Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 1. 2020.

Trajni spomen i oštra osuda Holokausta dio su naše kulture

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, strašni genocid u kojemu je ubijeno oko šest milijuna Židova, hrvatska se vlada pridružuje obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja najvećega nacističkog logora Auschwitz-Birkenau 27. siječnja 1945.

Oslobođenjem logora u kojem je ubijeno oko 1,1 milijun ljudi označen je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti u kojem je bilo naumljeno istrebljenje Židova u Europi.

Milijuni žrtava Holokausta trajna su opomena čovječanstvu na katastrofalne posljedice zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, ali i obveza sadašnjim i budućim generacijama da grade društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju. Dužnu počast žrtvama Holokausta odajemo i svakom prilikom kada kao pojedinci ili kao zajednica ustanemo protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i zauzmemo se za vrijednosti ravnopravnosti i dijaloga.

To nas uči svijetli primjer 117 hrvatskih Pravednika među narodima koji su izložili vlastite živote da bi spašavali svoje sugrađane židovske vjere, i to je civilizacijski kriterij po kojem će se ocjenjivati i naša generacija.

Svijest i obrazovanje mladih o povijesnim strahotama, a osobito o Holokaustu, ključno je za razumijevanje uzroka i posljedica najbolnijih događaja u europskoj i svjetskoj povijesti. To je naša ljudska i moralna obveza za oživotvorenje poruke „nikad više“ na kojoj je sazdana poslijeratna demokratska Europa, kao i za izgradnju modernog društva, oslobođenog svakog oblika mržnje i netrpeljivosti. Negiranje zločina negiranje je čovjeka i njegove ljudskosti. To je i negiranje svih europskih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava. Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuju nas da se svakim takvim pokušajima snažno odupremo.

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijene tisuće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Kao što je tragedija nacističkog logora Auschwitz-Birkenau prekretnica u našoj zajedničkoj europskoj povijesti i kao što je sjećanje na tu tragediju dio europskog identiteta, tako je i Jasenovac bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja i zalog naše europske budućnosti.