Summit Kina+16 dio je jačanja vanjskopolitičkog položaja Hrvatske
Otvarajući 152. sjednicu Vlade, premijer Plenković naveo je da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. do 1. travnja 2019. u europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, a istodobno iz europskog proračuna primila 34,1 milijardu kuna
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući sjednicu Vlade, na aktualna zbivanja u proteklome tjednu, izdvojivši jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih događaja u Hrvatskoj – posjet kineskoga premijera i sastanak na vrhu suradnje Kine i 17 europskih zemalja u Dubrovniku.
Podsjetio je na to da je jučer održana komemoracija u znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac, kao i preživjele zatočenice i zatočenike logora.
„Izrazili smo naš pijetet prema žrtvama tog ustaškog logora, osudili režim u kojem su takvi logori postojali i naglasili kako je važno da njegujemo kulturu sjećanja“, poručio je premijer Plenković.
Uz dijalog do jedinstvene komemoracije u Jasenovcu
Dodao je koliko je važno u tom kontekstu obrazovati mlade istaknuvši kako je postignut dobar konsenzus u kurikulumu koji se odnosi na povijest.
Izrazio je nadu da će se u idućoj godini, kroz dijalog s predstavnicima manjina, osobito Židova, Srba i Roma, te antifašističkih udruga, ostvariti Vladina želja da komemoracija u Jasenovcu bude jedinstvena.
Prošloga tjedna održan je i jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih događaja u mandatu ove Vlade, a to je posjet kineskoga premijera Lija Keqianga.
Premijer Plenković taj je posjet ocijenio izrazito važnim za Hrvatsku, u kontekstu političkih i gospodarskih odnosa s Kinom, te dizanja dijaloga na novu, višu razinu.
Radi se o prvom posjetu kineskoga premijera Hrvatskoj uopće, a ovo je bio šesti bilateralni susret Plenkovića i Li Keqianga u protekle dvije i pol godine.
Veliki iskoraci u odnosima s Kinom
Tom je prigodom potpisan niz sporazuma iz područja poljoprivrede, turizma, znanosti, športa, digitalizacije, prometa i financijske suradnje. Također, na margini Poslovnoga foruma u Dubrovniku, potpisani su dodatni sporazumi koji će omogućiti veću trgovinsku razmjenu i konkretne poslove između hrvatskih i kineskih tvrtki, ali i drugih tvrtki iz srednje i istočne Europe.
Obilježena je i godina suradnje u kulturi i turizmu između Hrvatske i Kine, koja je započela otvaranjem izložbe o drevnim kineskim učenjacima u Klovićevim dvorima.
„Na bilateralnom planu napravili smo velike iskorake. Posjetili smo gradilište Pelješkog mosta, a kineski premijer je osobno shvatio značaj najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj u ovome trenutku, koji osim što spaja državni teritorij, spaja i sredstva europskoga proračuna uz izvođenje radova od strane China Road And Bridge Corporation“, poručio je Plenković te dodao da je u tom projektu spojena globalna dimenzija značaja Pelješkoga mosta.
Razgovori o Uljaniku i 3. maju
Najavio je da će ovih dana Hrvatsku posjetiti predstavnici kineske kompanije za brodogradnju na razgovore o brodogradilištima Uljanik i 3. maj.
„Sa svoje strane smo napravili zaista sve što smo mogli da ih animiramo i zainteresiramo za ova dva brodogradilišta. Vidjet ćemo nakon njihovoga posjeta kakvi će biti daljnji kontakti“, rekao je.
Govoreći o multilateralnom dijelu posjeta, naglasio je da je od sastanka na vrhu u Dubrovniku inicijativa Kina + 16 postala Kina + 17, s obzirom da joj se upravo u Dubrovniku priključila Grčka.
Na sastanku na vrhu u Dubrovniku sudjelovali su svi premijeri, osim latvijskoga koji je imao glasovanje o povjerenju vladi.
„To je poruka ne samo prema Kini, nego i prema Hrvatskoj i dio je kontinuiranog jačanja našeg vanjskopolitičkoga položaja“, rekao je premijer Plenković izrazivši zadovoljstvo organizacijom cijeloga događaja.
Odgoda Brexita
Od ostalih tema izdvojio je izvanredni sastanak Europskoga vijeća koji se odnosio na produljenje roka za Brexit. „Taj rok danas je 31. listopada. Njega smo dogovorili na način da se da još nekoliko mjeseci, kako se ne bismo morali sastajati svaka dva, tri tjedna i ovisno o raspoloženju na političkoj sveni u Britaniji donositi nove odluke“, pojasnio je Plenković.
Što se tiče izbora hrvatskih zastupnika u Europski parlament kazao je da će Hrvatska u prvoj fazi imati 11 zastupnika, a u trenutku kada Ujedinjena Kraljevina izađe iz Europske unije, Hrvatska će imati 12 zastupnika.
Osvrnuo se i na prošlotjedni sastanak s predstavnicima udruga, ustanova i organizacija koje brinu o žrtvama nasilja. "One će pomoći u svim naporima koje Vlada radi na međuresornoj razini kako bismo sprječavali i kažnjavali obiteljsko nasilje te ojačali mehanizme i institucije koje u procesu sudjeluju da se pomogne žrtvama", istaknuo je Plenković.
Uspješna vježba Modex Cres 2019.
Izdvojio je i posjet povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Stylianidesa, te uspješnu veliku vatrogasnu vježbu Modex Cres 2019. sa 300 sudionika iz desetak zemalja.
„Još jednom smo pokazali kako smo upravo u pogledu aktivnosti koje se tiču sprječavanja, ali i reagiranja na krize, osobito glede požara, jedna od bitnih mediteranskih zemalja koja ima važnu ulogu. Još je važnije da smo s povjerenikom Stylianidesom dogovorili daljnje jačanje naših tehničkih kapaciteta, što će se vidjeti i u novim zračnim snagama koje će biti na raspolaganju Hrvatskoj“, kazao je.
Hrvatska u plusu 14,4 milijarde kuna
Vezano uz europske teme, premijer Plenković naveo je da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. do 1. travnja 2019. godine, od kada je članica Europske unije do sada, u Europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, a istodobno iz europskoga proračuna primila 34,1 milijardu kuna.
„Za sve one koji dvoje o tome imamo li više ili manje koristi od članstva u Europskoj uniji, dobro je podsjetiti da smo na današnji dan u plusu 14,4 milijarde kuna, a taj višak će se povećavati s obzirom da apsorpcija sredstava u našem mandatu ide puno dinamičnije nego prije, od 9 posto ugovorenihprojekata, na 66 posto, a do kraja godine bit će 85 posto“, poručio je i dodao da će Hrvatska do kraja ove financijske perspektive iskoristiti praktički sva sredstva koja su joj na raspolaganju.
Među 14 točaka otvorenog dijela i Odluka o Akcijskom planu za pripremu i provedbu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a 2020.
Obrazlažući prijedlog Odluke, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Pejčinović Burić kazala je da Akcijski plan sadrži tri sastavnice: sadržajni dio predsjedanja, potrebne ljudske resurse i logističke pripreme
Najveći dio pripremnih radnji državna uprava već je odradila, a u realizaciju će još biti uključeni i stručnjaci, predstavnici civilnog društva, Hrvatskog sabora.
Prvo hrvatsko predsjedanje Europskom unijom održat će se u hramu knjige
"Hrvatska je u potpunosti spremna provesti sve aktivnosti kao državna članica", rekla je Pejčinović Burić, dodavši da će se tijekom predsjedanja u Hrvatskoj organizirati tridesetak visokopozicioniranih događaja– jedan veliki sastanak predsjednika država i vlada, dvadesetak konferencija ili vijeća na visokoj razini te četiri događaja koje će provesti Hrvatski sabor. "Sve je to prilika da se Hrvatska pozicionira puno bolje, stoga ćemo u okvirima koje nam proračun dopušta, dio aktivnosti izmjestiti izvan Zagreba", dodala je potpredsjednica Vlade, naglasivši važnost slanja slika, tijekom šestomjesečnog predsjedanja, iz svih dijelova Hrvatske, ne samo iz glavnoga grada.
Akcijski plan definira aktivnosti, među kojima su i postupci javne nabave. Najveći i najznačajniji postupak javne nabave je završetak zgrade Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. "Nakon dvadesetak godina, upravo zahvaljujući predsjedanju, dovršit će se jedna od najljepših zgrada moderne arhitekture u Zagrebu i ostaviti u nasljeđe prostor u kojem će se moći održavati veliki skupovi". Osim toga, dodatno će se osposobiti scena Hrvatskog narodnog kazališta.
"Odabirom zgrade i mjesta na kojem će se sastanci odvijati šalje se poruka što je za Hrvatsku najvažnije – u hramu knjige će se održavati prvo hrvatsko predsjedanje, i na taj način ćemo revalorizirati i znanje i izvrsnost koje će se pokazati kroz predsjedanje, a koje želimo kao Vlada promovirati kao ono što nosi hrvatsku budućnost," zaključila je Pejčinović Burić obrazloženje Akcijskog plana.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je svim resorima na doprinosu, rekavši da očekuje još veći angažman u budućnosti.
"Ovo je nastavak jačanja našeg međunarodnog položaja koje se nastavlja na recentno predsjedanje ministara Vijeća Europe, Srednjoeuropsku inicijativu formata 17+1. Trideset godina od samostalnosti biti načelu Europske unije ogromna je odgovornost za cijelu zemlju, a naročito za Vladu, zato su ovako temeljite pripreme vrlo korisne," kazao je premijer te dodao kako će "konačan završetak zgrade Nacionalne sveučilišne knjižnice predstavljati trajnu ostavštinu na tih šest mjeseci koje ćemo, i u pogledu hrama knjige i jednog modernog konferencijskog centra koji je Zagrebu prijeko potreban imati za brojne aktivnosti u budućnosti".
Konačni prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji
Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji. U odnosu na prvo čitanje prihvaćen je velik dio primjedbi koje se, uglavnom, odnose na nomotehničke izmjene. Ministar Bošnjaković podsjetio je da je najvažniji institut koji se uvodi novim zakonom, Programsko vijeće, unutar kojega će naši pravosudni dužnosnici moći raspraviti presude Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije te prilagoditi svoj program aktualnim metodama u pravosuđu.
Potpora projektima hrvatskog naroda u BiH
Usvojena je i odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje kulturnih, obrazovanih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu. "Odgovorna politika prema BiH kao susjednoj i prijateljskoj suverenoj državi ogleda se i kroz potporu projektima za hrvatski narod", naveo je predstojnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, rekavši da je u tu svrhu u državnom proračunu RH izdvojeno 25,8 milijuna kuna, što je povećanje od 7,5 posto, odnosno 1,8 milijuna kuna u odnosu na 2018. godinu.
Nadogradnja zgrade šibenskog i energetska obnova karlovačkog veleučilišta
Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Veleučilištu u Šibeniku, dana je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2020. godini, za sklapanje Ugovora o radovima druge faze nadogradnje zgrade Veleučilišta u Šibeniku, a Gradu Karlovcu za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak za financiranje kapitalnog projekta „Energetska obnova zgrade Veleučilišta Meštrovićeva“ i financiranje kapitalnog projekta „Rekonstrukcija gradske knjižnice“.
Općini Sukošan Vlada je dala suglasnost za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, za projekt „Rekonstrukcija građevine poslovne gospodarske namjene tržnice na malo“ te za projekt uređenja obale.
Ministarstvo obrane dobilo je suglasnosti za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2020. godini, za prihvaćanje druge dopune Pisma ponude za nabavu pričuvnih dijelova za helikoptere Kiowa Warrior.
Vlada je prihvatila Izvješće o izvršenju ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika sa stanjem na dan 31. prosinca 2018. te Izvješće o radu Agencije za ugljikovodike za 2018. godinu.
Za besplatnu pravnu pomoć utrošeno 3,3 milijuna kuna
U Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2018. godini, koje je Vlada također prihvatila, stoji da je od raspoloživih 4 milijuna, potrošeno 3,3 milijuna kuna. "U okvirima primarne pravne pomoći imali smo oko 15.000 slučajeva kojima su pružene temeljne informacije, a u okviru sekundarne pravne pomoći, koja se najviše odnosi na zastupanje odvjetnika u građanskim i drugim postupcima, nešto manje od 5.000 slučajeva," obrazložio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
