Načeli smo temu demografske revitalizacije u nekim članicama EU-a
Na neformalnom sastanku na vrhu Europskog vijeća u Sibiu usvojena je sveobuhvatna Deklaracija o budućnosti EU-a kojom se upućuje politička poruka zajedništva njezinih država članica
Razgovaralo se također o područjima na koja se Europska unija treba usmjeriti u idućih pet godina. Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je nakon sastanka da je to strateški program koji se mora uskladiti s političkim prioritetima te biti praćen odgovarajućim financijskim linijama i proračunskim stavkama u sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi EU-a.
Nastavak konvergencije, jačanje sigurnosti, europski socijalni model i 4. industrijska revolucija glavne teme sastanka
"Dotaknuli smo se teme nastavka konvergencije, što je jako važno za Hrvatsku i za druge zemlje srednje i istočne Europe", kazao je predsjednik Vlade, ističući daje ta tema dobro prihvaćena među ostalim članicama EU-a.
"Imamo još nekoliko godina kako bismo se podigli na razinu razvoja onih koji su u ovom trenutku desetke godina dulje u Europskoj uniji od članica koje su to nedavno postale", objasnio je premijer Plenković.
Razgovaralo se i o pitanju jačanja sigurnosti, migracijama, rješenju Dublinskoga paketa dokumenata i jačanju schengenskoga sustava, koji su, rekao je predsjednik Vlade, objektivno doživjeli krizu nakon izbjegličko-migracijskoga problema 2015.-2016.
"Istaknuli smo da treba nastaviti europski socijalni model jer svi ističu da se u zemljama EU u tom pogledu živi najbolje. Imamo Europski stup socijalnih prava koji je usvojen prije dvije godine, koji je također dio kvalitete našega života i onoga što europski projekt danas jest", poručio je premijer Plenković.
Na sastanku su otvorena i pitanja budućnosti EU-a, s obzirom na 4. industriju revoluciju, digitalnu komunikaciju i digitalnu eru u kojoj živimo.
"Ključno je i dalje ulagati u obrazovanje, istraživanje, znanost i inovacije kako bismo bili konkurentni na globalnom tržištu i mogli parirati ostalim globalnim silama", naglasio je predsjednik Vlade.
Hrvatska mora nastaviti s trokutom odgovornih javnih financija, strukturnih reformi i privlačenja investicija
Govoreći o 20 temeljnih postignuća koje je predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, u kojima se vidi koliko je toga napravljeno u mandatu ovog sastava Europske komisije – od Investicijskog plana do kontinuiranog rasta, smanjenja nezaposlenosti mladih, ukupnog smanjivanja nezaposlenosti, rasta zaposlenosti – predsjednik Vlade podsjetio je da se sva pozitivna makroekonomska kretanja odražavaju i na druge zemlje.
"Hrvatska je u zadnje dvije i pol godine izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka te prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, vratila se na razinu investicijskog kreditnog rejtinga i dva puta za redom ostvarila proračunski suficit", rekao je premijer Plenković i poručio da je to poticaj za nastavak s trokutom odgovornih javnih financija, strukturnih reformi i privlačenja investicija.
Predsjednik Vlade podsjetio je kako postoji nekoliko zemalja u EU koje imaju problem s prirodnim priraštajem, odnosno imaju negativan prirodni priraštaj, a Hrvatska se ubraja među njih.
"U ovom strateškom programu jedan dio odnosi se na zapošljavanje i socijalna prava, odnosno socijalne mjere, a u tom smo kontekstu sugerirali da se vodi računa o mogućim potporama s europske razine u procesu demografske revitalizacije kao komplementarnim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini", kazao je Plenković, istaknuvši kako je naišao na razumijevanje Estonije, Litve, Latvije i drugih zemalja srednje i istočne Europe.
"Mislim da ćemo polako stvarati jedan krug zemalja koji je na istom tragu", ocijenio je.
Model Spitzenkandidata na europskim izborima
Na novinarsko pitanje o nezadovoljstvu nekih članica EU o praksi Spitzenkandidata, premijer Plenković podsjetio je da je ta novina uvedena na prošlim izborima za Europski parlament, kada je Spitzenkandidat EPP-a Juncker postao predsjednik Europske komisije. Potvrdio je da svi politički akteri nisu uvijek skloni primjenjivanju tog modela.
"Taj je model funkcionirao tada, a po njemu se vodi i ova kampanja za europske izbore. O tome što će biti nakon izbora, uvijek predstoji rasprava. To je vrlo sofisticirana vježba postizanja većine, a najčešće, ako se može, i konsenzusa. Rješenje ćemo naći, a sada smo usmjereni na kampanju", kazao je Plenković.
Sastanak na vrhu EPP-a
Uoči summita u Sibiu Plenković je izjavio da je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke dana čvrsta podrška Manfredu Weberu, kandidatu EPP-a na predstojećim europskim izborima. Dodao je da će se već na dan izbora pokrenuti proces konzultacija kako bi se do 28. svibnja moglo vidjeti kako će i u kojem smjeru ići struktura novih institucija Europske unije.
Konvergencija i ulaganje u zajedničku sigurnost
Upitan o doprinosu Hrvatske promišljanju novoga strateškog programa do 2024. godine, predsjednik Vlade kazao je da je bitno da Europa u sljedećih pet godina, kad je riječ o Hrvatskoj, osigura bržu konvergenciju i brži proces dostizanja ekonomskih, socijalnih i razvojnih standarda kakve imaju zemlje zapadne Europe.
"Drugo je da ulažemo u našu zajedničku sigurnost, kao pitanje broj jedan ove europske kampanje", dodao je predsjednik Vlade podsjećajući na to da prema Eurobarometru 40% građana Unije to smatra najvažnijim pitanjem.
"Treće je pogled prema budućnosti. Živimo u vrijeme 4. industrijske revolucije, te je potrebno ulagati u obrazovanje, znanost, inovacije, istraživanje i na taj način omogućiti da Europska unija, a onda i Hrvatska budu globalno konkurentne", rekao je.
S Oettingerom o potporama za demografskom revitalizaciju u nekim članicama
Kazao je da je za Hrvatsku posebno važno da se u idućih pet godina, odnosno sedam godina kad je riječ o sljedećem proračunskom okviru, na području onih politika koje se odnose na ravnomjerniji razvoj svih članica, pokuša signalizirati da u nekim članicama postoji potreba za demografskom revitalizacijom.
Plenković je naveo da je na to još lani upozorio povjerenika Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günthera Oettingera prigodom njegova posjeta Zagreba te je najavio da će se na tome inzistirati i u predstojećem razdoblju.
Predsjednik Vlade procijenio je da na današnjem skupu neće biti govora o proširenju Europske unije o kojem će se, naznačio je, detaljno raspraviti tijekom hrvatskog predsjedanja na sastanku na vrhu u Zagrebu za godinu dana. Dodao je da su sada, dva i pol tjedna prije izbora, svi usredotočeni na svoje birače.
Najavio je također da će Europska komisija uskoro objaviti svoju ocjenu napretka u procesu proširenja, koji se tiče svih šest susjednih zemalja, a Hrvatska je za nj osobito zainteresirana.
Hrvatski ciljevi – Schengen i europodručje
Na pitanje o konceptu Europe više brzina predsjednik Vlade odgovorio je da postoje dvije dublje integracije u koe nisu uključene sve članice.
"Ambicija je Hrvatske da u sljedećem mandatu Parlamenta i Komisije ostvari najprije Schengen, a nakon toga i članstvo u europodručju, jer bez tih dvaju stožernih elemenata dublje integracije nismo dokraja uključeni u ono što europski projekt danas jest", pojasnio je.
Govoreći o današnjoj Deklaraciji o budućnosti EU-a, Plenković je istaknuo da se poruka zajedništva država članica odnosi i na ozbiljnije dezintegracijske snage koje postoje na političkim scenama država članica, gdje uspjesi demagogije, populizma, zabluda i laži dovode do Brexita i sličnih situacija.
"To je bit ovog zajedništva i jedinstva u Sibiu", poručio je predsjednik Vlade Plenković.