Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 15. 1. 2020.

Opoziv je neosnovan, obrazovna je reforma na dobrobit naše djece

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se Hrvatskom saboru u povodu oporbenog zahtjeva za iskazivanje nepovjerenja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak

Podsjetio je na to da je Vlada već u pisanom očitovanju taj zahtjev odbila kao neosnovan u obje teme na kojima se temelji – reformi obrazovanja i štrajku učitelja i profesora.

"Reforma jedna je od onih ključnih strukturnih reformi za hrvatsko društvo, za sve sazive Hrvatskoga sabora pa i Vlade, i na tom ćemo procesu ustrajati", kazao je, ističi da je riječ o strukturnoj reformi u resoru koji je godinama bio zanemarivan.

Dodao je da su ocjene iz Izvješća Europske komisije na koje se predlagatelji često pozivaju, pozitivne.

Prioriteti Vlade odražavaju se u povećanom proračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja

"Stav Vlade oko strateškog iskoraka u obrazovanju je jedinstven", naveo je, "bez obzira tko je od aktera u parlamentarnoj većini, zato što moramo povezati naš obrazovni sustav sa tržištem rada budućnosti. To je jednadžba koju moramo riješiti za dobrobit naše djece, naše konkurentnosti i pozicioniranja u Hrvatskoj i u svijetu", ocijenio je.

Svoje je izlaganje predsjednik Vlade potkrijepio konkretnim podacima: U četiri godine mandata Vlade Andreja Plenkovića, proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja povećan je s 13,8 milijardi na 18,6 milijardi kuna.

"Ako se prioriteti negdje reflektiraju, reflektiraju se vjerojatno u izdvajanjima. Ovo povećanje od 35% proračuna, iskorak je bez presedana u bilo kojoj Vladi Republike Hrvatske", naglasio je Plenković.

Nismo od reforme pravili političko pitanje, nego smo pomirili različite stručne i političke pristupe

Pojasnio je da bit ove reforme nije praviti od nje političko pitanje, nego težiti ka političkom konsenzusu i svjetonazorski različitih aktera u parlamentarnoj većini.

"Ako postoji jedan element koji je dodana vrijednost ovoga procesa, onda je to bez ikakve dileme konsenzualno usvajanje 40 novih kurikuluma. koji su uvažili i pomirili različite pristupe i mišljenja, stručne i političke", istaknuo je, napominjući da je u tome bitna razlika ovih kurikuluma u odnosu na situaciju s proljeća 2016. godine

Dodao je da je važno je da kod naših učenika kroz obrazovni sustav što bolje i što kvalitetnije na vrijeme dati mogućnost da steknu znanja o našoj povijesti, kulturi, jeziku, identitetu, tradicijama i vrijednostima, a da istodobno kroz sustav steknu široka opća i posebna znanja koja će im koristiti u životu.

"To je smisao ove reforme i to metodologijom koja je nova, koja se bazira na kompetencijama za cjeloživotno učenje, na povećanju i funkcionalne pismenosti i povezanosti obrazovanja s interesima i potrebama i mogućnostima učenika i, u konačnici, društva i gospodarstva", kazao je, podsjećajući na brojne zakone koje Vlada donijela, Od zakona o odgoju i obrazovanju, njegove izmjene, Zakona o strukovnom obrazovanju, Zakona o obrtu koji je također povezan - 25 strukovnih škola, regionalni centri kompetentnosti, izdvajanje velikih sredstava, kao što su nedavno potpisana i četiri ugovora vrijedna 105 milijuna kuna.

"Sve su to napori koji jačaju naš obrazovni sustav. U mandatu naše Vlade, nikad veća izdvajanja i za hrvatsku znanost. Sve je to jako važno, kao i naglasak na STEM područjima koja su izrazito bitna, ne zanemarujući istodobno društvene discipline", kazao je.

Štrajk prosvjetara rezultirao je onime što je Vlada sindikatima predložila na početku

Kada je riječ o pitanju štrajka, predsjednik Vlade kazao je da je na kraju rezultirao onime što je Vlada Vlada sindikatima odmah predložila.

"S ove sam sabornice, podnoseći izvješće o stanju u Republici Hrvatskoj kazao da ćemo nastaviti našu konzistentnu politiku povećanja plaća kroz dodatke Temeljnom kolektivnom ugovoru. Ova Vlada ima track-record, a to je da smo do sada, ukupno gledano, povećali plaću s ovim modalitetom dva plus dva za državne i javne službenike, a ovo se na njih odnosi, svi su oni pristali potpisali – za 18,3%. Nema niti jedne komparativne situacije da su plaće u državnom i javnom sektoru narasle 18,3% u mandatu jedne Vlade. Povrh toga, od 18,3% prema svima, dogovorom sa sindikatima u resoru obrazovanja, došli smo do formule da će njima povećanje u listopadu ove godine biti 23, 5%", napomenuo je Plenković.

Do kraja mandata plaće u obrazovanju porast će ukupno za 23,5%, to je golemo povećanje

Kazao je da je to ogromno povećanje i zajedničko postignuće i Vlade i sindikata te da nema razloga za nezadovoljstvo i prosvjede protiv Vlade koja povećava plaće.

"To govorim zato što ova inicijativa dolazi od stranke koja, kad je bila na vlasti, nije povećala plaće. Dapače, 2013. godine ih je smanjivala. Dakle, imate Vladu koja konzistentno povećava plaće, u odnosu na onu koja ih je smanjivala i apsurdno - štrajkate. Što je formula, gdje je bio prijepor? Da li koeficijent ili dodatak na granski ugovor?

Pojasnio je da je Vlada, jednostavnom pravničkom logikom, radi sigurnosti sindikata, kao druge strane u pregovorima, stalno tvrdila da je korisnije, bolje i učinkovitije da se to povećanje regulira dvostranim sporazumom koji obvezuje jednu i drugu stranu i ne može se jednostrano mijenjati.

"To smo nastojali objasniti više puta, i čak na kraju, kad smo se zbog te psihoze o koeficijentima dogovorili, donijeli smo povećanje koeficijenata. Da budem plastičan – u slučaju neke ekonomske krize, Vlada, kao što se činilo, jednostranim aktom mijenja koeficijente, bez da se konzultira sa socijalnim partnerima Viša sila, mijenjamo koeficijent, plaća se smanjuje". naveo je Plenković.

"Vodeći računa o tome da je reforma pozitivna i da stvari idu bolje nego prije, da smo ostvarili konsenzus različitih svjetonazorskih aktera, da smo povećali plaće, da smo izdvojili veća sredstva, da smo nastavili približavati naše mlade budućem tržištu rada, trebamo nastaviti posao koji radimo", zaključio je predsjednik Vlade.