Porastu BDP-a pridonijeli su EU-fondovi, porezna reforma i investicije

Gostujući u Dnevniku HRT-a, premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo snažnim porastom BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu 2019.

Izrazivši zadovoljstvo porastom BDP-a od 3,9 posto, naglasio je da on pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo napredovalo.

„To je izuzetno dobro, po pokazateljima koji se odnose i na porast izvoza i na porast investicija, porast javnih ulaganja. To znači i da bolje koristimo europske fondove, za koje smo stalno govorili da će biti dodana vrijednost i dodatan zamašnjak javnim investicijama u Hrvatskoj“, poručio je Plenković.

Naglasio je da su neke mjere koje je Vlada poduzimala, kao što je porezna reforma, povećanje plaća ili sniženje stope PDV-a za neke proizvode, dodatno potaknule veću potrošnju.

Dodao je da je taj rast mnogio veći od Vladinih projekcija, ali i projekcija finacijskih i međunarodnih institucija.

Predsjednik Vlade uvjeren je da će taj rpoast utjecati na ukupan godišnji rast BDP-a, a najviše ohrabruje, naglasio je, to što su porasle investicije. Napomenuo je da prosječni porast u Europskoj uniji u ovom kvartalu iznosi 1,5 posto te da će Vlada nastaviti s mjerama koje će dovesti do daljnjeg rasta.

„Jedna od glavnih zadaća Vlade bila je da poboljšamo investicijsku klimu, da se stvori pouzdan i predvidljiv pravni, transparentan porezni okvir. Sve to utječe na odluke pojedinih stranih ulagača da dođu u Hrvatsku“, naglasio je.

Investicija tvrtke FACC u Jakovlje bit će signal drugim investitorima

U tom je kontekstu posebno istaknuo investiciju austrijske kompanije FACC u Jakovlje koja je danas predstavljena Vladi. Vrijedna je više od 33 milijuna eura te će otvoriti 600 novih radnih mjesta.

U konkurenciji od 9 zemalja FACC je odabrao Hrvatsku, a premijer Plenković ocijenio je da će takva investicija sigurno biti signal drugim investitorima.

Odgovornim konsenzusom do novog čelništva institucija EU-a

Premijer Plenković jučer je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Europskog vijeća koje je, kako je rekao, poslužio za rezimiranje rezultata Europskih izbora.

Dobrim trendom ocjenjuje veću izlaznost birača nego prije, i u Europi i u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je izabran za pregovarača Europske pučke stranke u procesu dogovora o čelnim pozicijama u Europskoj uniji, uz latvijskog premijera Krisjanisa Karinsa.

Pojasnio je da je namjera da se u procesu dijaloga, koji će s jedne strane voditi predsjednik Europskog vijeća Tusk, a s druge dogovorno šestorica pregovarača koje su njihove političke stranke (pučani, socijalisti i liberali) odabrale da potpomognu taj proces, taj konsenzus postigne do kraja lipnja.

Naglasio je da se nije riječ ni o kakvoj kandidaturi, nego o povjerenju kolega premijera iz EPP-a da upravo on i latvijski premijer pregovaraju s belgijskim i nizozemskim premijerom iz redova liberala te španjolskim i portugalskim premijerom iz redova socijalista.

To je odgovoran posao pronalaženja konsenzusa o čelnicima institucija Europske unije, poručio je premijer Plenković.

Ispitat ćemo mogućnost da se Dan državnosti ponovno obilježava 30. svibnja

Upitan podržava li inicijativu da se 30. svibnja ponovno proglasi Danom državnosti, predsjednik Vlade odgovorio je da postoji emotivna privrženost velikog broja hrvatskih građana tome prvobitnom Danu državnosti, kada se 1990. konstituirao prvi demokratski Hrvatski sabor.

„U tom pogledu razgovarat ćemo sa svim svojim partnerima i izvidjeti koje su mogućnosti da 30. svibnja ponovno bude Dan državnosti. Mislim da bi to bilo vrlo dobro prihvaćeno u hrvatskoj javnosti“, rekao je Plenković, dodavši da u Hrvatskoj ima šest referentnih datuma od 1990. do 1995. godine, svaki sa svojom simbolikom i jako ukorijenjenim značenjem za hrvatske građane – 15. siječnja, 30. svibnja, 25. lipnja, 5. kolovoza, 8. listopada i 18. studenoga.

Sredstva za posebno skupe lijekove veća su nego ikada dosad

Na kraju se osvrnuo na odluku Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je dopustilo lijek Spinrazu pri liječenju djece oboljele od spinalne mišićne atrofije koja su na respiratoru i starijih od 18 godina.

Naglasio je da je Vlada cijelo vrijeme bila konzistentna, to jest da je zagovarala da odluka o tome da se određeni lijek prepiše malenim pacijentima ili drugim pacijentima koji boluju od spinalne mišićne atrofije mora biti odluka liječnika, medicine, struke.

Podsjetio je na to da je Vlada osigurala čak milijardu i 400 milijuna kuna u proračunu za posebno skupe lijekove, a u svojem je mandatu povećala ta sredstva više nego ijedna vlada dosad.

Podsjetio je također na to da je, zahvaljujući angažmanu Vlade i razgovorima koje je vodio prije dvije godine u Davosu s tvrtkom Hoffman La Roche, za liječenje spinalne mišićne atrofije angažiran i taj proizvođač, koji je uključio hrvatske pacijente u svoje kliničko ispitivanje.

„Ta je stvar stručna i u struci mora ostati, a ja osobno šest tih naših dragih mališana poznajem i veselit ću se ako dobiju mogućnost da prime taj lijek“, kazao je na kraju razgovora premijer Plenković.