Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 1. 4. 2020.

Odlučili smo snažno stati iza hrvatskih radnika i domaćega gospodarstva

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je drugi paket mjera namijenjenih gospodarstvu, nakon što je prije dva tjedna donesen prvi paket mjera pomoći težak 30 milijardi kuna

Predsjednik Vlade Plenković predstavio je drugi paket mjera za gospodarstvo nakon sjednice užeg kabineta na kojoj su uglavljene sve točke dnevnog reda iduće Vladine sjednice. Među ostalim je dogovoren paket mjera i zakonskih prijedloga koji će se sutra dijelom usvojiti, a dijelom predložiti Hrvatskom saboru.

„Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa, dakle najveće krize ovakvog tipa koju uopće pamti svijet u posljednjim godinama. Za nas, bez ikakve dvojbe, riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata i vjerujem da ćemo svi skupa kada prođe neko vrijeme ovaj mjesec ožujak 2020. godine pamtiti kao definitivno najzahtjevniji mjesec kojeg smo uopće do sada proživjeli u ovom tisućljeću u smislu izazova i posljedica koje su se tijekom njega događale“, kazao je.

Treba pokazati solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva

Poručio je da je situacija zahtjevna i objektivno teška te je najveći problem pitanje neizvjesnosti, jer nitko u ovom trenutku sa sigurnošću ne može procijeniti koliko će ova situacija trajati.

„Svi zajedno pokušavamo se prilagoditi na novu realnost, na nešto što sam prije nekoliko dana nazvao – novo normalno. To novo normalno ima u sebi jedan ključan izbor – koji je bio pred nama kao Vladom, pred nama kao društvom, izbor koji imaju i druge države, vlade i narodi, a to je vrlo jednostavna dilema – između spašavanja života naših sugrađana i na neki način odustajanja od našeg način života do sada. Mi u tom pogledu imamo vrlo jasan odabir, a taj je odabir da spašavamo živote“, istaknuo je.

Kada gledamo, naglasio je, koliko smo zrelo pristupili u institucionalnom pogledu u smislu dinamike i praćenja krize i epidemije u Kini, pravodobne pripreme, reagiranja na pravi način možemo reći da smo – pogotovo kada se uspoređujemo sa situacijom u nekim drugim državama, pa i velikim svjetskim silama – reagirali učinkovito, brzo i da komparativno gledano za sada držimo pod kontrolom samu dinamiku i brzinu i zaraze, odnosno broja oboljelih, pa i stope smrtnosti u odnosu na druge zemlje.

„Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja i da moramo u ovoj cijeloj situaciji pokazati odgovornost kao društvo i kao narod, pokazati solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva. Ovo je situacija u kojoj moramo biti i osobno odgovorni. Stoga, u kontekstu borbe protiv virusa mogu reći da smo element panike dosta dobro i brzo svladali. Sada apeliram na sve da budu strpljivi i da pruže povjerenje svim onima koji se trude da smanje rizik zaraze“, poručio je te dodao da su strpljivost, povjerenje i samodisciplina ono što u ovom trenutku moramo pokazati svi zajedno.

Više od 65 tisuća poduzeća već koristi mjere iz prvog paketa

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je treći najzahtjevniji zadatak koji je pred svima onaj pitanje gospodarstva, pitanje socijalnih posljedica ove krize. Podsjetio je da je prije dva tjedna bio prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu težak 30 milijardi kuna.

„Ta je naša aktivnost bila brza, interventna, primjer kako se te mjere koriste je da evo više od 65 tisuća poduzeća koji zapošljavaju gotovo 400.000 ljudi krenuo u provedbu tih mjera, zatražilo je sredstva, na taj se način spašavaju brojna radna mjesta i zadržavaju se ljudiu radnom odnosu te se spašavaju poduzeća koja trenutno ne mogu raditi“, kazao je.

Plenković je rekao da se ova kriza uspoređuje i sa Velikom depresijom na kraju 1920-ih i početkom 1930-ih godina.

„Stoga smo prateći evoluciju situacije i polazeći od pretpostavke da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću predvidjeti trajanje ove krize odlučili izaći s još jednim paketom mjera, premda znamo da smo u mandatu ove Vlade učinili sve da hrvatsko gospodarstvo bude otpornije na vanjske šokove i krize nego što je bilo ranije – i sa zdravim gospodarskim rastom, odgovornim vođenjem javnih financija, uravnoteženim proračunom, proračunima koji su imali višak, s investicijskim kreditnim rejtingom te apsorpcijom europskih sredstava“, istaknuo je i dodao da je Vlada odlučila čvrsto stati iza hrvatskih radnika i hrvatskog gospodarstva.

Za očuvanje radnih mjesta 8,5 milijardi kuna

Govoreći o novim mjerama koje se predlažu, izvijestio je da je prva da se potpora od 3 250 kn po očuvanom radnom mjestu za ožujak podiže se na 4 000 kuna neto za travanj i svibanj.

„Ujedno će država preuzeti teret doprinosa, dakle davanja na tih 4 000 kuna. To je otprilike 1 460 kuna po zaposlenom. Dakle, ukupno 5 460 kuna. Ta mjera, kada se zbroje travanj i svibanj s onim što smo već dali za ožujak, ukupno je utrošeno 8,5 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta“, izdvojio je i dodao da se mjera može koristiti uz uvjet da poslodavci zadrže radnike.

Kada je riječ o drugoj mjeri, ona je usmjerena na poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan, i koji će bilo djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni od porezne obveze za travanj, svibanj i lipanj.

„Riječ je o porezu na dobit, porezu na dohodak te doprinosima. Način koji smo zamislili jest da slijedi logiku prvog kruga mjera, a to je da tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata, dakle poreza na dobit, poreza na dohodak te doprinose“, kazao je.

Odgoda plaćanja PDV-a sve dok se ne naplate izdani računi

Tvrtke koje ostvaruju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda - to je 93% poduzeća, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, oslobađaju se potpuno od porezne obveze (porez na dobit, porez na dohodak i doprinosi).

„One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna, dakle onih 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, dakle odgoda, obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno. Ako su imali pad prihod 75 posto, onda će od ukupnih 100 posto obveze platiti 25 posto“, pojasnio je premijer Plenković.

Treći element koji će biti predložen sutra je plaćanje poreza na dodanu vrijednost na način da se može se odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi.

„To ne znači da oslobađamo od obveze plaćanja PDV-a“, dodao je.

Rok za predaju godišnjih financijski izvještaja za 2019. odgađa se na 30. lipnja i ukida se obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji (Fini) za njihovu objavu.

Maksimalna štedljivost države

Predsjednik Vlade Plenković poručio je da će država pokazati da će biti maksimalno štedljiva. Kazao je da su svi ministri dobili nalog da provode samo one postupke javne nabave koji su neophodni za obavljanje osnovnih poslova funkcija države. „Sve drugo neće biti provedeno, dakle ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda. Sve ovo što radimo, budući da se radi na razini središnje države, očekujemo i na razini jedinica lokalne i područne samouprave te razini javnih poduzeća“, naveo je.

Premijer Plenković je najavio da će na sjednici Vlade biti prijedlozi koji se odnose na sektor poljoprivrede.

„Želimo usmjeriti proces nabave u korist domaće poljoprivredne proizvodnje kada je riječ o javnim naručiteljima. Dakle. Želimo taj aspekt svježine proizvoda da se naručuje najmanje 60 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni ili prerađeni u Hrvatskoj. U ovim okolnostima šaljemo snažnu poruku hrvatskoj poljoprivredi i svi javni naručitelji moraju apsolutno voditi računa ovom kriteriju“, rekao je te prisnažio da se time želi sačuvati poljoprivredne proizvođače i osigurati opskrbu javnih naručitelja.Izvijestio je, također, da će se privremenom mjerom izvanredne pomoći ići prema malim mljekarima – otkupit će se svi tržišni viškovi. „Dakle, svi će mali mljekari mjerama koje sutra predlaže ministrica poljoprivrede biti sigurni da će se otkupiti svi tržišni viškovi kada je riječ o mlijeku“, dodao je.

Pomoć turizmu

Naglasio je da će turizmu pomoći izmjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima i agencijama na način da sve poteškoće koje trenutno imaju lakše prebrode za vrijeme ove krize.

„Mijenjamo nekoliko zakona koji trebaju pomoći sektoru turizma koji globalno je jedna od onih industrija koja je najviše pogođena“, dodao je.

Predsjednik Vlade Plenković najavio je ujedno da će se razgovarati sa socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima.

„Otvorit ćemo razgovore kako možemo ići prema daljnjim uštedama s obzirom na prava koja trenutno postoje. U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje. Imamo za to vremena“, kazao je.

Poručio je da se traže izvori financiranja svi odluka koje su pred nama u ovim izvanrednim okolnostima. Pritom se koristi naš dobar politički međunarodni položaj za razgovore s međunarodnim financijskim institucijama.

„Siguran sam da ćemo, unatoč svim preprekama koje stoje pred nama, pronaći sredstva kako bismo namirili obveze“, poručio je Plenković.

Neće se smanjiti mirovine

Na pitanje novinara o otvorenom pismu sindikata o pritužbama da novac koji se daje za radnike ne završava uvijek kod radnika, nego da neki poslodavci to iskorištavaju te ima li mehanizam osiguranja da taj novac završi kome je namijenjen, premijer Plenković je odgovorio da postoji vrlo jasan uvid gdje i na koji način su ta sredstva isplaćena.

Novinare je zanimalo je li se razgovaralo s nekim državnim tvrtkama, poput HEP-a, da se ide u odgodu i otpis dugova građana. Plenković je rekao da je to vrijeme za travanj.

„Razgovarat ćemo prije svega sa sindikatima. Naša je želja da sve donosimo sa što većim stupnjem suglasja“, rekao je i dodao da će se obaviti razgovori s javnim poduzećima, osobito onima koji isporučuju režijske troškove građanima da se vidi gdje i kakvog prostora ima i za smanjenje troškova režija građanima.

Upitan hoće li se „rezati“ mirovine, Plenković je odgovorio da neće. „U svim okolnostima, mirovine nećemo dirati. To smo jasno rekli na početku, to ne dolazi u obzir“, poručio je. Ujedno je najavio da će mirovine biti isplaćene 8. travnja.