Europski proračun, Brexit i proširenje teme hrvatskog predsjedanja EU-om
U okviru Kongresa EPP-a u Zagrebu predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je niz bilateralnih sastanaka s čelnicima europskih država i institucija
Premijer Plenković primio je u srijedu predsjednicu norveške vlade Ernu Solberg
Nakon sastanka premijer Plenković je istaknuo da se od posljednjeg posjeta premijerke Solberg sredinom 2018. godine unaprijedila gospodarska suradnja, i to značajno, „tako da je sada naša razmjena preko 130 milijuna eura, što predstavlja ohrabrenje za naše ekonomske odnose“.
Premijer je kazao da se razgovaralo i o situaciji na jugoistoku Europe i želji Norveške da pomaže državama našega susjedstva, u demografskim reformama, jačanju gospodarstva, ulaganjima, ali i napretku prema Europskoj uniji.
„U tom kontekstu predstavio sam premijerki naše ambicije tijekom predsjedanja, gdje želimo sa sastankom na vrhu u Zagrebu poslati poruku ohrabrenja i daljnjeg dinamiziranja tih odnosa“, rekao je predsjednik Vlade.
Također je izvijestio norvešku premijerku o prioritetima hrvatskog predsjedanja, koji su Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje, Europa koja štiti te Europa koja je utjecajna na globalnoj razini.
Premijer je istaknuo da, ukoliko dođe do konačne odluke o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, „angažirano prianjamo poslu ratifikacije tog sporazuma o izlasku i zatim pregovora o uređenju budućih odnosa.“ Dodao je da je Norveškoj, koja ima razgranatu suradnju s Velikom Britanijom, ta tema posebno relevantna.
Na kraju premijer je rekao da su razgovarali o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru, za koji je naglasio da je nedvojbeno najvažnije pitanje hrvatskog predsjedanja.
Premijerka Solberg istaknula je da su Hrvatska i Norveška saveznice u NATO-u te partneri u Europskom gospodarskom prostoru.
Poručila je da Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije u uzbudljivo vrijeme, koje koincidira i s novom Europskom komisijom, zaželjevši puno uspjeha u tom poslu kojeg je ocijenila važnim za cijelu Europu.
"Imate velike planove i ambicije za mjesece koji su pred nama", kazala je Solberg i poručila da njezina Vlada želi pridonijeti sigurnoj, slobodnoj i gospodarski jakoj Europi, ali i preuzeti odgovornost za zajedničke izazove.
"Želimo surađivati s hrvatskom Vladom kako bismo pridonijeli zajedničkim aktivnostima na tim područjima tijekom vašega predsjedanja EU-om", rekla je norveška premijerka.
Dodala je, u tom kontekstu, da je integriranje zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju i NATO važno kako bi one osigurale razvoj demokracije i tržišne ekonomije te rast i stabilnost.
Što se tiče bilateralnih odnosa, kazala je da oni jačaju u gospodarskom smislu, razvojem snažnije suradnje u području inovacija, plave ekonomije i brodogradnje, a povećava se i broj norveških turista koji posjećuju Hrvatsku.
Jačanje mediteranske suradnje Hrvatske i Grčke
Premijer Andrej Plenković primio je predsjednika grčke vlade Kyriakosa Mitsotakisa.
Predsjednik Vlade Plenković i grčki premijer Mitsotakis izrazili su zadovoljstvo odličnim političkim odnosima Hrvatske i Grčke kao dviju mediteranskih i partnerskih zemalja u okviru Europske unije i NATO-a.
Založili su se za snažniju gospodarsku suradnju i trgovinsku razmjenu između dviju zemalja, osobito na području prometne povezanosti i pomorstva, turizma i kulture.
Predsjednik Vlade Plenković predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine, naglasivši pritom važnost uloge sastanka na vrhu u Zagrebu između država članica i zemalja jugoistoka Europe u svibnju na kojoj će se razmotriti daljnja dinamika proširenja EU-a.
Grčki premijer Mitsotakis osvrnuo se na situaciju u našem susjedstvu i ocijenio važnim dijalog Grčke i Hrvatske, posebice s obzirom na europsku perspektivu zemalja jugoistoka Europe.
Plenković i Borisov o suradnji dviju zemalja za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a
Premijer Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima predsjednika bugarske vlade Bojka Borisova.
Predsjednik Vlade Plenković i bugarski premijer Borisov ocijenili su političke odnose Hrvatske i Bugarske prijateljskima i partnerskima, založivši se za unapređenje gospodarske suradnje.
Bilo je također riječi o pitanju migracija te suradnji dviju zemalja u sprečavanju nezakonitih migracija, kao i o ambicijama Hrvatske i Bugarske da se pridruže Schengenskom području.
Govoreći o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, predsjednik Vlade Plenković naglasio je da će se na sastanku na vrhu u Zagrebu u svibnju 2020. nastojati revitalizirati pitanje dinamike proširenja EU-a nakon blokiranja otvaranja pregovora za članstvo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
Predsjednik Vlade Borisov naglasio je podršku Bugarske planovima Hrvatske glede organizacije zagrebačkog sastanka na vrhu, ocijenivši da je taj sastanak velik doprinos stabilnosti i pružanju europske perspektive jugoistoku Europe.
Hrvatska i Rumunjska slažu se o novom europskom proračunu i prioritetima hrvatskog predsjedanja
Premijer Andrej Plenković primio je predsjednika rumunjske vlade Ludovica Orbana.
Čestitavši novoizabranom predsjedniku Vlade Rumunjske Ludovicu Orbanu, predsjednik Vlade Plenković ocijenio je odličnom suradnju Hrvatske i Rumunjske u okviru EU-a i NATO-a. Izvijestio je također o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a te najavio planove Hrvatske glede sastanka na vrhu u Zagrebu u svibnju 2020.
Rumunjski premijer Ludovic Orban istaknuo je da je njegov posjet Hrvatskoj prvi posjet nekoj zemlji otkako je preuzeo dužnost premijera. Založio se za jačanje gospodarske suradnje između dviju zemalja, izrazivši potporu Rumunjske inicijativi Hrvatske da organizira sastanak na vrhu u Zagrebu, što je važan iskorak prema uređivanju daljnjih odnosa između EU-a i zemalja jugoistoka Europe i formulaciji politike proširenja.
Bilo je također riječi o migracijama, zaštiti vanjske granice EU-a te o pridruživanju Hrvatske i Rumunjske Schengenskom području.
Razgovarali su nadalje o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2021–2027. te naglasili da se obje zemlje zalažu za zadržavanje adekvatnih sredstava za kohezijsku politiku i poljoprivrede koje su važne za ravnomjerni razvoj cijele Europske unije.
Hrvatska i Latvija zauzimaju se za europski proračun koji omogućuje nastavak ravnomjernog razvoja Unije
Premijer Andrej Plenković primio je predsjednika latvijske vlade Krišjānisa Kariņša.
Izraženo je obostrano zadovoljstvo odličnim političkim odnosima, a naglašena je i potreba jačanja gospodarske suradnje te stvaranja novih prigoda za trgovinsku razmjenu. Razgovaralo se o pripremama Hrvatske za predsjedanje Vijećem EU-a, o Brexitu i uređenju budućih odnosa Unije i Velike Britanije, pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a i o nastavku politike proširenja.
Hrvatska i Latvija, kao države koje su u skupini Prijatelja kohezije, zalažu se za europski proračun koji će biti usmjeren na daljnji ravnomjerni razvoj i predstavljati ulaganje u boljitak cijele Europske unije.
Očekujemo da će se za vrijeme hrvatskog predsjedanja pokrenuti pregovori o uređenju budućih odnosa Europske unije i Velike Britanije
Premijer Andrej Plenković primio je irskoga premijera Lea Varadkara, s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, Brexitu, Višegodišnjem financijskom okviru te o hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.
"Naša trgovinska razmjena premašuje 110 milijuna eura", rekao je Plenković uvodno izrazivši zadovoljstvo pozitivnom političkim dijalogom između dviju vlada, kao i dolaskom više od 100 tisuća irskih turista na hrvatski Jadran.
Plenković je kazao da su glavninu razgovora posvetili hrvatskim pripremama za predsjedanje Vijećem EU-a naglasivši da su za irskog premijera posebno važni događaji nakon izbora u Velikoj Britaniji, a povezani su s okončanjem "sage" o Brexitu.
Očekujemo brzu ratifikaciju Brexita i pregovore u o budućim odnosima
"U varijanti da se potvrdi aktualna vlada premijera Johnsona očekujemo da će hrvatska zadaća biti da se relativno brzo ratificira sporazum o povlačenju, tzv. uređeni izlazak Ujedinjene Kraljevine, što je po nama najvažnije, bitno je Irsku i mi smo cijelo vrijeme vrlo korektno i solidarno podržavali napore Irske da se ne dogodi "tvrdi" Brexit bez dogovora, nego kroz pravni put uređenja ovoga sporazuma".
"Očekujemo da se relativno brzo ratificira sporazum o povlačenju i pokrenemo pregovore o budućim odnosima", rekao je Plenković i podsjetio da Michael Barnier u slučaju Brexita postaje pregovarač za buduće odnose EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
"Naša je pozicija bila da se u siječnju, ako rezultat bude takav kakav očekujemo, sporazum ratificira na razini Europskog parlamenta i Vijeća i da potom prionemo ključnoj zadaći za vrijeme hrvatskog predsjedanja, a to su pregovori o budućim odnosima. Da se izabere nekoliko najbitnijih elemenata na kojima želimo bazirati buduće odnose s Ujedinjenom Kraljevinom te da se usvoji pregovarački mandat s obzirom na relativno kratak tranzicijski rok."
Plenković smatra da je postizanje dogovora o budućim odnosima do kraja sljedeće godine "vrlo ambiciozno", ali ne i nemoguće jer "gdje ima volje, ima i načina".
Varadkar: Uvjereni smo da će Hrvatska obaviti izvrstan posao kao predsjedateljica EU-a
"Uvjereni smo da će Hrvatska napraviti izvrstan posao kao predsjedateljica EU-a", rekao je isrki premijer.
Hrvatska predsjedanje preuzima početkom 2020., u godini kada bi se Brexit zaista mogao i dogoditi", dodao je irski premijer. Britanci izlaze na izbore 12. prosinca, a ako aktualni premijer Boris Johnson pobijedi i osvoji većinu, Varadkar vjeruje da će se "sporazum brzo ratificirati" i da to nije kraj.
"Tko god postane premijer i formira vladu, rado ćemo sjesti s njima, poslušati ih i raditi s njima", kaže Varadkar i dodao da bez obzira na rezultat izbora može reći Ircima da "neće biti tvrde granice između Irske i Sjeverne Irske".
"Brexit ne završava izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz EU-a već samo prelazi u sljedeću fazu. Uslijedit će pregovori o trgovini, sigurnosti i političkom partnerstvu s UK-om", rekao je.
Premijeri dviju članica Unije razgovarali su još o Višegodišnjem financijskom okviru 2021–2027, europskom proširenju i perspektivi zemalja jugoistočne Europe koje će također biti u fokusu hrvatskog predsjedanja.
"Europski proračun treba biti prikladan i podržavati dugotrajne uspješne politike poput kohezijske, kao i zajedničku poljoprivrednu politiku koja je vrlo važna za naše ruralne zajednice", naglasio je Varadkar, dodavši da Irska pripada među zemlje koje podupiru otvaranje razgovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u nastavljanju njihova europskog puta.
Na pitanje novinara o recentnoj aferi u MORH-u premijer Plenković odgovorio je da ga je potpredsjednik Krstičević obavijestio o događaju.
"To je nažalost ponašanje koje nije u skladu s očekivanjima ni propisima, prema tome mogu samo ponoviti da će odgovorni snositi posljedice", zaključio je.
Izvor: Hina / Vlada