Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 5. 2020.

Vrijeme je za odluke koje će EU učiniti snažnijom, otpornijom i solidarnijom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je poruku povodom Dana Europe

Na današnji dan prije 70 godina, Schumanovom Deklaracijom postavljeni su temelji današnje Europske unije. Nastala kao zajednica šest država, Unija se gradila postupno, kao projekt mira, pomirbe, demokracije, ljudskih prava, suradnje i uzajamne solidarnosti, za što joj je 2012. godine dodijeljena i Nobelova nagrada. Nakon nekoliko krugova proširenja, te s priključivanjem Hrvatske 2013. godine, Unija je narasla na zajednicu od 28 zemalja. Nažalost, ove nas je godine napustila Ujedinjena Kraljevina.

Hrvatska u prvoj polovici ove godine prvi put predsjeda Vijećem Europske unije, i to na početku novog ciklusa europskih institucija. Naš program počiva na četiri stupa: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Utjecajna Europa, pod geslom "Snažna Europa u svijetu punom izazova".

Otpočetka predsjedanja bavimo se složenim i iznimno važnim pitanjima za budućnost Europe: od osiguranja uređenog Brexita i postizanja dogovora EU‑27 o mandatu za pregovore o budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom, pregovora o višegodišnjem proračunu Unije, rasprave o Zelenom planu za Europu, do snažnog isticanja važnosti politike proširenja i jačanja odnosa sa susjedima, u geostrateškom, sigurnosnom i gospodarskom smislu. U prvi smo plan stavili i pitanja migracijskih izazova, klimatskih promjena i rastućeg populizma, s namjerom da se upravo ta pitanja ujedno rasprave i s našim građanima u okviru Konferencije o budućnosti Europe.

Međutim, pandemijom bolesti Covid-19 svijet se u svega nekoliko mjeseci suočio s izazovom bez presedana, s ogromnim političkim, gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama. Time je i naše predsjedništvo suočeno s neviđenim administrativnim i logističkim izazovima. Unatoč tome, naša je reakcija bila brza te smo pronašli rješenja koja su omogućila nastavak učinkovitog donošenja odluka u Vijeću, sada kada građani od Unije to najviše i očekuju.

Nakon uređenog Brexita, započeti su i konkretni pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021–2027., koji će se sada u promijenjenim okolnostima intenzivirati uz novi pristup. Postignut je dogovor o utvrđivanju nove metodologije za vođenje pregovora o proširenju, te su na poticaj Hrvatske i uz velike političko-diplomatske napore u ožujku donesene odluke Vijeća o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Nakon tog važnog uspjeha, na hrvatsku je inicijativu 6. svibnja održan i Zagrebački sastanak na vrhu s čelnicima Europske unije i država zapadnog Balkana, na kojemu je usvojena Zagrebačka deklaracija. Tom se deklaracijom učvršćuje jasna europska budućnost zemalja jugoistoka Europe i najavljuju redoviti zajednički sastanci na najvišoj razini. Tim se političkim uspjehom Hrvatska snažno pozicionirala i profilirala je svoje vanjskopolitičke prioritete na europskoj razini.

U kontekstu pandemije hrvatsko je predsjedništvo još koncem siječnja aktiviralo europski mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu, te je nastavilo kontinuirano održavati ministarske i druge sastanke radi koordiniranog djelovanja država članica u zajedničkoj borbi protiv ove pandemije.

U okviru Vijeća, osigurali smo učinkovite rasprave i brze dogovore o nizu europskih propisa i smjernica radi fleksibilnijeg korištenja sredstava iz europskih fondova, radi lakše nabave i proizvodnje medicinske opreme, te osiguranja protoka roba preko granica i prohodnih prometnih koridora. Usto pospiješili smo povratak europskih građana iz trećih zemalja, omogućili smo koordinirano praćenje razvoja epidemiološke situacije i olakšali donošenje odluka o smanjivanju ograničenja na nacionalnoj razini, što bi trebalo dovesti i do oživljavanja turizma.

Naš odgovor na ovu krizu je sveobuhvatan i snažan kako bismo sačuvali radna mjesta i poduzetništvo, osigurali brz i učinkovit oporavak te postigli održiv razvoj i konkurentnost europskog i nacionalnog gospodarstva, uz jačanje solidarnosti i otpornosti društava svih naših članica, ali i naših susjeda.

Ovo je vrijeme za odvažne odluke na europskoj razini.

U situaciji kada se Europska unija suočava s najvećim izazovima od Drugog svjetskog rata, Konferencija o budućnosti Europe može poslužiti kao važan okvir za promišljanje, otvorenu raspravu i utvrđivanje vizije naše zajedničke europske budućnosti, u dijalogu između svih država članica, europskih institucija i uz punu uključenost naših građana i drugih dionika.

Stoga pozivam sve države članice u Vijeću da što prije postignemo konsenzus te dogovor s drugim europskim institucijama o trenutku i načinu pokretanja ove Konferencije koja je bitna za dugoročnu budućnost Europe.

To je ujedno prilika da se u širokoj raspravi nastoje približiti različiti pogledi sjevernih, južnih, zapadnih i istočnih država članica, onih koji žele više ili manje ovlasti Unije, slabije i dublje europske integracije, odnosno veći ili manji zajednički proračun. No uvijek vodeći se glavnom misli vodiljom kao i našom ambicijom – da teme i pitanja, ali i odgovori, budu od izravnog interesa za svakodnevni život i boljitak naših građana.

Uime Vlade i hrvatskog predsjedništva Vijećem Europske unije želim svim sugrađanima kao i svim građanima Unije sretan Dan Europe.