Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 12. 2019.

Članstvo u Uniji jača i dopunjuje hrvatski suverenitet i utjecaj

Na početku 199. sjednice Vlade premijer Plenković izdvojio je aktivnosti koje su obilježile proteklih nekoliko dana te je uoči početka predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije poručio da je suverenitet Hrvatske, a time i njezin utjecaj, jači i puniji zahvaljujući članstvu u Uniji

Otvarajući 199. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Još je jednom zahvalio svima koji su pridonijeli rekonstrukciji i izgradnji donedavno nedovršenoga dijela Nacionalne sveučilišne knjižnice, koji je sada u cijelosti pripremljen kao središnje mjesto brojnih aktivnosti tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.

Istaknuo je da se radi o vrijednom i velikom pothvatu za koji je izdvojeno 95 milijuna kuna, a javnosti je prošloga petka predstavljena velika dvorana od 550 kvadratnih metara, veliki press centar te ostale prostorije u kojima će se odvijati razne aktivnosti tijekom sljedećih šest mjeseci.

Predsjednik Vlade prošloga se tjedna u Rimu sastao s talijanskim kolegom Conteom, s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, ali i o temama vezanim uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a.

Tijekom boravka u Rimu sudjelovao je i na obilježavanju 30. obljetnice osnutka Srednjoeuropske inicijative, kojom je Hrvatska predsjedala prošle godine.

Također, prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je u Varaždinu na obilježavanju 27. obljetnice osnivanja 7. gardijske brigade Pume, koja je, kazao je, dala veliki doprinos oslobađanju okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskoga rata.

"Ono što je njima posebno drago jest da je Hrvatska vojska ponovo u Varaždinu, kao i u Puli, Sinju, Pločama i Vukovaru", dodao je.

Osvrnuo se i na Dane poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, koji su održani u Svetom Martinu na Muri, kazavši da je Vlada na toj konferenciji predstavila dosadašnja postignuća te okvire nove Strategije razvoja poljoprivrede u godinama koje dolaze.

Velike investicije u modernizaciju i izgradnju infrastrukture

Izdvojio je i početak radova na kombi-kogeneracijskom bloku u Elektrani-toplani Zagreb.

"Radi se o ogromnoj investiciji Hrvatske elektroprivrede u iznosu od 900 milijuna kuna, uz potporu Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. To je jedan ogroman modernizacijski pothvat koji će pridonijeti i rastu ulaganja, a time i rastu BDP-a", poručio je istaknuvši dobrim da velika društva u državnom vlasništvu kreću s ulaganjima koja će pridonijeti i modernizaciji i gospodarskom rastu.

Jutros je potpisan još jedan projekt ulaganja u prometnu infrastrukturu, i to željezničku, vrijedan 3,45 milijarde kuna, od čega je 2,7 milijardi kuna bespovratnih europskih sredstava.

Radi se o 44 kilometra novog kolosijeka i obnovi postojećega kolosijeka između Hrvatskog Leskovca i Karlovca, što je dio nizinske pruge Zagreb - Rijeka.

"Dobro je da je ovaj projekt potpisan baš neposredno pred predsjedanje da svi još jednom osvijestimo da je hrvatski suverenitet snažniji, jači, oplemenjeniji i puniji s članstvom u Europskoj uniji, a time i naš utjecaj. Sredstva europskih fondova pridonose našem regionalnom razvoju u svim područjima", poručio je premijer Plenković na kraju svoga uvodnog obraćanja.

Predsjedanje Vijećem EU-a pridonijet će jačanju utjecaja i vidljivosti Hrvatske u međunarodnim odnosima

Govoreći o Programu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 1. siječnja – 30. lipnja 2020. godine, predsjednik Vlade zahvalio je svim resorima koji su sudjelovali u izradi ovog cjelovitog dokumenta koji, kako je istaknuo, dobro pozicionira naše predsjedanje i kroz strateški program EU u razdoblju 2019-2024. koje je usvojilo Vijeće u lipnju.

"On uzima u obzir i program rada Komisije Ursule von der Leyen, a također kontekstualizira naše aktivnosti sa četiri bitne točke. Odmah na početku je Brexit, kojim ćemo se baviti u neposrednoj budućnosti, dakle već u siječnju. Drugi je kapitalni dosje, a to je Višegodišnji financijski okvir – sedmogodišnji proračun. Treće je konferencija o budućnosti Europe za koju će Hrvatska organizirati i koordinirati stajališta svih članica na razini vijeća, a četvrta točka je sastanak na vrhu država jugoistoka Europe i članica Unije, u Zagrebu početkom svibnja gdje će se govoriti o perspektivi politike proširenja u desetljeću koje je pred nama," nabrojio je Plenković.

Ponovio je i četiri stožerna prioriteta koje imamo: Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna.

Premijer je istaknuo da svaka formacija Vijeća ima i svoje zakonodavne aktivnost, kazavši da očekuje se od svih onih koji će sudjelovati u njima da "zajedno s nadležnim povjerenicima i sa službama Vijeća i kroz dijalog i trijalog nekada s Europskim parlamentom vodimo računa o tome koji će zakonski dosjei doći u fazu usvajanja," rekao je Plenković.

Prijedlog medijima i javnosti da prouče relevantne dokumente

Navodeći aktivnosti koje nam predstoje, Plenković je podsjetio na to da će slijed zbivanja već u tjednu od 7. siječnja biti vrlo intenzivan i dinamičan.

"Posjetit ću Pariz 7. siječnja, razgovarati s predsjednikom Macronom, 9. siječnja ovamo dolazi novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a istoga dana navečer dolazi cijela Europska komisija s Ursulom von der Leyen. S njima ću imati sastanak 10. siječnja u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici," rekao je premijer.

Potom slijedi predstavljanje programa našega predsjedanja pred Europskim parlamentom 14. siječnja u Strasbourgu, a 16. siječnja su predviđene konzultacije u Njemačkoj s Angelom Merkel.

"To je samo u prvih 15 dana, nakon Rima, dolazi nam cijeli Bruxelles u Zagreb, idemo u Strasbourg, Pariz i Berlin. Kada tome pribrojimo i brojne aktivnosti ministra vanjskih i europskih poslova, zaokružujemo političku pripremu i dinamiku aktivnosti u razdoblju koje je pred nama," zaključio je predsjednik Vlade.

Ministar Grlić Radman dodao je kako je ovo doista, kao što je predsjednik Vlade istaknuo, povijesni dan za Vladu i hrvatsku državu te zahvalio svim kolegicama i kolegama ministrima koji su sudjelovali u kreiranju ovog, kako je rekao, povijesnog dokumenta.

Možemo biti ponosni na izgled ovog dokumenta, ne samo na njegovo oblikovanje nego i na sadržaj koji ističe hrvatske prioritete, rekao je ministar vanjskih poslova, dodavši da će predsjedanje pridonijeti jačanju utjecaja i vidljivosti Hrvatske u međunarodnim odnosima te da ankete pokazuju kako raste podrška europskom putu među hrvatskim građanima.

Mjere nacionalnog energetskog i klimatskog plana

U saborsku proceduru poslan je Prijedlog zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

"Ovi planovi obuhvaćaju nacionalne ciljeve i doprinose politike i mjere za pet dimenzija energetske unije: za dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, energetsku sigurnost, unutarnje energetsko tržište te istraživanje, inovacije i konkurentnost," rekao je ministar Tomislav Ćorić predstavljajući točku.

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je se njime propisuju parametri koje mora ispunjavati voda namijenjena ljudskoj potrošnji.

APN zaprimio 1030 zahtjeva za najam stanova po povoljnijim uvjetima

Vlada je prihvatila i u daljnju proceduru uputila Odluku o donošenju Programa mjera za provedbu Zakona o najmu stanova - izvršenje Zaključka Hrvatskoga sabora od 13. srpnja 2018. godine.

"Programom mjera treba se osigurati dovoljan broj stanova po povoljnijim uvjetima od tržišnih u okviru programa POS-a i drugih stanova u vlasništvu općina, gradova, županija i Republike Hrvatske ili za najam ili za prodaju svakom zainteresiranom zaštićenom najmoprimcu, zaštićenom podstanaru i predmnijevanom najmoprimcu koji stanuje u stanu koji nije u vlasništvu države i to najkasnije do 31. kolovoza 2023. godine", rekao je ministar Štromar, dodavši da je APN proveo javni poziv na koji je zaprimio 1030 zahtjeva, a interes za stambeno zbrinjavanje iskazalo je 982 osobe.

Također, Vlada je prihvatila Odluku o minimalnim financijskim standardima za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2020. godini te donijela Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2020. godinu.

Jamstvo Autocesti Rijeka – Zagreb

Na današnjoj sjednici Vlada je dala suglasnost i odobrila izdavanje državnog jamstva za kredit od 70 milijuna eura Autocesti Rijeka – Zagreb te za štetu od naleta vozila na divljač u 2020. osigurala je 25 milijuna kuna iz državnog proračuna.

Suglasnost je dana za kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, radi financiranja plana poslovanja za 2019. godinu i dijela plana poslovanja za 2020. godinu.

Kredit je na deset godina uključujući dvije godine počeka, odnosno u 32 tromjesečne rate, od kojih prva dospijeva na naplatu 31. ožujka 2022, a zadnja 31. prosinca 2029. Efektivna kamatna stopa iznosi 1,37 posto.

Za radove i usluge izvanrednog održavanja ARZ u 2019. planira utrošiti 135,2 milijuna kuna, a investicijska aktivnost u 2019. godini planirana je u ukupnom iznosu od 4,3 milijuna kuna.

Za 2020. godinu investicijska aktivnost planirana je u iznosu od 8,5 milijuna kuna.

Za štetu od naleta vozila na divljač u 2020. osigurano 25 milijuna kuna

Vlada je odlučila i da će s 25 milijuna kuna financirati policu osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2020. godini.

S obzirom na dugotrajnost sudskih postupaka te neujednačenu sudsku praksu, visoke troškove i troškove kamata, uvodi se financiranje jedinstvene police osiguranja koja vrijedi na području cijele Hrvatske, a koja će doprinijeti održivosti koncesija i zakupa lova.

"Vrijednost police je 25 milijuna kuna, a sredstva će se isplaćivati u tri rate, najkasnije u roku mjesec dana nakon što Hrvatski lovački savez dostavi uredno izvješće o isplaćenim sredstvima na ime šteta," pojasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Kako su za policu, čija je vrijednost 25 milijuna kuna, u idućoj godini osigurana sredstva u proračunu u iznosu od 15 milijuna kuna, Vlada se danas suglasila da Ministarstvu poljoprivrede preuzme obveze na teret državnog proračuna u 2021. godini u iznosu od 10 milijuna kuna.

Za decentralizirane funkcije JLS-a 3 posto više, ukupno 2,412 milijarde kuna

Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna u idućoj godini za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija bit će isplaćeno ukupno 2,412 milijarde kuna, odnosno 3 posto više nego u ovoj godini, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici.

Vlada je usvojila uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLS-a za iduću godinu, osiguranih u državnom proračunu za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.

"Ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija za 2020. godinu uvećan je za 80,59 milijuna i iznosi 2,412 milijarde kuna, to je povećanje od nešto preko 3 posto", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Najveći dio tih sredstava odnosi se na financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva i iznosi 929,7 milijuna kuna, a slijedi financiranje minimalnog standarda srednjih škola i učeničkih domova u iznosu od 460,2 milijuna kuna.

Vlada je donijela i uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću (50 posto od naknade za priređivanje igra na sreću i 50 posto od prihoda iz dobiti Hrvatske lutrije) u idućoj godini, kojom se raspodjeljuje procijenjeni prihod od ukupno 553,5 milijuna kuna.

Prema uredbi, 36,49 posto tih prihoda ide organizacijama koje promiču razvoj sporta, 17,74 posto onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, 13 posto onima koje se bave kulturom, 11,43 posto onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, 10,68 posto onima koje pridonose razvoju civilnog društva, 4,7 posto onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga u svih drugih oblika ovisnosti, 3,38 posto onima koje se bave tehničkom kulturom te 2,53 onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih.

Novac za bolnice

Vlada je donijela i odluku o dodjeli ukupno 20 milijuna kuna bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Novac je osiguran preraspodjelom sredstva u državnom proračunu unutar proračuna Ministarstva zdravstva. Najviše će biti doznačeno Kliničkom bolničkom centru Zagreb – 5,6 milijuna kuna, a slijede KBC Split – 2,93 milijuna kuna, KBC Sestre milosrdnice – 2,9 milijuna kuna i KBC Rijeka – 2,2 milijuna kuna.

Vlada je dala i suglasnost Ministarstvu zdravstva za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2021. i 2022. godini za projekt nadogradnje, rekonstrukcije i opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC-a Sestre milosrdnice.

Ukupni će projekt koštati 45,71 milijun kuna, a u 2021. godini iz proračuna bi se za njega osiguralo 31,14 milijun kuna te u 2022. godini 14,56 milijuna kuna.

Usvojen je i plan zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu, kojim je predviđeno da će Banski dvori u proceduru donošenja uputiti 125 zakonskih prijedloga od kojih se 61 odnosi na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s onim EU-a.

Sporazum sa SAD-om o upućivanju zaštitnih pratitelja

Vlada je prihvatila Uredbu o dopunama Uredbe o Tarifi upravnih pristojbi te donijela uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva uprave te Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Na kraju današnjeg otvorenog dijela Vladine sjednice, donesena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o prestanku bilateralnih ugovora o ulaganjima između država članica Europske unije te Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o upućivanju zaštitnih pratitelja. Njome je utvrđeno da stranke jačaju međusobnu suradnju unapređivanjem sigurnosti usluga zračnog prijevoza, osiguravajući okvir za upućivanje zaštitnih pratitelja leta, a Sporazum se primjenjuje na zrakoplove koji se koriste za pružanje usluge zračnog prijevoza putnika ili kombinirane usluge zračnog prijevoza, a kojima upravlja zračni prijevoznik kojem je jedna od stranaka izdala svjedodžbu o sposobnosti zračnog prijevoznika i koji prometuju između državnih područja stranaka, državnih područja druge stranke i treće strane ili državnih područja jedne stranke i treće strane, a koji su preusmjereni na državno područje druge stranke.