Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 4. 2. 2020.

Sloboda vjere među bitnim je vrijednostima koje promoviramo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je u globaliziranom svijetu uvažavanje pluralnosti, heterogenosti te vjerske i kulturne raznolikosti ključan izazov te da se Hrvatska zauzima za sveobuhvatnu obvezu poštivanja i zaštite ljudskog dostojanstva

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u svečanom otvorenju Međunarodne konferencije "Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i mira u svijetu", koja se održava u organizaciji Lige Muslimanskog Svijeta (Rabita) i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom, u okviru programa predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije.

Obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

Osobito mi je zadovoljstvo da imam prigodu sudjelovati na konferenciji „Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i mira u svijetu“.

Koristim ovu prigodu Ligi muslimanskog svijeta i Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj, te Hrvatskoj Biskupskoj Konferenciji zahvaliti na organizaciji ove Konferencije, koja za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije poziva na zajedništvo i dijalog – neizostavni i temeljni preduvjet dobrih odnosa.

Drago mi je da smo o ovoj inicijativi razgovarali prije više od godinu i pol dana i da ste je ovako uspješno i kvalitetno realizirali i time obogatili ukupne aktivnosti u Republici Hrvatskoj tijekom ovih šest mjeseci.

Povelja o ljudskom bratstvu

Rado se i na današnji dan prisjećam Povelje o ljudskom bratstvu koju su papa Franjo i veliki Imam kairskog sveučilišta Al-Azhar potpisali 4. veljače prošle godine.

Povelje koja u svom uvodu poziva sve vjernike, a preko njih i njihove religije i sve ljude dobre volje, da njeguju bratske odnose putem međusobnog upoznavanja i dijaloga.

Poziva ih na zajedničku suradnju u očuvanju mira u svijetu i stvaranju pravednijeg društva.

Navedena misao ocrtava društvenu zbilju, da je u globaliziranom svijetu, uvažavanje pluralnosti, postupanje s heterogenošću, te vjerskom i kulturnom raznolikošću ključan izazov.

Hrvatska se zalaže za sveobuhvatnu obvezu poštivanja i zaštite ljudskog dostojanstva.

Uz ostale slobode u našem Ustavu, navedeno uključuje i obvezu da se poštuju i štite vjerske slobode.

Hrvatska slobodu vjere razumije kao jednu od suštinskih vrijednosti koju promovira i izvan granica Hrvatske.

Konstruktivan dijalog Vlade i vjerskih zajednica

Zauzimanje za slobodu vjere, u Hrvatskoj kao i u svijetu, trebao bi biti zajednički zadatak države i vjerskih zajednica.

Iz tog razloga Vlada vodi konstruktivan dijalog sa svim crkvama i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, posebno s Katoličkom crkvom kao najvećom i najznačajnijom vjerskom zajednicom u Hrvatskoj.

Istodobno potiče dijalog među pripadnicima različitih vjerskih zajednica radi daljnjeg razvoja razumijevanja i međureligijske suradnje.

Stoga je danas i prigoda da se prisjetimo i posvjedočimo o dobrim odnosima Vlade s crkvama i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, ali i o postojanju dijaloga i suradnje među pripadnicima različitih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Upravo je današnji model uređenja odnosa između Hrvatske i crkava i vjerskih zajednica omogućio zajednički konsenzus u poštovanju slobode savjesti i vjere, vrijednosti dijaloga, te uzajamnu suradnju radi dobrobiti svih građana bez obzira na vjersko uvjerenje i opredjeljenje.

Dijalog s vjerskim zajednicama na razini Europske unije institucionaliziran je kroz članak 17. Ugovora o funkcioniranju EU-a i on kaže:

„Unija poštuje i ne dovodi u pitanje status koji crkve i vjerske udruge ili zajednice u državama članicama imaju na temelju nacionalnog prava.

Priznajući njihov identitet i njihov specifični doprinos, Unija održava otvoren, transparentan i redovit dijalog s tim crkvama i organizacijama.“

Poticaj pozitivnim modelima suradnje

I upravo u okviru našeg predsjedanja nastojimo na svim razinama Europske unije dati svoj doprinos da dijalog i otvorenost prema suradnji sa crkvama, vjerskim, filozofskim i nevjerskim organizacijama postoje i izvan institucionalnog okvira zadanog Lisabonskim ugovorom.

Prije nešto više od dva tjedna imali smo ovdje posjet Europske biskupske konferencije i Konferencije europskih crkava. Danas se održava ova velika konferencija i to konferencija na kojoj su predstavnici svih, odnosno glavnih monoteističkih religija i doprinos je tome i veliki uspjeh koliko je to odraz hrvatskoga modela suradnje.

Pred vama su dva dana otvaranja prostora za dijalog, u kojem bez predrasuda možemo podijeliti iskustva i stručno znanje, razgovarati o vremenima u kojima se može pridonijeti afirmativnim procesima i dati poticaj pozitivnim aktivnostima i modelima suradnje.

Stoga svima želim kvalitetan rad, puno uspjeha i zaista zahvaljujem na ovoj inicijativi koja je, po mom mišljenju, oplemenila naše aktivnosti ovih šest mjeseci na čelu Vijeća Europske unije.

Hvala vam još jednom.