Izbori u HDZ-u važni su za budućnost stranke i Hrvatske

Prigodom posjeta Koprivnici predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković dao je Podravskom listu intervju u kojemu govori o stranačkim izborima, projektima koje Vlada pokreće u Podravini te pregovorima o novom proračunu EU-a

PL: Sudeći po atmosferi kakva je u bila subotu na 30. obljetnici podravsko-prigorskog HDZ-a, čini se da su izbori za predsjednika HDZ-a samo formalnost. Prvi čovjek županijskog HDZ-a Darko Sobota javno Vas je podržao još prije mjesec dana, ima li i on Vašu podršku za novi mandat?

Na stranačkim izborima biramo smjer HDZ-a za odgovorno upravljanje Hrvatskom. U srpnju 2016. dobio sam povjerenje na stranačkim izborima da preuzmem odgovornu dužnost predsjednika. Tada smo jedinstvom, radom i zalaganjem Hrvatsku demokratsku zajednicu doveli do pobjede na izborima 2016 u zahtjevnim i složenim okolnostima.

U ove stranačke izbore idemo kao tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na sljedećim parlamentarnim izborima. U protekle četiri godine, ispunili smo ono što smo obećali hrvatskim ljudima. Osigurali smo političku stabilnost, uspostavili odgovorno vođenje javnih financija i gospodarski rast na zdravim temeljima te snažno pozicionirali Hrvatsku na europskoj i globalnoj sceni. Vlada pod vodstvom HDZ-a postigla je značajne rezultate – od rasta plaća, mirovina i zaposlenosti, uz smanjenje javnog duga i proračunski višak, znatno brže apsorpcije europskih fondova, vraćanja investicijskog kreditnog rejtinga zemlji do brojnih drugih gospodarskih postignuća, a usto smo se suočavali s brojnim naslijeđenim problemima iz doba hrvatske tranzicije. Ujedno smo ojačali učinkovitost stranke te redovito imamo besprijekorna izvješća državne revizije o poslovanju. Za razliku od stanja koje smo zatekli, odgovornim upravljanjem financijski smo konsolidirali stranku, koja posluje uredno, bez kreditnih zaduženja – nije više u minusu, već ostvarujemo pozitivno poslovanje.

Cijenim potporu kolege Darka Sobote i koprivničko-križevačkog HDZ-a, koji u suradnji sa županom Korenom, imaju odgovornost za upravljanje županijom. Vjerujem da će ovakav HDZ, čvrsto pozicioniran kao stranka desnog centra, ali i smjer kojim želimo da Hrvatska ide, utjecati i na veće povjerenje birača našoj stranci u Koprivničko-križevačkoj županiji i II. izbornoj jedinici.

PL: Ovi unutarstranački izbori, po mnogima, ne određuju samo smjer u kojem će ići HDZ, nego i smjer prema kojem će ići država nakon parlamentarnih izbora. U HDZ-u se svi pozivaju na predsjednika Tuđmana. Kakva bi bila njegova reakcija na karnevalski incident u Imotskom?

Našom politikom učvršćujemo HDZ ondje gdje ga je postavio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman – kao stožernu stranku desnog centra. To je pozicija iz koje se može napraviti najviše za hrvatski narod i Hrvatsku. Suprotno od neutemeljenih optužbi s krajnje lijevog i krajnje desnog spektra, napravili smo velike iskorake u ispravljanju nepravdi prema hrvatskim braniteljima, kojima smo zaštitili prava donošenjem novog jedinstvenog zakona, kao i u jačanju hrvatske vojske i policije, a vratili smo i obilježavanje Dana državnosti 30. svibnja.

Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budućnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda. Naša misija je nastaviti rješavati sve ključne probleme suvremenog hrvatskog društva, boriti se za boljitak hrvatskih ljudi, vodeći se pritom državotvornim, domoljubnim, demokršćanskim i narodnjačkim vrijednostima koje su u temeljima politike HDZ-a punih 30 godina.

Što se tiče spaljivanja karnevalske krnje, mi smo reagirali na jedini ispravan način. Karnevalski duh ne može ostati u okvirima satire, ako se sudi onima koji su predstavnici različitih manjina u hrvatskom društvu. Naš pristup je da se odupiremo svakoj vrsti govora mržnje i agresije - političke, ideološke, verbalne i fizičke, kao i svakom činu koji vrijeđa osjećaje hrvatskog naroda i pridonosi podjelama u društvu.

PL: Nakon unutarstranačkih izbora, vjerojatno odmah kreću i pripreme za parlamentarne. Može li se stranka konsolidirati?

Donošenjem novog Statuta na zadnjem Općem saboru stranke u svibnju 2018., kao što smo bili obećali u prvom programu, nastavili smo daljnju demokratizaciju stranke uvođenjem načela „jedan član, jedan glas” u izboru za vodeće stranačke dužnosti. Modelom da svaki član izravno bira cijelo vodstvo HDZ podiže ljestvicu unutarstranačke demokracije, na koje se ostale stranke mogu ugledati. Očekujem da u kampanji zadržimo razinu političke kulture i kolegijalnosti kako bismo iz tih izbora izašli još snažniji i složniji. Nakon 15. ožujka pružit ćemo si ruku i zajedno pobijediti na parlamentarnim izborima. Pokazalo se da je HDZ, kad je složan, nepobjediv, a građanima ćemo predstaviti sve što je naša Vlada obećala i sve što smo postigli.

PL: Kako komentirate prošlogodišnje rezultate Podravke? Dobit nikad veća, zaposlenih i politike čini se, nikad manje. Treba li, realno, državi vlasnički udio u Podravci, kada će ga prodati?

Čestitam Podravki na odličnim poslovnim rezultatima, na izvrsnim plaćama zaposlenih te na sjajnom marketinškom programu, kao i na izvrsnoj kvaliteti proizvoda. Želimo da Podravka i dalje pridonosi brendingu Hrvatske na inozemnim tržištima te daje velik zamah hrvatskom izvozu.

Na posljednjoj sjednici Vlada RH donijela je Odluku o kriterijima za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. U tom kontekstu, trgovačko društvo Podravka d.d. nije društvo od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te država u navedenoj kompaniji nema kontrolni utjecaj odnosno vlasnik je svega 19,78 % temeljnog kapitala društva. S obzirom na zadovoljavajuće rezultate poslovanja društva, koje država aktivno prati i nadzire, a koji su se reflektirali i na cijenu dionice kompanije na Zagrebačkoj burzi u proteklom razdoblju, primarni fokus Vlade RH nije na ad hoc izlasku iz vlasničke strukture, već na aktivnom praćenju poslovanja i pravovremenom sagledavanju svih budućih aktivnosti u okviru ovlasti koje država ima kao jedan od manjinskih dioničara.

PL: Renta za eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj iznosi 10, a u Mađarskoj 12 posto. Pola od tog iznosa pripada državi, a druga polovica lokalnoj zajednici. Podravske općine traže da se njihov udio u tom kolaču poveća sa sadašnjih 30 posto na 50 posto, naravno, nauštrb države. Mogu li se čemu nadati?

Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz 2013. godine propisan je iznos od 10 % naknade za pridobivene količine ugljikovodika. 50 % od toga iznosa bio je prihod državnog proračuna, 30 % pripadalo je lokalnoj samoupravi, a 20 % jedinicama područne samouprave.

Nova Uredba o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika čije se donošenje očekuje na idućoj sjednici Vlade, donosi promjene upravo u smislu raspodjele i to u korist jedinica lokalne samouprave. Od dosadašnjih 30 %, jedinice lokalne samouprave ubirat će 40 % naknade. To znači da se udio za državu smanjio s dosadašnjih 50 % na 40 % dok je udio jedinica područne samouprave ostao isti, tj. 20 %.

Pri raspodjeli naknade moramo voditi računa kako su ugljikovodici dobra od posebnoga interesa Republike Hrvatske te pripadaju svim hrvatskim građanima.

PL: Baš kad nam je dobro krenulo s povlačenjem novca iz europskih fondova, prijedlog višegodišnjeg proračuna Europske unije predviđa smanjenje izdvajanja za kohezijsku politiku i poljoprivredu. Kakvi su realni izgledi da se Hrvatskoj kao najmlađoj članici ne smanje ta sredstva?

Nakon što smo 2016. zatekli svega 9% ugovorenih te 1% isplaćenih europskih sredstava, znatno smo ubrzali apsorpciju i pokrenuli sve institucije kako bismo uspjeli doseći čak 86% ugovorenih te 31% isplaćenih sredstava iz europskih fondova. U pregovorima o novom europskom proračunu borit ćemo se da Hrvatska dobije odgovarajuća sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Imamo puno argumenata da barem dvije financijske perspektive budemo tretirani jednako kao oni koji su duže vremena dio EU-a. Već u ovoj fazi pregovora, Hrvatska se izborila za dva važna paragrafa koja predviđaju dodatna europska sredstva. Paragraf 63. odnosi se na pitanje demografije i depopulacije, problem svojstven za pola država članica, a to je tema koju je Hrvatska nametnula i u Strateškom programu EU-a. Paragraf 64. predviđa dodatna sredstva za zemlju koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun, a to je isključivo Hrvatska.

PL: Hrvatska izvozi pšenicu, kukuruz, soju, a uvozi pekarske proizvode, meso, mlijeko. Je li tu problem u stranim trgovačkim lancima ili politici, odnosno nedostatku jasne poljoprivredne strategije. Ispada da hranimo tuđe svinje da bismo ih poslije kupili.

Hrvatska ne može konkurirati kvantitetom proizvodnje industrijama hrane velikih europskih država. No, po svojoj je kvaliteti ona zasigurno u europskom vrhu, što smo pokazali i sudjelovanjem brojnih naših kompanija na Zelenom sajmu u Berlinu u siječnju o.g.

Zbog važnosti poljoprivrede u očuvanju hrvatskog sela proveli smo brojne mjere usmjerene na povećanje poljoprivredne proizvodnje i zaštitu dohotka poljoprivrednika. Broj poljoprivrednih gospodarstava povećao se za 7.000, a broj mladih poljoprivrednika za 2.000. U Program ruralnog razvoja uveli smo dotad nedostajuće financijske instrumente – mikro i male zajmove, jamstva i investicijske kredite za ruralni razvoj. Za revitalizaciju hrvatskog sela i ostvarivanje punog potencijala poljoprivrede moramo nastaviti ulagati u njezinu generacijsku obnovu, poticanjem mladih poljoprivrednika i obiteljskih-poljoprivrednih gospodarstava, kojih je danas više nego prije tri godine. Prema podacima, fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u 2018., u odnosu na prethodnu godinu, bilježi rast od 5%. U vanjskotrgovinskoj razmjeni većine primarnih poljoprivrednih proizvoda bilježi pozitivne pokazatelje, pa tako i kod izvoza svinja, pšenice, soje, kukuruza itd.

U procesu smo izrade Strategije poljoprivrede za razvoj u idućih 10 godina. Analiza je pokazala da javni izdaci kroz intervencijske mjere trebaju biti kvalitetnije usmjereni. Nova Strategija će obuhvatiti sve sektore i organizacijske oblike u poljoprivredi, a posebno treba djelovati prema stočarstvu, OPG-ovima te mladim poljoprivrednicima uz jači naglasak na ulaganja u navodnjavanje, pojednostavljivanje procedura, skladišne kapacitete te preradu poljoprivrednih proizvoda.

PL: Ovih će se dana potpisati gotovo tri milijarde vrijedan ugovor o gradnji drugog kolosijeka pruge od Križevaca do Botova, krenule su i aglomeracije. Europa daje novac, a mi u Podravini nismo navikli na to da se kod nas toliko ulaže. Ipak, imamo dojam da u državnom proračunu za nas i dalje nema novca, cestu ste i sami vidjeli, o hidroelektranama na Dravi priča se duže nego o brzoj cesti do Zagreba, sveučilište nije najmanje u državi, ali dobiva najmanje novca?

Od prvog dana vodim Vladu na način da jednako brinemo o razvoju svakog dijela Hrvatske. Izvrsno surađujemo i sa županom Darkom Korenom, kojemu su vrata svih resora kao i drugim županima uvijek otvorena. Ukupno je dosad na području Koprivničko-križevačke županije ugovoreno 2,4 milijarde kuna iz fondova EU-a, od čega se čak 2,2 milijarde kuna odnosi na projekte u mandatu ove Vlade. Uskoro potpisujemo ugovor o gradnji pruge Križevci - Koprivnica - mađarska granica ukupne vrijednosti 3 milijarde kuna za koje smo osigurali 85% financiranje iz fondova EU-a. Prigodom posljednjeg posjeta županiji u prosincu prošle godine vozili smo se vlakom na dionici nove pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno. Potpisali smo i ugovore za projekte financiranja poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije za područje Koprivnice i Đurđevca, a ukupna vrijednost oba ugovora je 865 milijuna kuna, kao i ugovore za nove Centre kompetentnosti. Planirana je i izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet. Radi se i na izgradnji podravskog ipsilona. Brza cesta koja povezuje Vrbovec, Križevce i Koprivnicu s granicom Republike Mađarske i dio je Podravskog ipsilona gradi se po fazama. Tijekom 2020. godine planira se nastavak izgradnje dionice D12 od Farkaševca do Bjelovara (16,9 km, vrijednosti 380,2 milijuna kuna), pripremljena je dokumentacija i pokrenut postupak javne nabave za prvih 5,1 km dvotračne ceste. Usto, kroz različite mjere poticanja ulaganja, poduzetništva i obrtništva, Ministarstvo gospodarstvo je Koprivničko-križevačkoj županiji dodijelilo 147,5 milijuna kuna. Nastavljamo niz ulaganja i u području zdravstva, kulture, turizma i zaštite okoliša u Podravini.

PL: Mi na sjeveru imamo dojam da se kod vođenja fiskalne politike najviše računa vodi u krajevima koji žive od turizma. Kako županije profitiraju od porezne politike?

Kroz poreznu reformu i administrativno rasterećenje gospodarstva, dali smo značajan razvojni poticaj hrvatskom gospodarstvu. U četiri kruga porezne reforme rasteretili smo građane i poduzetnike za 9 milijardi kuna. Razvili smo stalan dijalog i suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama, bez presedana u odnosu na prijašnje vlade. Posljednji redoviti sastanak Vlade RH i svih župana održao se u Koprivnici, na temu spajanja ureda državne uprave sa županijama, što je velika reforma i davanje više ovlasti za rješavanje problema na lokalnoj razini, bliže građanima. Kako bismo omogućili našim općinama, gradovima i županijama da budu financijski snažniji, kroz poreznu reformu i fiskalnu decentralizaciju doveli smo do povećanja njihovih proračuna. Primjerice, uspoređujući proračune u 2016. i 2019., porezni prihodi u Koprivničko-križevačkoj županiji te njenim gradovima i općinama porasli su za više od 120 milijuna kuna. Time pokrećemo bržu provedbu projekata i povlačenje europskih sredstava, na korist poduzeća i građana. A sve to pridonosi demografskoj revitalizaciji slabije razvijenih krajeva.

PL: Trebamo li se bojati koronavirusa? Je on zaista ogromna zdravstvena prijetnja ili su mediji malo pretjerali? Koliko to može štetiti našem gospodarstvu, posebice turizmu?

Hrvatska je prepoznala ozbiljnost situacije oko širenja koronavirusa i reagirala na vrijeme. Stožer civilne zaštite koordinira sve aktivnosti, a javnozdravstvena situacija je pod kontrolom. Zahvaljujem ministru zdravstva Viliju Berošu i potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću te ostalim službama na svemu što poduzimaju oko suzbijanja koronavirusa i zaštite zdravlja i sigurnosti nacije. Apeliramo na sve da budu smireni i odgovorni, nema nikakvog razloga za paniku i javnost ćemo nastaviti svakodnevno izvještavati o aktivnostima Stožera.