Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Davos | 21. 1. 2020.

Ključ razvoja srednje i istočne Europe

Premijer Plenković sudjeluje u 50. sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, gdje je predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i pritom naglasio važnost jačanja institucija, razvitka tržišta rada i poboljšanja investicijske klime za razvoj većeg broja država članica

Govoreći o novom sedmogodišnjem proračunu Unije, predsjednik Vlade je istaknuo važnost kohezijske politike kako bi gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi uhvatila korak s razvijenijim članicama.

Posjet Davosu premijer Plenković započeo je sudjelovanjem u sastanku „Dijalog o zapadnom Balkanu“, uz predsjednika Svjetskog gospodarskog foruma Børgea Brendea, predsjednika bugarske vlade Bojka Borisova, slovenskog premijera Marjana Šareca, kosovskog predsjednika Hashima Thaçija, srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i mnoge druge.

Potom je sudjelovao u radnom sastanku na temu „Generiranje rasta u srednjoj i istočnoj Europi“, zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom, litavskim predsjednikom Gitanasom Nausedom i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Tom je prilikom premijer Plenković, predstavljajući prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije – Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna – naglasio da Hrvatska također želi pridonijeti pronalasku rješenja za četiri glavna politička izazova na dnevnom redu Europske unije.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Prvo je pitanje dogovor o uređenom Brexitu odnosno o pregovaračkom okviru o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije.

Drugi je politički prioritet pomoć predsjedniku Europskoga vijeća Charlesu Michelu u postizanju dogovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Treći je aspekt Konferencija o budućnosti Europe, a premijer Plenković poručio je da je ona posebno važna upravo u trenutku kada Europska unija ostaje bez svoje članice – Velike Britanije – koja je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, nuklearna sila i jedan od svjetskih prvaka u slobodnoj trgovini.

Četvrti je naglasak na europskoj perspektivi jugoistočne Europe odnosno na sastanku na vrhu između čelnika zemalja članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe koji će se u svibnju održati u Zagrebu. U tom je kontekstu važno ne zaboraviti zemlje Istočnog partnerstva, a o toj temi raspravljat će se na posebnom sastanku u Bruxellesu u lipnju, nakon lipanjskog susreta Europskog vijeća, dodao je premijer Plenković.

Govoreći o temi tog radnog sastanka – gospodarstvu – premijer Plenković rekao je da Europska unija ima 11 članica iz srednje i istočne Europe, od kojih su neke članice Unije dulje od 15 godina, te su u tom razdoblju apsorbirale sredstva iz dvaju sedmogodišnjih proračuna i stoga imale prednost u smislu hvatanja koraka s ostatkom EU-a.

Hrvatska još hvata taj korak, dodao je, i stoga se zalaže da sredstva za kohezijsku politiku ne budu suviše smanjena u odnosu na nove izazove s kojima se suočava EU, kao što su klimatske promjene, sigurnost i inovacije.

Predsjednik Vlade istaknuo je da sve zemlje u srednjoj i istočnoj Europi moraju raditi na jačanju institucija, s obzirom na to da su prošle tranziciju i imaju povijest od najmanje 45 godina nedemokratskih režima, a to se ne može promijeniti preko noći.

Stoga se, dodao je, mora raditi na jačanju institucija, učinkovitosti tržišta dobara i tržišta rada i na razvijanju financijskih tržišta, stvarajući istodobno produktivniju investicijsku klimu te privlačeći ulaganja.

To je, smatra predsjednik Vlade, ključ hvatanja koraka s razvijenijim članicama Unije.

Velika očekivanja od zagrebačkog sastanka na vrhu

U izjavi medijima predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je prvi današnji panel, posvećen dijalogu s državama jugoistoka Europe, bila izvrsna prigoda za razgovor s nekoliko šefova država i vlada, s čelnicima međunarodnih organizacija, međunarodnih financijskih institucija te nekoliko velikih kompanija koje su zainteresirane za suradnju.

Pritom je izdvojio važnost dinamiziranja odnosa susjednih zemalja s Europskom unijom za vrijeme hrvatskog predsjedanja.

„Dosta su velika očekivanja od zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju. Prigoda je da uz, nadam se, deblokadu situacije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, napravimo korak dalje i u Zagrebu zacrtamo odnose u sljedećem desetljeću sa svim državama u našem susjedstvu“, kazao je.

Na drugom je pak panelu, rekao je Plenković, bilo nekoliko čelnika srednje i istočne Europe, primjerice predsjednici Poljske, Latvije i Litve te premijeri Bugarske, Slovenije, predsjednik Srbije, kao i brojni zainteresirani gospodarski predstavnici.

„Govorili smo o gospodarskom rastu u srednjoj i istočnoj Europi. Hrvatska s aspekta članice koja je tek koristila jednu financijsku perspektivu razumije koliko je važna kohezijska politika koja je jedan od instrumenata ulaganja i ravnomjernogregionalnog razvoja. Isto tako, jačanja institucija, tržišta rada, tržišta kapitala i svega onoga što kreira pouzdan i predvidljiv pravni okvir za veća ulaganja, nova radna mjesta, veći gospodarski rast i bolji standard svih ljudi u srednjoj i istočnoj Europi“, izvijestio je Plenković.

Apple i Hrvatska – prostor za veći angažman

U vezi sa sastankom s predsjednikom uprave Applea premijer Plenković izjavio je da je riječ o jednom od brojnih sastanaka koji će se održati danas i sutra. „Ideja je da vidimo kako možemo razvijati suradnju Applea i Hrvatske.“ U Hrvatskoj Ima prostora za veći angažman i za veće korištenje Appleovih usluga, dodao je.

Novinare je nadalje zanimao razgovor sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Premijer Plenković rekao je da su razgovarali uoči panela na kojemu su zajedno sudjelovali. Poručio je da nastoji kalibrirati očekivanja svih susjednih zemalja od hrvatskog predsjedanja.

„Jer, realno govoreći, dobro je što je Hrvatska stavila u fokus države jugoistoka Europe, uz toliko drugih važnih tema. Da je netko drugi sada predsjedajući, sumnjam da bi ta tema bila aktualna. Dakle, imate završetak Brexita, novi ugovorni odnos s Ujedinjenom Kraljevinom, sedmogodišnji proračun koji se mora treba usvojiti, Konferenciju o budućnosti Europe i veliki paket zelenog plana Ursule von der Leyen“, istaknuo je.

Plenković je potvrdio da je dobar pristup ovogodišnjega Svjetskog gospodarskog foruma – društveno odgovorno gledanje na kapitalizam, na aktere globalnog tržišta, koji moraju imati osjećaj za socijalne elemente i klimatske promjene. „Što je važna poruka i na tragu je onoga što se čini na razini UN-a i EU-a“, dodao je.

Otvoriti novu stranicu

Na pitanje novinara o sutrašnjem bilateralnom susretu s nizozemskim premijerom Markom Rutteom te očekuje li pomake u vezi s pregovorima u kontekstu jugoistoka Europe, premijer Plenković odgovorio je kako očekuje da Europska komisija već idućeg tjedna ponudi novu metodologiju.

„Dakle, jednim prijedlogom koji bi, ukoliko su uzeli glavne elemente francuskih ideja, trebao otvoriti novu stranicu što se Pariza tiče u pogledu sjeverne Makedonije i Albanije. Što se tiče Nizozemske, tu je situacija malo drukčija“, rekao je, dodavši da je riječ o rezervama, primjerice, u području pravosuđa i vladavine prava.

„Tu očekujem drugo izvješće Komisije o napretku za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje bi trebalo biti u veljači. Nakon toga, mislim da bi tu, ukoliko u konačnici ostane samo jedna zemlja, moglo doći do napretka. Čak i prije zagrebačkog sastanka na vrhu“, naglasio je.

Upitan o govoru američkog predsjednika Donalda Trumpa, premijer Plenković rekao je da je sada izborna godina u SAD-u te je predsjednik Trump iznio svoja postignuća.

„Mislim da je i očekivano, u krajnjoj liniji ostaje praktički 10-ak mjeseci do izbora u SAD-u. Njegov govor bio je intoniran ne samo publici ovdje, nego i domaćoj publici te svjetskim medijima. Nije me iznenadio njegov govor“, zaključio je predsjednik Vlade

Niz bilateralnih susreta

Predsjednik Vlade Plenković održao je niz bilateralnih sastanaka s državnicima, gospodarstvenicima i znanstvenicima koji sudjeluju na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma.

Sastao se s kosovskim predsjednikom Hashimom Thaçijem, slovenskim premijerom Marjanom Šarecom, azerbajdžanskim predsjednikom lhamom Alijevim i s potpredsjednikom vijetnamske vlade Truongom Hoa Binhom.

Sastao se nadalje s direktorom za međunarodna tržišta Royal Philipsa Henkom Siebrenom de Jongom i predsjednikom uprave Applea Timom Cookom. S potonjim je razgovarao o proširenju suradnje Hrvatske i Applea, osobito na znanstveno-istraživačkom području, fizičkom i digitalnom pristupu Appleovim uslugama za hrvatske korisnike te o regulaciji digitalnih platformi u Europskoj uniji.

Plenković se također sastao s glavnim tajnikom Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom, glavnim tajnikom Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem te predsjednikom Europskog istraživačkog vijeća Maurom Ferrarijem.

U prigodi jubilarnog, 50. godišnjeg sastanka Svjetskog gospodarskog foruma predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovat će u večeri koju priređuje osnivač i izvršni direktor Svjetskog gospodarskog foruma Klaus Schwab.