Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 16. 1. 2020.

Hrvatska se bori za to da Unija ozbiljno shvati demografski problem

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji u četvrtak i petak boravi u radnom posjetu Njemačkoj, dao je intervju dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung

Gospodine predsjedniče vlade, gotovo nijedna članica EU-a nema toliko ubrzan pad broja stanovnika kao Hrvatska. Vaša vlada pokušava zaustaviti iseljavanje mladih nizom poreznih olakšica. Može li se već naslutiti hoće li ta politika dati željeni rezultat?

– Pitanje pada broja stanovnika već dugo zaokuplja naše društvo. U Hrvatskoj svake godine umire oko 15.000 ljudi više nego što ih se rađa. Hrvatska je 1991. godine imala oko 4,7 milijuna stanovnika, a sada ima oko 4 milijuna. Najprije moramo pokušati usporiti ovaj trend, a nakon toga i obrnuti. Stoga je u mojoj Vladi po prvi puta osnovano Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Kako bismo suzbili pad broja stanovnika značajno smo povećali iznos porodiljne naknade i dječjeg doplatka te smo mlade do 25. godine života potpuno oslobodili poreza na dohodak, dok smo one između 26. i 30. godine oslobodili 50% poreza. Usto smo investirali u vrtiće, škole i obiteljske naknade. Želimo stambeno-političkim, prometno-tehničkim i drugim mjerama potaknuti ljude da se odvaže na više djece. To je jedno od središnjih pitanja naše politike.

No pad broja stanovnika pogađa sve države jugoistočne Europe. Može li se uopće išta poduzeti protiv toga?

– Polovina država članica EU-a ima slične probleme kao i Hrvatska. Demografija je na izričit zahtjev Hrvatske uključena u „Strateški program EU-a 2019-2024 . Veseli nas što je hrvatska povjerenica Dubravka Šuica u novoj Komisiji zadužena za demografiju. Htjeli bismo da ona izradi komparativnu analizu i utvrdi postoje li u nekim članicama EU-a politički koncepti koji suzbijaju pad broja stanovnika ili ga možda mogu obrnuti. Nadamo se da ćemo iz toga moći izvući određene pouke.

Dana 1. srpnja, prestaju vrijediti posljednja ograničenja za Hrvate na austrijskom tržištu rada. Hrvatska turistička zajednica upozorava da mnogi namjeravaju ondje potražiti bolje plaćene poslove tijekom ljeta, umjesto u Hrvatskoj. Hoće li turistička sezona biti teška za Hrvatsku zato što će nedostajati radne snage u hotelima i restoranima?

– Svi Hrvati smiju slobodno raditi u drugoj državi članici EU-a – ne trebaju im radne dozvole, žele steći nova iskustva, a pritom se njihove kvalifikacije priznaju u cijeloj Europskoj uniji. Protiv pada broja stanovnika moramo se boriti kombinacijom različitih mjera tako da potičemo gospodarski rast i koristimo sredstva iz europskih strukturnih fondova kako bismo postigli uravnotežen razvoj svih regija Hrvatske. Najviše posla imamo u Slavoniji, tamo je zabilježen najveći pad broja stanovnika. Prije deset godina tadašnja hrvatska Vlada odlučila je kvotu dozvola za rad za strance povećati na par tisuća godišnje. To je bio velik korak za koji se čak smatralo da je i problematičan. Ove godine smo izdali 80.000 novih radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja i produljili značajan dio ranije izdanih dozvola. Turistički, ugostiteljski i građevinski sektori u Hrvatskoj ima potrebe za radnom snagom.

Mnogi mladi Hrvati napuštaju svoju domovinu, no očito ne iz financijskih razloga, nego zato što ne žele živjeti u društvu koje smatraju nepravednim jer karijeru ne određuje vlastiti rad, nego poznanstva.

– Premda je istina da moramo pojačati borbu protiv korupcije na svim razinama, glavni je razlog iseljavanja želja ljudi da brzo poboljšaju svoju materijalnu situaciju. Ali i Hrvatska nudi sve bolje uvjete za kvalitetan život. Imamo zdrav gospodarski rast od približno tri posto, a državni dug se smanjuje. Iako smo u četvrt stoljeća izgubili 15 posto stanovništva, Hrvatska i u apsolutnim brojkama bilježi rekordnu zaposlenost. K tome, imamo povijesno najnižu stopu nezaposlenosti te nakon dužeg vremena višestruko povećan i pozitivan investicijski rejting. Izišli smo iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, za što je zasigurno zaslužna i naša odgovorna proračunska politika. Osim toga, tri godine zaredom bilježimo rekordnu turističku sezonu. Zahvaljujući takvom pozitivnom razvoju, u mandatu moje Vlade čak smo tri puta povećali plaće i mirovine. Povećanje plaća državnih službenika i službenika u javnom sektoru dosad iznosi sveukupno 18,3 posto. Moja će Vlada nastaviti donositi strateške odluke na dobrobit hrvatskih građana.

Ali iseljavanje ne posustaje. Mora li se Hrvatska naviknuti na to da će životni standard moći održati samo tako da dopusti  imigraciju, primjerice iz jugoistočne Azije?

– To trenutno nije tema. Naš je sustav kvota za radne dozvole dovoljan za trenutačne potrebe. Stoga je naša najvažnija zadaća da stvorimo uvjete koji će potaknuti naše ljude da ostanu u Hrvatskoj, a one koji su se iselili da se vrate.

Hoće li demografska kriza u Vašoj zemlji biti jedna od tema Vašeg razgovora s kancelarkom u Berlinu?

– Zasigurno ću s kancelarkom Angelom Merkel dotaknuti temu demografije, kao i unapređenje naših bilateralnih odnosa, posebno gospodarskih. Naime, želimo privući više njemačkih investicija u Hrvatsku. Prije mog posjeta Berlinu predstavio sam u Strasbourgu prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Kao predsjedavajuća Vijeća Hrvatska će se zalagati za Europu koja raste, Europu koja povezuje, Europu koja štiti i Europu koja je utjecajna. O tim je temama moja Vlada prošlog tjedna u Zagrebu održala sjednicu s novom Europskom komisijom. Osim toga, naše će predsjedanje Vijećem EU-a obilježiti naravno i Brexit, pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru te Konferencija o budućnosti Europe. Njemačka će preuzeti predsjedanje Vijećem nakon nas. Stoga želimo ujediniti naše napore kako bismo postigli dogovor, primjerice u raspravi o proračunu EU-a. Nažalost se o tome na najvišim političkim razinama dosad uopće nije podrobnije raspravljalo. Vidjet ćemo kad će doći pravi trenutak da se tome posvete predsjednici vlada EU-a. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo u nadolazećim mjesecima došli do rješenja, no to ne ovisi samo o nama. Osim toga, Hrvatska ima i nacionalne ciljeve: Želimo pristupiti Schengenskom području i uvesti euro.

Razgovarao: Michael Martens
Izvor: FAZ