Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 20. 2. 2020.

Vlada će predložiti Roberta Hranja za načelnika Glavnog stožera

Otvarajući 207. sjednicu Vlade, premijer Plenković zahvalio je dosadašnjoj predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović na njezinoj dosadašnjoj službi i čestitao novom predsjedniku Zoranu Milanoviću na preuzimanju dužnosti

Premijer je u ime Vlade čestitao i novom predsjedniku Zoranu Milanoviću na stupanju na dužnost nakon inauguracije, kazavši da je s njim već jučer komunicirao i dogovorio prve korake.

Izvijestio je da je jutros zajedno s potpredsjednikom Vlade Damirom Krstičevićem primio Roberta Hranja koji će danas na sjednici Vlade biti predložen za načelnika Glavnoga stožera Oružanih snaga o čemu je postignuta suglasnost s predsjednikom Republike.

Osuda napada u njemačkom Hanauu

Premijer Plenković je u ime cijele Vlade osudio i napad koji se sinoć dogodio u njemačkom gradu Hanauu, gdje je po zadnjim informacijama živote izgubilo devetero ljudi. "Žalimo zbog ovih ljudskih žrtava", rekao je, izrazivši sućut obiteljima poginulih i njemačkoj državi.

"Također osuđujemo ovakve oblike ekstremizma koji proizlazi očito iz mržnje i rezultira ovako groznim činom nasilja", poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade najavio je da će se danas na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, na prijedlog ministra pravosuđa, naći i prijedlog za razrješenje glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, na njegov vlastiti zahtjev.

Vlada će prijedlog za razrješenje podnijeti Hrvatskom saboru koji će donijeti odluku, uz prethodno mišljenje nadležnoga Odbora za pravosuđe.

Predsjednik Vlade pojasnio je da ovaj prijedlog razrješenja ne znači da je glavni državni odvjetnik postupao protivno zakonima te da svoju dužnost nije obnašao objektivno, nepristrano i neovisno.

Ovdje se, naglasio je, radi o integritetu ljudi koji rukovode radom najviših pravosudnih tijela i samim time povjerenju javnosti u neovisnost državnog odvjetništva, ali i pravosuđa u cjelini.

Premijer je kazao da su načela i pravila ponašanja koja se očekuju od državnih odvjetnika pa tako i od glavnog državnog odvjetnika u obnašanju njihove dužnosti, ali i u privatnom životu, postavljena izrazito visoko, a takva su, dodao je, jer ta dužnost ne dozvoljava prostor za bilo kakvu sumnju u nepristranost i objektivnost onih koji odlučuju o progonu počinitelja kaznenih djela, zaštiti imovine Republike Hrvatske i zaštiti zakonitosti.

Odluka glavnog državnog odvjetnika odgovoran i ispravan čin

"Otkrivanjem činjenice da je gospodin Jelenić član jednog društva ili udruge, povjerenje je, nažalost, bilo narušeno, a neovisnost rada glavnog državnog odvjetnika dovedena je u pitanje", rekao je Plenković.

Ponovio je da prilikom predlaganja Dražena Jelenića za glavnog državnog odvjetnika Vlada od njega tu informaciju nije dobila niti su iz bilo kojih drugih izvora imali saznanja o njegovom članstvu u masonskoj udruzi, napomenuvši da je status te udruge legalan i ne postoji propis koji zabranjuje ikome pa ni državnom odvjetniku članstvo u nekom udruženju.

Da je ta činjenica iznesena u razgovoru koji smo vodili tada, pojasnio je premijer, mi bi je na adekvatan način uzeli u obzir prilikom donošenja odluke o prijedlogu kandidata za glavnog državnog odvjetnika.

"Vlada ne dovodi u pitanje profesionalnost i neovisnost Jelenića, ali podržavamo njegovu odluku kao glavnog državnog odvjetnika da podnese ostavku te je u danim okolnostima smatramo odgovornim i ispravnim činom", poručio je predsjednik Vlade.

Od ostalih aktivnosti, premijer Plenković izdvojio je boravak na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, gdje su bili i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Kazao je da su tom prigodom održani brojni susreti te nastupi na različitim panelima.

"S obzirom da Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, imali smo i zapaženiju ulogu", ustvrdio je Plenković. U tom kontekstu izdvojio je susrete ministra Grlića Radmana s američkim i ruskim ministrom vanjskih poslova.

Sastanak na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja

U Bruxellesu je istodobno održan sastanak na vrhu između čelnika institucija Europske unije i Hrvatske kao predsjedajuće Vijeća sa šefovima država i vlada država jugoistoka Europe. Riječ je o pripremi sastanka na vrhu koji će se održati u Zagrebu, 6. i 7. svibnja.

"Mislim da je izrazito dobro da su Charles Michel, Ursula von der Leyen i Josep Borrell uvidjeli kako je Hrvatska pozitivno nametnula ovu temu visoko na dnevni red Unije i da će nakon ovih evolucija stajališta Francuske, a nadam se i drugih zemalja prije našeg summita biti donesene pozitivne odluke o otvaranju pregovora i sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", ustvrdio je premijer.

Najavio je da će u Zagrebu biti predstavljen veliki investicijski i gospodarski paket mjera za susjedne države, dodavši da je u interesu Hrvatske da se nastavi njihov reformski i europski put.

Predsjednik Vlade sudjelovao je i na Donatorskoj konferenciji za Albaniju na kojoj je prikupljeno milijardu i 100 milijuna eura, a Hrvatska je donirala milijun eura, uz svu pomoć i ljude, dodao je, koji su poslani u Albaniju naporedno nakon potresa.

Istaknuo je i dobru suradnju s predsjednicom Europske komisije s kojom je održan pripremni sastanak u okviru današnjih pregovora na Europskom vijeću o Višegodišnjem financijskom okviru. "Nastojat ćemo se tamo izboriti za strateške ciljeve Hrvatske u sljedećih sedam proračunskih godina kad je riječ o tradicionalnim politikama", poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade spomenuo je da je sudjelovao i na svečanosti u Čakovcu pod motom "Gdje su ruke, ima i struke", gdje je uručeno 186 stipendija za obrazovanje u 15 različitih zanimanja te ugovori za naukovanje u obrtničkim zanimanjima, kao i pet ugovora za projekte Centara kompetencije u 2019. i 2020. za što je osigurano 250 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda.

Povećanje zaposlenosti u skladu s našim programom

Na kraju, premijer je izvijestio da je ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović jučer organizirao završnu fazu izrazito uspješnog programa "Zaželi", kazavši da je riječ o jednoj od aktivnih mjera zapošljavanja.

"Njome smo ciljali one skupine naših sugrađana koji su teže zapošljivi, a riječ je o ženama zrele i srednje dobi, uglavnom u ruralnim sredinama, gdje smo pronašli sredstva uz partnerstvo s jedincima lokalne i područne samouprave i različitim udrugama, a do sada je zaposleno više od šest tisuća žena, a uključena je skrb za više od 30 tisuća starijih osoba koje su zbrinute u vlastitom domu", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade naglasio je da su osigurana sredstva i za drugu fazu programa "Zaželi", koja će omogućiti da se on nastavi.

"Mislim da smo na tržištu rada postigli uspjeh i kad je riječ o mladima, ženama srednje i zrele dobi i osoba s invaliditetom. Moramo nastaviti na tom tragu povećavati ukupan broj zaposlenih ljudi u Hrvatskoj, što je u konačnici u skladu s našim programom", zaključio je premijer.

Povećava se iznos naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za drugih šest mjeseci s 3.991 na 5.654 kuna

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 11 točaka dnevnog reda, među kojima Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te Prijedlog uredbe o Uredu predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković je predstavljajući Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama istaknula da se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta – drugih šest mjeseci za zaposlene i samozaposlene roditelje – sa 120 posto proračunske osnovice mjesečno, na 170 posto proračunske osnovice za prvih šest mjeseci ako to koristi jedan roditelj ili za prvih osam mjeseci, ako to pravo koriste oba roditelja.

„Povećava se, dakle, iznos s postojećih 3.991,20 na 5.654,20 kuna“, kazala je Bedeković.

Povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće obuhvatit će se i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke, te se mijenja razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanji, kako bi bilo povoljnije za korisnike prava (umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže se 9 mjeseci, odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).

„Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama trebaju stupiti na snagu 1. travnja 2020. godine“, izvijestila je.

Izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti

U Hrvatski sabor upućen je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o energetskoj učinkovitosti. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se ovim prijedlogom zakona pojašnjava način izračuna kojim se određuje neostvareni dio obveze opskrbljivača energije iz prethodne godine, odnosno iznos koji je opskrbljivač energije dužan uplatiti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na ime neostvarenih ušteda.

„Uvažavajući činjenicu da se dio obveznika sustava ušteda iznosi na regulirane djelatnosti predlaže se proporcionalno smanjenje obveza troškova ulaganja za neispunjene troškove za energetske subjekte kojim je obveza određena, a sve kako ne bi došlo do poremećaja na energetskom tržištu, odnosno 'udara' na cijene energije kod krajnjih korisnika“, naglasio je Ćorić.

Također, predlaže se produljenje roka za donošenje rješenja o ostvarenim uštedama obveznika s ožujka na svibanj 2020. godine.

Osnivanje Ureda predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti

Prihvaćena je Uredba o Uredu predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti. Ministar uprave Ivan Malenica podsjetio je da je Zakonom o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti propisano, kao jedno od prava, da predsjednik Republike Hrvatske po prestanku dužnosti ima pravo na ured te da za obavljanje poslova ureda ima pravo na dva državna službenika, osobnog vozača i službeno osobno vozilo.

„Troškovi ureda podmiruju se iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske“, kazao je Malenica.

Kako bi se, nastavio je, navedeno pravo moglo u cijelosti ostvariti, ovom se uredbom uređuje osnivanje Ureda predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti te druga pitanja važna za rad Ureda.

„Propisuje se da Vlada na temelju zahtjeva predsjednika Republike Hrvatske kojem je prestala dužnost donosi odluku o osnivanju Ureda predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti te da se odlukom o osnivanju određuje se naziv i sjedište ureda“, izvijestio je.

U mandatu ove Vlade stambeno zbrinuto 1.658 stradalnika iz Domovinskog rata

Također, prihvaćena je Odluka o prijenosu prava upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pojasnio je da se radi o 30 nekretnina, odnosno 28 stanova i dvije kuće.

„Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, članovi uže obitelji umrlog ratnog vojnog invalida i dragovoljca iz Domovinskog rata već koriste 24 objekta, a šest stanova je prazno i namijenjeno je za stambeno zbrinjavanje. Ovom se odlukom prenose i tri stana te dvije kuće na upravljanje Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, budući da se nalaze na području posebne državne skrbi“, izdvojio je Medved.

Naglasio je da Ministarstvo hrvatskih branitelja i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje aktivno surađuju i na osmišljavanju novih modela stambenog zbrinjavanja te poboljšavanju kriterija kojima populacija hrvatskih branitelja lakše ostvaruje svoje pravo na stambeno zbrinjavanje.

Podsjetio je na to da je mjerama koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja u mandatu ove Vlade stambeno zbrinuto 1 658 stradalnika iz Domovinskog rata.

Godišnji program rada HAKOM-a

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković objedinjeno je predstavio Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na Godišnji program rada Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2020. godinu i Prijedlog odluke o davanju odobrenja na Godišnji program rada Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2020. godinu.

Godišnji program rada Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) donosi Vijeće HAKOM-a uz prethodnu suglasnost Vlade.

Godišnjim programom se utvrđuju ciljevi i zadaće HAKOM-a u obavljanju regulatornih i drugih poslova propisanih Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Zakonom o poštanskim uslugama i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.

„Godišnji program rada obuhvaća područja elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i željezničkih usluga u kojima su opisane aktivnosti i regulacije tih tržišta i mreža, zaštita korisnika usluga i putnika, te inspekcijski poslovi, upravljanje radiofrenkvencijskim spektrom s naglaskom na dodjelu radijskih frekvencija za 5G mreže i kontrola spektra i zaštita elektromagnetskih posla“, napomenuo je Butković.

Sustavan nadzor sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa

Vezano za Prijedlog odluke o davanju odobrenja na Godišnji program rada Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2020. godinu, Butković je izdvojio da će agencija nastaviti sustavno provoditi nadzor sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa, uključujući certificiranje i licenciranje zrakoplovnih subjekata, kao i obavljati druge poslove.

„U cilju daljnjeg unaprjeđenja rada i razvoja djelatnosti, agencija će u 2020. godini nastaviti provoditi razvojne projekte“, kazao je i dodao da su financijska sredstva za obavljanje i razvoj djelatnosti agencije planirana u državnom proračunu za 2020. godinu u iznosu od 103,7 milijuna kuna.

Dubrovnik domaćin najveće svjetske konferencije o nuklearnoj fuziji

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo o nad međunarodnom konferencijom o fuziji SOFT – 2020, koja će se održati u Dubrovniku od 20. do 25. rujna 2020. godine.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić izvijestio je da je riječ o najvećoj svjetskoj konferenciji o fuziji. Konferenciju organizira Institut Ruđer Bošković u partnerstvu s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Europskom agencijom za fuziju.