektima koji su za njih najrelevantniji.

"I ta vrsta dijaloga, uz sve ostale susrete koje smo imali, pomogla nam je, ali i saborskim zastupnicima da iznjedrimo ona rješenja koja su korisna za sve vas. I to radimo bez ikakvog obaziranja tko je gdje na vlasti. Radimo jednako posvećeno svim dijelovima Hrvatske", poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da je ova Vlada oplemenjena iskustvom nekih kolega, koji su ranije u svojoj političkoj karijeri bili i dužnosnici na lokalnoj razini. Podsjetio je da je potpredsjednik Vlade i ministar Tomislav Tolušić bio župan, kao i predsjednik Hrvatske zajednice županija. Ministar Predrag Štromar također je bio župan, dok su ministri Oleg Butković i Gari Cappelli bili gradonačelnici, a ministar Lovro Kuščević je obnašao dužnost općinskog načelnika.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem

"To ukazuje na puno razumijevanje onoga što su vaše zadaće i odgovornosti među svim članicama i članovima Vlade. I zato ćemo mi i dalje pomagati koncept koji je temelj naše politike, a riječ je o ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske", poručio je.

Pojasnio je da na taj način oni krajevi Hrvatske koji su slabije razvijeni dobivaju šansu različitim mehanizmima i instrumentima postupno se razvijati do stupnja razvijenijih krajeva, ali nam i omogućuje da kao cijela država lovimo korak s onim zemljama koje su također članice Europske unije, ali su koristili redistribucijsku snagu europskoga proračuna puno više godina pa su time imali i brži i kvalitetniji razvoj.

Premijer je izrazio zadovoljstvo što jedan od dobitnika priznanja Udruge Općina dolazi iz Slavonije.

"Mi smo kao Vlada prepoznali da je sada trenutka pružiti ruku Slavoniji", istaknuo je predsjednik Vlade, podsjetivši na niz okolnosti koje su se dogodile u ovom dijelu Hrvatske, od ratnih stradanja, depopulacije, ali i drukčijega položaja u odnosu na priobalni dio zemlje gdje, rekao je, turizam u svojoj punini nosi i gospodarski rast i razvoj brže nego što se to događa u onim krajevima koji nemaju tu pogodnost.

U tom smislu naveo je da je do sada održano sedam sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem i najavio osmi sastanak, koji će se održati kroz nekoliko tjedana u Brodsko-posavskoj županiji.

"Mislim da smo kroz tu strukturu idemo prije svega prema punom razumijevanju tog projekta i prema percepciji koliko je ona korisna za poljoprivredu, ruralni razvoj, provedbu razvojnih projekta, vodno-komunalnu infrastrukturu i zapošljavanje na lokalnoj razini", kazao je.

Premijer je podsjetio na aktivne mjere zapošljavanja koje provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, u iznosu od 4.5 milijardi kuna kao što su "Zaposli se", "Zaželi" i "Od mjere do karijere".

"To vam pokazuje konkretnu sinergiju gdje vraćanjem na tržište rada ljudi koji su bili dugotrajno nezaposleni, naših sugrađanki u zrelijoj dobi, osobito u ruralnim sredinama ili osoba s invaliditetom gdje jačamo našu politiku uključenosti ili pak smanjivanja stope nezaposlenosti mladih, ostvarujemo ključne ciljeve našim mjerama, a u partnerstvu s jedinicama područne i lokalne samouprave", naglasio je.

Naveo je kako je Vlada povrh toga za regionalni razvoj, od nacionalnih sredstava u 2017. i 2018. uložila ukupno 833 milijuna kuna, a u tri godine, uključivši i 2019., milijardu i 300 tisuća kuna.

"Ujedno, da možemo omogućiti vama da budete konkurentniji i da možete organizirati, pripremati i provoditi važne razvojne projekte, usustavili smo Fond za sufinanciranje provedbe europskih projekata kroz koji je tijekom 2017. i 2018. dodijeljeno 583 milijuna kuna za 733 projekata", rekao je Plenković.

Donijeli smo i novi indeks razvijenosti, naglasio je predsjednik Vlade, kojim je uspostavljen sustav rješavanja pitanja nejednake razvijenosti.

"Želimo također da zakonski okviri koji su već sada iza nas – Zakon o otocima, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima budu okvir za razvoj pojedinih dijelova Hrvatske", poručio je.

Predsjednik Vlade istaknuo je da su svi ti zakoni praćeni odgovarajućim financijskim proračunskim sredstvima. Kao primjer naveo je da je Zakonom o potpomognutim područjima, koji se odnosi na 304 jedinice lokalne samouprave, i nešto više od milijun i 100 tisuća stanovnika, planirano gotovo 300 milijuna kuna.

Dodao je da Zakonom za brdsko-planinska područja koji se odnosi na 85 jedinica lokalne samouprave planirano 117 milijuna kuna, dok se za otoke, kroz različite resore, izdvaja više od 5 milijuna kuna.

Poticanje kvalitetnijeg poslovnog okruženja

Premijer najkonkretnijim i najvidljivijim smatra efekte Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave.

"Njime smo od proračunskih prihoda do poreza na dohodak dali svim jedinicama lokalne i područne samouprave zajedno dodatnih 2 milijarde i 100 milijuna kuna, a na općine se odnosilo 550 milijuna kuna, što je 35 posto više prihoda nego što ste imali prije stupanja tog Zakona na snagu. To su vrlo konkretni, mjerljivi pomaci koje je naša Vlada uložila u sposobnosti općina Hrvatskoj", ustvrdio je.

Mi ćemo, poručio je predsjednik Vlade, na tom tragu nastaviti potporu vama kako bismo zajednički uspjeli u daljnjem kontinuiranom rasterećenju naših građana, ali i gospodarstva, podsjetivši na 6,5 milijardi kuna poreznog rasterećenja u tri vala porezne reforme te na 2,3 milijarde kuna administrativnog rasterećenja.

Osim Akcijskih planova za kreiranje kvalitetnijeg poslovnog okruženja, predsjednik Vlade spomenuo je zdravi gospodarski rast u kojem se smanjuje i dug, kao i proračunski deficit, a podsjetio je i na suficit ostvaren u 2017. godini.

Demografska revitalizacija

Predsjednik Vlade istaknuo je da je pokrenut i niz mjera demografske revitalizacije.

"Ovo je Vlada za čijeg mandata se trenutno, kroz različite mehanizme, bilo nacionalne, bilo europske, financira gradnja, obnova ili dogradnja 500 dječjih vrtića u Hrvatskoj", rekao je, podsjetivši da je nedavno zajedno s ministrima Tolušićem i Murganić bio na popisivanju 113 takvih ugovora.

"To su konkretne poruke podrške, a i vama odlični primjeri da vidite dodanu vrijednost našeg članstva u Europskoj uniji", ustvrdio je Plenković.

Predsjednik Vlade pozvao je prisutne na još jaču aktivnost u osnaživanju uloge mladih u ruralnim sredinama jer nam, kazao je, trebaju njihove ideje, njihovo poduzetništvo i kreativnost kako bismo nalazili nova i inovativna rješenja za probleme u kojima se pojedini dijelovi Hrvatske nalaze.

"Vjerujem da ćete iznaći načina kako da ih što više potaknete na društvenu odgovornost, na angažman pa i u političkom životu jer je to izuzetno bitno za zdravlje hrvatske demokracije i hrvatskih institucija", poručio je.

Projekt Ministarstva uprave u svrhu optimizacije postojećeg sustava

Premijer Plenković naglasio je da Vlada svjesna uloge naših općina, ali razumije i brojnost jedinica lokalne i područne samouprave.

U tom smislu naglasio je da Ministarstvo uprave vodi projekt vrijednosti više od 20 milijuna kuna, koje ima zadaću napraviti jednu stručnu podlogu koja bi omogućila da se zajednički, kroz dijalog, vidi što se to može učiniti na optimizaciji postojećeg sustava.

Dodao je da puno različitih teoretskih i političkih stavova o toj temi.

"Nama je kao Vladi, koja je inicijator zakonskih prijedloga prema Hrvatskom saboru, stalo da do kraja razumijemo kako to izgleda iz vaše perspektive. Nije dobro kad su sukno i škare kod nekoga tko detaljno ne razumije vašu ulogu i ono što se u proteklih 25 do 26 godina koliko postoji aktualni sustav lokalne i područne samouprave radi, kod nekoga tko to ne živi to svaki dan. Mi moramo te nacrte dobiti od vas. Moramo čuti što je dobro, a što nije dobro", poručio je Plenković.

Ocijenio je da su mjerama koje su poduzete u ove dvije godine, načinom komunikacije, otvorenošću i intenzitetom suradnje napravljeni veliki koraci naprijed.

"A sad moramo vidjeti što možemo učiniti svi zajedno da taj sustav bude optimalan, da ne košta previše, da pruža jednaku, ako se može i bolju uslugu svim hrvatskim građanima u svim dijelovima zemlje. Veselim se i očekujem i od vas dokument koji bi nam pomogao da učinimo napore koji će sustav učiniti svrhovitijim, učinkovitijim i u konačnici kvalitetnijim", zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, zahvalivši organizatorima na pozivu.