Nastojali smo u konačnom dogovoru postići što bolje rezultate za Hrvatsku

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u izvanrednom sastanku Europskoga vijeća, koje je raspravljalo o novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021–27.

Po završetku sastanka na kojemu ni najnoviji prijedlog da idući sedmogodišnji proračun Europske unije iznosi 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika predsjednik hrvatske Vlade kazao je da je to bila prva prava politička, sadržajna rasprava o prijedlogu europskog proračuna, no on nije zadovoljio dvije velike skupine zemalja.

Treba postići kompromis

"Zemlje platitelji Nizozemska, Austrija, Švedska i Danska jasno su rekle da im taj prijedlog u ovom trenutku nije prihvatljiv, a s druge strane prijedlog nije odgovarao ni državama, kako smo ih mi danas nazvali, prijateljicama ambiciozne Europe, dakle ne samo državama prijateljima kohezije, među kojima je i Hrvatska. Nas je bilo sedamnaest, a u toj su skupini također zemlje poput Italije, Španjolske i Poljske", kazao je Plenković. Dodao je da sredstva koja su na raspolaganju ne dostaju za one ambicije koje bi europski proračun mogao ostvariti za idućih sedam godina, dakle praktično u idućem desetljeću.

Predsjednik Vlade naglasio je da, osim što je ovo prvi proračun bez jedne od velikih zemalja uplatiteljica, Ujedinjene Kraljevine, nekoliko zemalja ne želi da proračun iznosi više od jedan posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka.

"Zbog toga ćemo morati svi zajedno uložiti dodatan trud kako bismo postigli kompromis," kazao je Plenković te je objasnio da Hrvatska može biti zadovoljna zato što je jedna od rijetkih zemalja koje su u ovaj pregovarački okvir uvrstile svoj posebni status.

Hrvatska je jedina zemlja koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun

"U razgovoru i sa Charlesom Michelom i s Europskom komisijom uspjeli smo svima dati do znanja da smo jedina zemlja koja koristi samo jedan sedmogodišnji proračun, ovaj sadašnji", rekao je Plenković.

Predsjednik Vlade dodao je da smo osim toga u pregovarački okvir uvrstili pitanje depopulacije i demografske revitalizacije. Zaključio je da svi zajedno trebaju još mnogo raditi da bi postigli cjelovit dogovor.

"Borili smo se i drugi su se borili, nastojat ćemo pronaći kompromise idućih dana i tjedana", rekao je.

Plenković je podsjetio na to da je Hrvatska na današnji dan prije 17 godina predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji i u tih je 17 godina pokazala koliko toga može ostvariti.

"U svakom slučaju, dosta je izazova pred nama i morat ćemo se potruditi da idući put približimo stajališta," rekao je Plenković, a da pritom nije precizirao kada bi se sljedeći sastanak mogao održati.

Na pitanje o stajalištu Njemačke i Francuske Plenković je odgovorio da su obje zemlje pokazale neku vrst političke zrelosti. "To su zemlje uplatiteljice s globalnom snagom mnogo jačom od drugih članica. Njihova će zadaća biti da pokušaju približiti stajališta," zaključio je.

Važno je postići dobar, a ne bilo kakav dogovor

Ranije tijekom dana Plenković je kazao da su održani bilateralni razgovori sa Charlesom Michelom, kojemu je asistirala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, te će oni više o tim razgovorima iznijeti na plenarnoj sjednici Europskog vijeća.

Predsjednik Vlade naglasio je da je važno postići dobar, a ne bilo kakav dogovor.

"Nikad nije dovoljno, ali morate uzeti u obzir širi kontekst – stav premijera nekoliko zemalja neto kontributora koje ne žele povećanje proračuna, aspiracije i ambicije zemalja prijatelja kohezije te nove prioritete. Nije lako u svim tim pregovorima i kompromisima namiriti sve", rekao je Plenković.

Kazao je da treba uzeti u obzir i to da odlazi Ujedinjena Kraljevina i da će u idućih sedam godina biti manje sredstava na raspolaganju. Naglasio je da se na bilateralnom sastanku s predsjednikom Europskog vijeća zalagao za pitanja koja su važna za Hrvatsku.

"Mislim da smo već pokazali specifičnu razliku koja glede Hrvatske zaista postoji. Zalagali smo se za pitanja koja su nam važna, a to su kohezijska politika i demografska revitalizacija. I nastojali smo da u okviru konačnog dogovora postignemo što bolje rezultate za Hrvatsku", poručio je premijer.

Na pitanje hoće li Hrvatska u srpnju zajedno s Bugarskom ući u ERM (II) predsjednik Vlade je odgovorio da smo u fazi provedbe Akcijskog plana za Europski tečajni mehanizam.

"Kraj naših ambicija za ispunjavanje svih ciljeva koje smo prošle godine u tom planu najavili otprilike je početak svibnja, a nakon toga slijedi evaluacija. Činimo sve da nakon našeg predsjedanja otvorimo put dobrim odlukama i toj fazi dublje integracije", kazao je Plenković.

Premijer se također osvrnuo na zahtjev da se osobno uključi u rješavanje slučaja bolnice Srebrnjak.

"Vodimo računa o tome da postoje neke nadležnosti koje su na nacionalnoj a neke koje su na gradskoj razini,", rekao je Plenković.

Podsjetio je na to da je bio domaćin potpisivanja važnog dokumenta o projektu Dječjeg centra za translacijsku medicinu, koji je financiran europskim sredstvima.

"Smatram da je ono što su ostvarili stručnjaci i liječnici koji su na tome radili dugi niz godina bitno za hrvatsku medicinu i pedijatriju, a nadam se da će riješiti i taj operativni problem, a i realizirati program", poručio je premijer.

Javni poziv za novog državnog odvjetnika najkasnije sredinom travnja

Što se tiče imenovanja novog glavnog državnog odvjetnika, predsjednik Vlade podsjetio je na to da se promijenio Zakon o državnom odvjetništvu.

"U fazi smo u kojoj Hrvatski sabor treba najprije razriješiti dužnosti državnog odvjetnika Dražena Jelenića, da bi nakon toga uslijedio javni poziv koji će organizirati Državno odvjetničko vijeće, a potom će se donijeti odluke", rekao je.