Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 5. 3. 2020.

Pozitivan priraštajni trend poticaj je za nastavak demografskih mjera

Otvarajući 210. sjednicu Vlade, premijer Plenković izvijestio je o svojem boravku na grčko-turskoj granici, koju je posjetio zajedno s predsjednikom Europskog vijeća, predsjednicom Europske komisije i predsjednikom Europskog parlamenta

"Politika ove grčke vlade neće dopustiti nezakonite migracije i ulazak migranata preko tursko-grčke granice kao što je to bilo prije nekoliko godina kada je došlo do velikog migracijsko-izbjegličkog vala na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti. Mi smo tom prigodom iskazali solidarnost i potporu grčkoj vladi", kazao je Plenković.

Premijer je podsjetio i da je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović jučer predsjedao izvanrednim sastankom ministara unutarnjih poslova Europske unije.

Potpredsjednik Vlade Božinović kazao je da je na sastanku usvojena deklaracija, što pokazuje, naglasio je, da Europa u ovoj krizi postupa potpuno drugačije nego 2015. godine. "Vjerojatno zbog iskustava i naučenih lekcija iz tog razdobalja", dodao je.

Božinović je rekao da su ministri prihvatili činjenicu da na Tursku otpada velik dio tereta vezan za zbrinjavanje izbjeglica i migranata s prostora Bliskog istoka kojih je trenutno 3,7 milijuna.

''Strogo se odbacuje uporaba migrantskog pritisaka kako bi se ostvarili politički probici. Ovakva situacija za Europsku uniju je neprihvatljiva'', kazao je Božinović.

Dodao je i da je Turska pozvana da se u potpunosti pridržava sporazuma iz 2016. godine, kojim je zaustavljen migracijski val prema Europi. Ministar smatra da od tog sporazuma i jedna i druga strana imaju političke koristi.

Zaštititi vanjske granice Europske unije

Potpredsjednik Vlade naglasio je da su se Europska unija i države članice jučer jasno opredijelile da će efektivno zaštiti vanjske granice Europske unije i da se ilegalne migracije neće tolerirati te su iskazale spremnost da poduzmu sve potrebne mjere u skladu s europskim i međunarodnim zakonodavstvom.

"U tom smislu su donesene i konkretne upute za europske agencije, prije svega Frontex, kako bi došlo do brze intervencije i dodatne tehničke pomoći", rekao je Božinović, podsjetivši da je Grčkoj odobrena hitna pomoć od 350 milijuna eura.

Važnim je istaknuo da nisu zaboravljene države na zapadno-balkanskoj ruti jer one također mogu u slučaju intenziviranja doći pod pritisak migracija. Najavio je da će se početkom travnja u Opatiji održati sastanak ministara unutarnjih poslova Europske unije i zemalja zapadnog Balkana.

Kazao je i da će se sljedeći petak u Bruxellesu održati sastanak Vijeća ministara unutarnjih poslova na kojem će se raspraviti sve što je napravljeno i što će biti poduzeto vezano uz potencijalnu migracijsku krizu.

"S obzirom da su 24 ministra istovremeno zadužena za mehanizam civilne zaštite održat će se i rasprava kako se pojedina država organizirala kad je u pitanju sprječavanje širenje zaraze koronavirusom", zaključio je Božinović.

U Zagrebu se trenutno odvija i neformalni sastanak ministara obrane na kojem sudjeluje i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, kojeg je jučer primio i predsjednik Vlade Plenković.

"Razgovarali smo o ulozi Hrvatske u okviru saveza, naše prisutnosti u misiji Odlučna potpora u Afganistanu, sigurnosnim aspektima situacije u Siriji i odnosima s Turskom te odnosima Turske i Grčke kao dvije NATO saveznice u ovim novim okolnostima", naveo je premijer.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na posjet Istarskoj županiji. U Puli je potpisan ugovor o jamstvu za dovršetak izgradnje i opreme Opće bolnice Pula. Istaknuo je da Vlada i na ovaj način podržava Istru i zdravstveni sustav u toj županiji. Dodao je da Općoj bolnici Pula, koja ima više od 1300 zaposlenika, gravitira preko 200 tisuća ljudi, a taj broj se u sezoni poveća i za više od duplo. Tijekom boravka u Istri, premijer se u Umagu sastao i s predstavnicima hotelijera.

Pozitivan trend priraštaja

Predsjednik Vlade izvijestio i o novom natječaju Zaželi II, za koji je osigurano 300 milijuna, a pokrenut je 19. veljače. Dodao je da je u samo nekoliko dana došlo više prijava od ukupnog iznosa natječaja.

Premijer je naglasio da je Vlada dosad uložila 7,6 milijardi kuna u aktivne mjere zapošljavanja.

"Oko 80 posto postojećih korisnika želi nastavak tih mjera i ministar rada Josip Aladrović stoga je poduzeo mjere kako bi se iznašlo dodatnih 200 milijuna kuna, dakle, da se ukupno iznađe 500 milijuna kuna", kazao je Plenković.

Time ćemo, istaknuo je, nastaviti osiguravati radna mjesta za 6.300 zaposlenih žena, kako bi za više od 30.000 krajnjih korisnika odnosno starijih sugrađana koji trebaju pomoć i skrb moglo osigurati da također imaju kvalitetan život.

Predsjednik Vlade izvijestio je i da je prema podacima Ministarstva uprave broj rođenih 2019. 36.553 što je više nego 2018. kada je bilo 35.905, dok je 2017. bilo rođeno 35.221. "Tu vidimo jedan pozitivan trend, no daleko je to od kompletnog anuliranja negativnog trenda", rekao je Plenković.

Predsjednik Vlade najavio da će se u 13 sati održati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj će se raspraviti dvije bitne teme, a to je stanje vezano uz koronavirus i pripreme za radnje koje treba poduzeti oko mogućeg migracijskog vala.

Novim zakonom ubrzava se postupak izvršavanja zatvorske kazne

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je, govoreći o Prijedlogu zakona o izvršavanju kazne zatvora, istaknuo da se ovim zakonom uređuju sva pitanja vezana za izvršavanje kazne zatvora – bilo izrečene u kaznenim sudskim postupcima, bilo u onim prekršajnim.

Bošnjaković je pritom podsjetio da je važeći zakon na snazi od 1999. godine te je bilo 13 izmjena.

„S obzirom da se situacija bitno promijenila, sada je trenutak da donesemo novi zakon. Novi zakon kao jednu od najvažnijih izmjena nudi brže postupanje od trenutka pravomoćnosti presude kojom je nekome izrečena kazna zatvora, do samog upućivanja i stupanja na izvršenje kazne“, kazao je.

Izvijestio je da su rokovi vezani za takva postupanja bitno skraćeni te će postupak biti brži. „U suradnji s drugim resorima ostvarit će se potpuni nadzor od trenutka izvršavanja pravomoćnosti kazne do samog smještaja i dolaska na izvršavanje kazne“, rekao je.

U kontekstu unaprjeđenja zatvorskog sustava modernim tehnologijama, ministar Bošnjaković je izdvojio elektronički nadzor. „Posebno je bitan kod uvjetnog otpusta te same istrage. Potom imamo i moguću komunikaciju putem modernim tehnologija, dakle između zatvorenika i maloljetne djece“, kazao je.

Posebice je istaknuo da se uređuje status zatvorske bolnice koja postaje dio sustava javnog zdravstva te će biti mnogo bolja komunikacija s ostalim zdravstvenim ustanovama.

Izmjene i dopune Zakona o osiguranju

Prihvaćen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. Cilj je usklađivanje s Direktivom Solventnost II koja propisuje obvezu za države članice koje nemaju euro kao nacionalnu valutu, da u slučajevima upute na euro, tečajna vrijednost nacionalne valute koju treba koristiti od 31. prosinca svake godine treba biti vrijednost koja se primjenjuje zadnjeg dana listopada prethodne godine

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izdvojio je da su kunski iznosi u Zakonu o osiguranju zamijenjeni iznosima u eurima, kako se ne bi svake godine morale pripremati izmjene i dopune Zakona o osiguranju.

„Slijedom Direktive Solventnost II, izmijenjene su odredbe koje se odnose na izračun minimalnog potrebnog kapitala, uvjeti koje trebaju ispuniti društva za osiguranje kako bi se kvalificirali kao mala društva te iznosi uključeni u velike rizike na način da su kunski iznosi zamijenjeni iznosima u eurima, uz navođenje preračunavanja u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju HNB-a“, naglasio je Marić.

Osigurava se usklađivanje s Bilateralnim sporazumom između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje, na način da se propisuje da u slučaju sklapanja međunarodnog sporazuma koji obvezuje Republiku Hrvatsku, na poslovanje društva za reosiguranje iz treće države koja je stranka tog sporazuma, primjenjuju uvjeti koje propisuje međunarodni sporazum.

„Propisuje se obveza ishođenja prethodnog odobrenja od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za osiguranje, uvjeti, prestanak i ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, čime se osigurava standard za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora neposrednom provjerom navedenih uvjeta, s obzirom na ulogu i važnost nadzornog odbora u društvu za osiguranje“, kazao je Marić.

Svakodnevni sastanci Stožera civilne zaštite

Ministar Zdravstva Vili Beroš iznio je Informaciju o aktualnom stanju, poduzetim mjerama te preporukama koje se odnose na suzbijanje koronavirusa u Republici Hrvatskoj. Izvijestio je da je u svijetu 95 484 oboljelih, od kojih je 15 054 izvan Kine. U Europi je 4 370 oboljelih, od kojih 114 smrtnih slučajeva.

U Hrvatskoj od ukupno 251 testirane osobe, do sinoć u 23:00 sati 10 je pozitivnih, od kojih u Zagrebu tri, pet u Rijeci te dva u Varaždinu.

„Ova epidemiološka slika je obećavajuća i zadovoljavajuća iz razloga što se radi o samo tri žarišta“, ocijenio je Beroš.

Podsjetio je da su kontakti oboljelih zahvaljujući radu epidemiološke službe brzo detektirani i stavljeni pod nadzor.

„Postotak pozitivnih u odnosu na broj testiranih je 3,98 posto“, izvijestio je.

Napomenuo je da Stožer civilne zaštite svakodnevno održava sastanke. „Upućuju se stroge preporuke ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima da u idućih mjesec dana odgode pružanje usluga zdravstvenog turizma osobama s područja zahvaćenih koronavirusom“, naglasio je i dodao da je ujedno upućen apel svim osobama koje su boravile na područjima zahvaćenim koronavirusom da u interesu javnog zdravstva ne odlaze na javna okupljanja.

Dodatne preporuke za postupanje i nadzor

Izdvojio je da zasad nisu predviđena otkazivanja događanja u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Krizni stožer je iznio i dodatne preporuke za postupanje i nadzor. „U kategoriji djelatnosti to su racionalna upotreba zaštitne opreme za ljekarništvo i zdravstvene djelatnike, upute za pružanje psihološke pomoći osobama u samoizolaciji te niz drugih, specifičnih uputa“, kazao je.

Beroš je poručio da provođenjem planiranih epidemioloških mjera Krizni stožer Ministarstva zdravstva, Stožer civilne zaštite i Vlada odlučno postupaju u odgovoru na širenje zaraze. Sve je pozvao na pridržavanje preporuka te nužan oprez.

Broj noćenja i dolazaka turista ogovara prošlogodišnjem

U kontekstu aktivnosti Stožera civilne zaštite, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pozvao je sve da prate preporuke Stožera jer je to najbolji način sprječavanja širenja zaraze.

„Sve su naše preporuke usmjerene prema svim građanima, ali posebno prema određenim skupinama kada govorimo o gospodarstvu, turizmu, poslodavcima i svima onima koji su u ovom trenutku najzainteresiraniji“, poručio je Božinović.

„U ovom trenutku zaista je teško reći neke brojke“, kazao je ministar financija Zdravko Marić. Istaknuo je da se porez na dodanu vrijednost i ukupni prihodi u prva dva mjeseca, ispunjavaju očekivanom dinamikom, međutim, efekti koronavirusa bit će vidljivi tek u ožujku.

„Početak godine prije virusa u skladu je s očekivanjem, za dublju sliku nedostaju varijable poput dubine i duljine trajanja krize“, rekao je ministar Marić.

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da su brojke noćenja i dolazaka od početka godine do danas u skladu s prošlom godinom, negdje čak i veće.

Također je istaknuo da ukoliko dođe do zaustavljanja ekspanzije virusa u idućih 30 dana, Hrvatska može uhvatiti ritam od prošle godine i imati dobre rezultate turističke sezone.

„Imamo prednost da smo autodestinacija, što znači da preko 70 posto turista dolazi automobilima, a druga prednost je last moment booking, to jest da su najčešće rezervacije u svibnju za srpanj i kolovoz“, naglasio je ministar turizma.

Razborito, transparentno i informativno

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je rekao da Ministarstvo ima metodološki pristup s pet segmenata procjene načina širenja ekonomskih poremećaja uzrokovanim koronavirusom.

„Na sastanku Vijeća za konkurentnost 27. veljače dogovoreno je da članice definiraju Nacionalnu kontaktnu točku odgovornu za izvještavanje EU, a mi ćemo prezentirati ovaj metodološki pristup i predložiti da se njime obavežu sve zemlje“, kazao je ministar.

Premijer Plenković je istaknuo da je sada prezentirano sve što se poduzima za suzbijanje koronavirusa s različitih aspekata.

„Nema nikakve odluke da djeca ne bi išla u školu, pratimo situaciju i sve što dosad poduzimamo je trezveno, razborito, transparentno i informativno te nikakvih drugih mjera nema“, kazao je.

Uredbom o naknadama za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika veći prihodi lokalnim jedinicama

Državni tajnik u ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić predstavio je Prijedlog uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kojom se propisuje način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida.

„Naknade se dijele na fiksni i varijabilni dio, a investitor ih je dužan plaćati“, kazao je državni tajnik.

Dodao je da se Uredbom također povećava udio za pridobivene količine ugljikovodika i geotermalnih voda u korist lokalne samouprave, na način da se udio koji se uplaćivao u državni proračun smanjio sa 50 na 40 posto, odnosno povećao u korist lokalne samouprave sa 30 na 40 posto.

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da je to odluka koja ide u prilog jedinicama lokalne samouprave u pogledu prihoda.

Vlada je donijela odluku o provođenju vježbe „Kibernetički štit 2020.“ za uvježbavanje upravljanja u uvjetima kibernetičkih incidenata, za koju je Tomislav Ivić, državni tajnik u Ministarstvu obrane, kazao da će se održati u ožujku 2020. godine u Zagrebu.

„Vježba se provodi radi uvježbavanja sudionika u upravljanju u uvjetima kibernetičkih incidenata te jačanja sigurnosne svijesti i sigurnosne kulture na nacionalnoj razini“, istaknuo je državni tajnik Ivić.

Reprezentativan vojni kampus za primjer drugim zemljama

Dana je suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. godini, za izvođenje radova na rekonstrukciji građevine broj 62 na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu, a ministar financija Marić kazao je da se radi o ukupnom iznosu od 28.059.506,05 kuna, s PDV-om.

Državni tajnik Ivić dodao je da će realizacijom ovog projekta Hrvatska dobiti moderan kongresni centar, za izvođenje nastave za kadete i polaznike vojnih škola, ali služiti i za druge stvari, a time i reprezentativan kampus za primjer.

Pomoć osobama koje su bile zatočene na području Srbije i Crne Gore

Također, Vlada je donijela odluku o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i pružanje pomoći bivšim zatočenicima koji su za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku prisilno odvođeni i zatočeni na području Republike Srbije i Crne Gore.

„Odlukom o osnivanju ovakvog multidisciplinarnog povjerenstva mi bismo našim građanima koji su okupljeni u Hrvatskom društvu logoraša koncentracijskih logora u Srbiji pružili stručnu i svaku drugu potporu i pomoć u vođenju postupaka gdje oni traže naknadu štete za sve ono što su prošli“, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Dodao je da je nedvojbena činjenica da su nasilno odvedeni prošli torture i muke.

„Netko za to mora snositi odgovornost i tim ljudima nadoknaditi štetu“, zaključio je.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da smatra da je to sustavan i značajan iskorak, kojim će hrvatska Vlada podržati i pomoći osobama koje su nasilno odvedene.

„Vjerujem da ćemo kroz ovakav sustavan pristup podržati te osobe, kako bi u konačnici nakon toliko godina dobili satisfakciju, odnosno odgovarajuće obeštećenje“, kazao je ministar.

Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad održavanjem „30. Nacionalnog zasjedanja Europskog parlamenta mladih Hrvatske u Dubrovniku – Dubrovnik 2020.“ koje će se održati od 11. do 15. ožujka u Dubrovniku.