Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 15. 1. 2020.

Novi proračun Europske unije i dalje će potpomagati razvoj Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je saborskim zastupnicima program hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i zaključke sa sjednica Europskog vijeća održanih u prosincu 2019. godine

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici,

drago mi je što na prvi dan Ustavnoga roka za početak ove sjednice Hrvatskoga sabora mogu govoriti o početku hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije i predstaviti naš program te se osvrnuti na zadnji sastanak Europskoga vijeća koji je održan u prosincu.

Posebno mi je drago što je ova naša današnja rasprava baš 15. siječnja na 28. obljetnicu međunarodnoga priznanja Hrvatske, 22. obljetnicu mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja.

Nakon samo sedam godina u članstvu Europske unije imamo zadaću, čast, a i odgovornost preuzeti predsjedanje Vijećem. Riječ je o dužnosti koja dolazi samo trideset godina nakon početka hrvatske demokracije, nakon agresije na Hrvatsku, nakon nametnutog rata, velikosrpske agresije Miloševićevoga režima imati prigodu biti za kormilom drugog svjetskog gospodarstva, zajednice od pola milijarde ljudi veliko je postignuće cijele Hrvatske i veliko priznanje svim našim građanima, osobito onima koji su najviše dali za hrvatsku slobodu, a to su hrvatski branitelji.

Upravo kada gledamo na današnju Europsku uniju možemo reći da je riječ o zajednici suverenih država koja je nastala kao projekt mira i solidarnosti, u kojoj razvijenije članice pomažu onima koje su manje razvijene i u kojima se načelo solidarnosti manifestira kroz sve europske politike. Hrvatska je kada gledamo od 2013. iz europskoga proračuna dobila čistih 20 milijardi kuna.

Europska unije je obitelj europskih naroda kojoj je hrvatski narod privržen, privržen je i kršćanskim korijenima, oduvijek je pripadao toj zajednici i dijelimo zajedničke i ciljeve i vrijednosti, a i zajedničku budućnost.

Naši partneri nas danas više nego ikada uvažavaju, prepoznaju naš težak put i poštuju poziciju Hrvatske. To je ponajbolje jučer kazala nova predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, kad je rekla da je „Hrvatska prošla kroz krvavo ratište da bi danas postala samo srce Europske unije“.

Predsjedanje Vijećem Europske unije

Mi smo se za ovo predsjedanje kvalitetno pripremali u proteklim godinama. Ono naravno podrazumijeva i nalaže punu aktivnost i mobilizaciju svih razina vlasti, i Vlade, i Hrvatskoga sabora, resora, diplomacije, naših diplomatskih predstavništava. Imat ćemo prigode u ovih šest mjeseci više nego ikada do sada u praksi vidjeti kako izgledaju europski susreti, konferencije, brojne teme na više od 200 sastanaka koji će održati u Hrvatskoj u sljedećih šest mjeseci, a naši će predstavnici voditi 1.400 sastanaka u Bruxellesu u ovoj prvoj polovici godine.

Vidjeli ste da smo proteklog tjedna kada je Europska komisija i to Kolegij, posjetio Hrvatsku pokazali i našu kulturnu baštinu, našu glazbenu kulturu, Hrvatsko narodno kazalište. To je bio samo prvi signal od bogatoga kulturnoga programa koji će Hrvatska predstaviti diljem europskih zemalja gdje ćemo predstaviti različite aspekte naše kulturne produkcije.

Službeni program predsjedanja, vidjeli ste da smo usvojili na vrijeme, dakle u prošloj godini, predstavili prioritete 30. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, održali četiri tematske konferencije u Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, predstavivši sve grupe prioriteta, i Europu koja se razvija, Europa koja povezuje, koja štiti i koja čini utjecajnu Europu u svijetu. Mi smo na ovaj način poslali ključne poruke za što se zalažemo. Zalažemo se za ono što govori i naš moto predsjedanja, a to je snažna Europa u svijetu izazova.

Mi želimo da gospodarski snažna Europa ojača i naše države, pa i Hrvatsku, a naravno i da bolji položaj našim građanima. Želimo jaču europsku infrastrukturu, bolje i kvalitetnije ljudske potencijale, ojačati sigurnost naših građana te učiniti Uniju liderom na globalnoj sceni na temelju vrijednosti koje dijelimo.

Četiri prioriteta predsjedanja

Stoga naš prvi prioritet Europa koja se razvija podrazumijeva održiv i uključiv rast za sve države članice, ali i sve regije unutar članica.

Kako bismo postigli razvoj moramo dodatno produbiti jedinstveno tržište, te trajno podržavati kulturu i ulaganja u inovacije.

Posebno je važno pratiti digitalnu revoluciju, držati korak s njom i koristiti sve pogodnosti koje ona donosi.

Rast na kojem počiva boljitak ne može se održati ako stalno ne vodimo računa o kvaliteti života svih generacija građana Unije što doprinosi izgradnji vitalnijega društva, osobito kroz stvaranje kvalitetnijih mogućnosti za mlade u ruralnim sredinama.

Pritom mislimo na i mjere demografske revitalizacije, koje nisu važne samo Hrvatskoj, već su bitne i za gotovo pola članica Europske unije i stoga su na našu inicijativu uvrštene u strateški program Europske unije.

Kvalitetniji radni i životni uvjeti preduvjet su i generator visoko razvijenog gospodarstva, ujednačenog i održivoga rasta i u tom smislu treba sagledavati borbu protiv klimatskih promjena, sa svim mogućnostima koje ona stvara. Upravo na tom tragu naša zadaća će biti pratiti i pomagati aktivnosti programa nove Europske komisije kada je riječ o tzv. zelenom planu, dokumentu koji je Europska komisija predstavila svega 11 dana nakon početka svog mandata.

Europa koja povezuje naš je drugi prioritet. Napredak Unije ovisi o umreženosti naših gospodarstava i iskorištavanju ljudskih potencijala Unije, ali i o stvaranju jedinstvenog prometnog prostora.

Digitalna umreženost, odnosno zajednička i sigurna podatkovna struktura, ključna je dimenzija povezivosti i jedan od najvećih izazova za cjelokupno europsko gospodarstvo.

Integracija energetskog tržišta Unije kroz uspostavu i provedbu energetske unije također je pri samom vrhu naših prioriteta.

Tu vidimo posebno mjesto za promoviranje uloge i potencijala europskih otoka u tranziciji prema energetskim izvorima čistim od karbonskih emisija.

Naravno, povezivost ne vrijedi mnogo ako ne povežemo još bolje i čvršće naše građane ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport, s posebnim naglaskom na mlade.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

Europa koja štiti naš je treći prioritet jer se rast i povezanost mogu se ostvariti samo u uvjetima sigurnosti.

Europski građani opetovano su naglašavali da im je sigurnost od najveće važnosti. To pokazuje većina Eurostatovih, primjerice, istraživanja. Zbog toga planiramo jačati unutarnju sigurnost, ali i učinkovitije štititi vanjske granice.

Već sada hrvatska granična policija, koja je najbrojnija u Europi, proporcionalno gledano, imamo 6 500 ljudi, učinkovito čuva našu dugu granicu korištenjem najnovije tehnologije, bez zidova i bodljikavih žica, uz poštovanje svih zakonskih okvira i međunarodnih konvencija.

Sveobuhvatna i održiva migracijska politika je moguća jedino i ako Europa projicira svoju snagu dovoljno daleko da uklanja glavne uzroke koji kreiraju valove migracija.

Sigurnost je danas multidimenzionalna i uključuje mnogo više od fizičkih ugroza.

Ona uključuje i borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma, nasilnog ekstremizma, zaštite financijskih tržišta i pravosudnih institucija, poboljšanje interoperabilnosti sustava.

Jedan od prioriteta jest i jačanje mehanizama Unije za civilnu zaštitu i učinkovitog odgovora na katastrofe. To područje svakim je danom važnije u svjetlu prirodnih katastrofa kao posljedica klimatskih promjena.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

Naša sloboda i demokracija primjer su mnogima u svijetu. Naše vrijednosti, projicirane i uz pomoć instrumenata izdašne razvojne i humanitarne pomoći, rezultiraju time da se europski glas sluša i čuje širom svijeta.

Zaštita naših sustava od hibridnih i kibernetičkih prijetnji, ključna za zaštitu kritične infrastrukture i javnosti uopće, te podizanje otpornosti na vanjske ugroze, zaokružuje koncept Europe koja štiti.

Utjecajna Europa naš je četvrti prioritet.

Europa je danas vodeći međunarodni čimbenik u promicanju multilateralizma, globalne trgovine i poretka zasnovanog na međunarodnom pravu. Vjerodostojnost Europe u promicanju temeljnih vrijednosti i ljudskih prava nema premca u svijetu.

U borbi protiv klimatskih promjena Europska unija ima ulogu globalnog predvodnika.

Unija će nastaviti jačati transatlantske odnose, ali i graditi mostove s drugim kontinentima i zemljama. Danas nema dijela svijeta koji nije važan za Uniju.

Od posebne važnosti je naše neposredno susjedstvo u jugoistočnoj Europi, države kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u Uniji.

Mi ćemo voditi računa i o državama Istočnog partnerstva – riječ je o Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini – te ćemo u lipnju, nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, organizirati sastanak na vrhu i s ovih šest država.

Ključne političke zadaće

Osim ova četiri stupa, na početku institucijskog ciklusa Europske unije još je nekoliko je ključnih političkih zadaća na dnevnom redu.

Prvo je dogovor o novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Ključ je ostvariti taj dogovor na vrijeme. Riječ je o proračunu za idućih sedam godina, on mora odgovoriti na očekivanja građana, očekivanja svih država članica, pratiti ambicije programa nove Europske komisije.

On treba nastaviti financirati kohezijsku i poljoprivrednu politiku, ali isto tako biti u mogućnosti odgovoriti na ono što zovemo moderniziranjem europskih politika i proračunskih sredstava, a to su novi izazovi.

Trebaju se u tom pogledu pronaći sredstva i za klimatske promjene, i za sigurnost, i za inovacije. Bitno je da u ovom kontekstu vodimo računa ne samo o našem zajedništvu, nego i o razlikama među državama članicama – ekonomskim, socijalnim i demografskim.

Zajedno ćemo s predsjednikom Europskog vijeća, koji je također boravio u Hrvatskoj prošloga tjedna, nastaviti razgovore na najvišoj političkoj razini, uložiti napore da postignemo korake prema zaključenju ovoga okvira za vrijeme ovih šest mjeseci.

Činjenica da će na najvišoj razini te pregovore preuzeti stalni predsjednik Europskog vijeća u interesu je Hrvatske. Na taj način imamo više manevarskog prostora za zastupanje nacionalnih stajališta. To je dobro i pozitivno, a svoju ulogu možemo, uz aktivnu pomoć da se taj dogovor dovrši, provoditi i na razini Vijeća za opće poslove, na razini stalnih predstavnika, na razini trijaloga između Vijeća, Komisije i Europskoga parlamenta.

Uređeni izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a

Drugi prioritet je završetak procesa uređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a.

Riječ je o procesu koji nakon konačne ratifikacije u Ujedinjenoj Kraljevini dolazi na dnevni red europskih institucija.

Mi smo s naše strane spremni da se odgovarajuće odluke donesu na Vijeću za opće poslove 28. siječnja, te isto tako i pristanak Europskoga parlamenta i u konačnici pismena procedura koja će okončati cijeli proces tako da će novi sporazum biti na snazi s 1. veljače i Unija više neće imati 28 nego 27 članica.

Naša vrlo važna zadaća je da kao predsjedatelj Vijeća vodimo računa o pripremi novoga pregovaračkoga okvira za sporazum o budućim odnosima. A ti budući odnosi, prema tranzicijskim odredbama ovog ugovora o povlačenju, trebaju se urediti, dogovoriti i ispregovarati do kraja ove godine.

Nadam se da ćemo ostvariti taj cilj, iako teoretski postoji mogućnost produljenja tog roka, ali samo na zahtjev Ujedinjene Kraljevine i to do kraja lipnja. Sadržaj toga ugovora mora biti napisan na način da obuhvaća ona područja koja su zaista realna za dovršiti pregovore. Uz trgovinsku politiku, ribarstvenu politiku, upravljanje tim odnosima i pitanja sigurnosti treba pronaći još nekoliko aspekata za koje je realno da dogovor bude postignut u prilično kratkom roku, a riječ je o pregovorima bez presedana jer do sada ovakve situacije nismo imali.

Stoga želimo da taj prvi ugovorni odnos bude temelj izgradnje budućih partnerskih odnosa utemeljenih na međusobnom uvažavanju.

Politika proširenja

Treći bitan element je pitanje politike proširenja.

Mi smo odlučili da u Zagrebu 6. i 7. svibnja budemo domaćin sastanka na vrhu između čelnika Europske unije i čelnika država jugoistoka Europe.

Ambicija koju imamo je da nakon 20 godina od prvog zagrebačkog sastanka na vrhu koji je tada održan ovdje na inicijativu francuskog predsjednika Chiraca – i tada je Unija imala samo 15 članica, a s druge strane stola je bilo šest država – jedina uspješna priča je Hrvatska. Mi smo jedini prešli s jedne strane stola na drugu stranu stola. I taj smjer odredio je naš transformativni, razvojni put u protekla dva desetljeća.

Stoga, vodeći računa o posebnim znanjima koja imamo prema tom prostoru, o odnosima koje imamo s nama susjednim i skoro susjednim zemljama, kao i o znanju koje posjedujemo o trenutnom stupnju njihovog približavanja Uniji, želimo poslati poruku suradnje, ubrzavanja dinamike, stavljanja ovakvih redovitih sastanaka na vrhu na dnevni red svake dvije godine. Samo na taj način će odgovarajući politički impuls s najviše razine omogućiti bolji reformski proces i u konačnici bolji način vođenja pregovora.

Ono što želimo je da svaka od zemalja koje će doći u Zagreb ispunjava postavljene kriterije, da se svaku od zemalja vrednuje na temelju njenih individualnih postignuća.

Imamo posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovini, susjednoj zemlji s kojom smo povezani u povijesnom, političkom, gospodarskom, trgovinskom pa i geografskom pogledu, a imamo i činjenicu da je u BiH hrvatski narod konstitutivan i da se mi kontinuirano zalažemo za njegovu jednakopravnost, o čemu je nerijetko bilo riječi i ovdje u Hrvatskom saboru i stoga ćemo i pitanju daljnjeg europskog puta BiH voditi posebno računa.

Želimo i na tome smo sada aktivni da se, po mogućnosti prije ovog sastanka na vrhu u Zagrebu, pronađe rješenje za deblokadu pitanja otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Nekoliko je zemalja, jako mali krug zemalja imao rezerve u listopadu – znate i sami o kojim se zemljama radi. Vodimo razgovore na najvišoj razini da dođe do te deblokade - jedna više konceptualnog karaktera, a druge dvije su više konkretno usmjerene na stupanj ispunjavanja kriterija ove dvije zemlje.

Mislim da trenutni razgovori vode u dobrom smjeru, a ono što očekujemo je prijedlog Europske komisije o modifikaciji metodologije procesa proširenja, a nakon toga i dodatno izvješće o ispunjavanju kriterija.

Kada sve to stavimo na stol, onda možemo očekivati da postoji zajednička ambicija svih aktera da zagrebački sastanak na vrhu bude uspješan i da bude zabilježen kao svojevrsna prekretnica u daljnjoj dinamici odnosa u desetljeću koje je pred nama.

Konferencija o budućnosti Europe

Četvrta krupna politička tema je Konferencija o budućnosti Europe.

Riječ je o inicijativi za koju je Hrvatska u zaključcima Europskog vijeća u prosincu dobila baš jasnu zadaću da koordinira i pripremi stajalište svih članica Unije kako bismo u međuinstitucionalnom razgovoru između Komisije, Europskog parlamenta i Vijeća postigli dogovor o lansiranju ovoga procesa koji ima za cilj da na jedan uključiv, cjelovit način u razdoblju od otprilike dvije godine koje su pred nama približi Europu građanima, da ta rasprava o budućnosti izbjegne scenarije kakve smo imali u Ujedinjenoj Kraljevini, da dotaknemo ona ključna politička pitanja svojevrsne frakture između projekta Europske unije, onoga dobroga što donosi i osjećaja, nerijetko u mnogim članicama, gdje se dio naših sugrađana osjeća isključenim pa sukladno tome razvija i negativistički stav.

Da bismo to spriječili služe i ovakve rasprave u Hrvatskom saboru koje vodimo u cijelom mandatu ovoga Hrvatskog sabora.

Rješavanje pitanja kroz intenzivan dijalog

Mi želimo da u tom procesu Hrvatska ima predvodničku ulogu, ne samo zato što je Dubravka Šuica kao naša potpredsjednica Komisije upravo zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe, evo i danas je u Strasbourgu vodila raspravu uime Komisije o toj temi, nego zato što smatramo da je nakon Brexita ona nužna i ključna za cijeli kontinent.

Naš međunarodni položaj, u kontekstu ovih prioriteta, će ojačati. Vidjeli ste dinamiku bilateralnih susreta i odnosa na najvišoj razini. Mi smo praktički u proteklih 6 mjeseci održali sastanke gotovo sa svim ključnim kolegama, od Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Grčke, Češke, Irske, Austrije, Bugarske, Rumunjske, Latvije, i naravno svih europskih institucija i svih čelnika nama susjednih zemalja.

Dakle, politički i diplomatski mi ulazimo u ovih šest mjeseci pripremljeni da kroz intenzivan dijalog rješavamo sva ona pitanja koja su na dnevnom redu.

Važne europske teme

Što se tiče ovog zadnjeg sastanka na vrhu, koji je bio u prosincu, budući da sam već nekoliko prethodnih Sabora izvijestio više puta, spomenut ću samo ukratko koje su to teme koje su bile najvažnije u našoj raspravi.

Prva je bila vrlo sadržajna rasprava o klimatskim promjenama, o klimatskoj neutralnosti do 2050., o Višegodišnjem financijskom okviru, o Konferenciji o budućnosti Europe, uz predstavljanje Izvješća predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija, koji je između ostalog govorio i o vrlo sadržajnom i kvalitetnom boravku Konferencije predsjednika Europskog parlamenta u Zagrebu sredinom odnosno početkom prosinca.

Klimatske promjene

Sve te teme otkrile su i nekoliko različitih pogleda na pitanje klimatske neutralnosti. S obzirom na različiti povijesni kontekst gospodarskog razvoja, strukture industrija koje pojedine članice imaju, financijskih implikacija i sredstava za ostvarenje ovog cilja, neke zemlje su u poziciji da žustrije, lakše, brže, prihvaćaju ciljeve karbonske neutralnosti do 2050., dok neke imaju određene rezerve. Žele preciznije izračune, žele vidjeti fondove i mehanizme koji će na svojevrsni način kompenzirati ta ulaganja.

Ta tema je na dnevnom redu, dotaknuta će biti kroz takozvani mehanizam za pravednu tranziciju.

Dogovor o novom Višegodišnjem financijskom okviru

Kad je riječ o višegodišnjem financijskom okviru, još ću jednom ponoviti, koje su trenutne četiri pregovaračke pozicije.

Jedna je inicijalni prijedlog Komisije iz 2018. o ukupnom volumenu, koji se odnosi na 1,114%. Drugi je pozicija nekoliko vrlo konzervativnih stajališta neto kontributora u europski proračun, koji žele da ukupni volumen izdvajanja sredstava za europski proračun bude manji, oko 1%.

Pozicije zemalja, takozvanih prijatelja kohezije, koji želje više sredstava za poljoprivredu i kohezijsku politiku, jer su još u fazi, kao i mi, hvatanja koraka s onim razvijenijima, žele više sredstava. I u konačnici, najambicioznije pozicije Europskog parlamenta koje žele koji bi bio na otprilike 1,3%.

Ono što će se sada odvijati u okviru te četiri pozicije je pokušati naći rješenje, koje će kao i uvijek, biti svojevrsni kompromis, koji će omogućiti da, usvojimo proračun na vrijeme, da se on krene provoditi, da se realiziraju operativni programi i da na temelju kompromisa o ukupnom iznosu bruto nacionalnog dohotka pronađemo rješenje koje će omogućiti učinkovito provođenje europskih politika i dodanu vrijednost prije svega gospodarskog razvoja svih država članica.

Upravo na tom tragu, bio je dat rezime od strane finskog predsjedanja, a od ovoga tjedna počele su konzultacije između država članica kako bi, kada se steknu uvjeti, došlo do sazivanja sastanka Europskog vijeća posvećenog ovoj temi.

Parlamentarna dimenzija predsjedanja

U konačnici, mi očekujemo kao Vlada, da i Hrvatski sabor u svojim parlamentarnim aktivnostima, znam da je već početkom idućeg tjedna predviđen sastanak COSAC-a ovdje u Zagrebu, a i vi kao zastupnici date kvalitetan obol našem pozicioniranju u Europskoj uniji, da parlamentarna dimenzija aktivnosti također bude vidljiva i da, djelujući komplementarno u sljedećih šest mjeseci, Hrvatska stekne i još ojača poziciju koju trenutno ima.

Mogu reći da je jučerašnje predstavljanje programa u Europskom parlamentu od strane velike većine ozbiljnih političkih grupacija i zastupnika vrlo dobro primljeno, i od strane predsjednika Parlamenta i predsjednice Europske komisije.

Ono što svi vide, vide koliko ulažemo energije, koliko su naši prioriteti ugrađeni na način koji je komplementaran i strateškom programu Unije, usvojenom u lipnju na Europskom vijeću, koliko su oni na crti i u skladu s ambicijama programa Europske komisije za sljedećih pet godina, koliko su dobro nastavak triju predsjedništava u kojima smo mi sudjelovali, Hrvatska sada, Finska prije nas, i prije toga Rumunjska. Taj osamnaest mjesečni period također se zrcali u našem programu.

Snažnije pozicioniranje Hrvatske

Ono što bismo željeli da bude konačni rezultat, nakon što prođe ovih šest mjeseci, a to je da pokušamo ostvariti nekoliko bitnih ciljeva.

Jedan je gotovo izvjestan, zaključit ćemo izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i to će ostati, drugi je da dođemo pred sam kraj ili možda čak i zaključimo pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru, treće – da zagrebački sastanak na vrhu na određeni način politiku proširenja stavi u jedan novi kontekst, bolje strukturiran i afirmativan, nego što je to bio od našeg učlanjena 2013. pa na dalje, jer praktički pravog vidljivog napretka bilo koje od članica nije bilo. I četvrto, da vratimo optimizam i zainteresiramo hrvatske, ali i europske građane, za Europu više nego što je to danas kroz odvijanje Konferencije o budućnosti Europe.

Te četiri točke plus ozbiljan rad na paketu koji se zove Zeleni plan, uz napredak na politikama koje se odnose na migracije, a kroz to ćemo mi pripremati naše daljnje korake za Schengenski prostor, daljnji plan produbljenja unutarnjeg tržišta, pripreme Hrvatske u konačnici i nastavak puta prema europskom tečajnom mehanizmu II, i u konačnici provedba strategije uvođenje eura, postupno su sve koraci, koje ćemo osnažiti i ojačati u ovom razdoblju koje je pred nama.

Aktivno uključivanje u predsjedanje

U smislu unutarnje koristi, dakle zrelosti institucija, Vlade, Hrvatskog sabora, resora, diplomatske službe, međuresorne koordinacije, niza aktivnosti koje će se poduzimati, imat ćemo odgovornost koju do sada nismo imali.

Do sada smo mi uvijek gledali kako da ostvarimo neki svoj interes, sada stavljamo drukčiju dioptriju na svoje naočale, uzimamo u obzir opći interes Europske unije, vodimo računa o balansiranju različitih stajališta država članica, bez obzira na njihovu veličinu, njihovu snagu, njihovu ulogu, i morat ćemo pokazati svu svoju političku i diplomatsku vještinu kako bi ukupan dojam, koji je mogu reći počeo jako dobro, jer je već nekoliko bitnih događaja iza nas, dakle i Konferencija predsjednika i Kolegij Komisije i predsjednika Europskog Vijeća, predstavljanje u Europskom parlamentu i kontakti s najvažnijim članicama, plus početak parlamentarnog rada.

Za sada imamo više nego jasnu čvrstu potporu i simpatiju naših partnera da realiziramo program, koji, kao što vidite, realiziramo na način koji je dobar i za Hrvatsku i za Europu.

Ono što je nama najvažnije i zašto ovo stalno radimo – za hrvatske građane.

To je naš konačni cilj da oni od ovih šest mjeseci još bolje prepoznaju zašto je taj projekt, u koji smo ušli i kojem smo stremili zadnjih trideset godina, dobar i koristan za Hrvatsku. To je bit našeg predsjedanja.

Što se tiče infrastrukture, meni je osobno drago da smo se odlučili da dovršimo veliki projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Ono što smo dobili ovom konferencijskom i kongresnom dvoranom ostat će i Hrvatskoj i Gradu Zagrebu i Sveučilištu zauvijek.

Hvala vam.