Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 5. 2020.

Puni smo nade kad je riječ o ljetnoj sezoni

U intervjuu za njemački dnevni list Die Welt premijer Plenković govori o borbi protiv epidemije koronavirusa na nacoionalnoj i europskoj razini te o reaktivaciji gospodarstva i turističkoj sezoni u Hrvatskoj

Die Welt: Gospodine premijeru, u Hrvatskoj ima 2200 ljudi zaraženih koronom i oko 90 smrtnih slučajeva, iako je samo nekoliko kilometara do sjevera Italije gdje je Covid-19 odnio tisuće žrtava. Je li Italija učinila nešto krivo ili ste samo imali sreće?

Plenković: Od 8. siječnja smo vrlo pomno pratili razvoj događaja u Kini. Već krajem siječnja sam na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu razgovarao s glavnim tajnikom WHO-a Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom i tad mi je postalo jasno da bi to moglo postati veoma opasno. Nakon što smo skupili sve podatke, odmah smo aktivirali mehanizam za odgovor na krizne situacije i poduzeli stroge mjere u našoj zemlji kako bismo suzbili širenje virusa. O svemu što smo poduzimali jasno smo informirali stanovništvo.

Die Welt: A stanovništvo se pridržavalo mjera?

Plenković: Da. To me jako obradovalo. Impresioniran sam jer je naš mentalitet zapravo mediteranski. Međutim, tijekom pandemije smo se ponašali više poput sjevernih Europljana. Činjenica koja je zasigurno pridonijela našem uspjehu je da naš Zavod za javno zdravstvo ima dugu tradiciju i postoji već 71 godinu. Osnivač Zavoda je bio i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije. A prva karantena u povijesti, uvedena je u 14. stoljeću u Dubrovniku.

Die Welt: Ali sada smo u 21. stoljeću, u globaliziranom svijetu. Kako planirate spriječiti pojavu drugog vala infekcije?

Plenković: Trenutno provodimo strategiju postupnog povratka u novu normalu koja će biti provedena u nekoliko faza. Postupno otvaramo trgovačke centre, restorane, kafiće, škole te i granice, u početku za poslovne putnike. Naš apel stanovništvu više nije "ostanite kod kuće" već "preuzmite odgovornost". Na primjer, trenutno testiramo nova pravila za kafiće i restorane. Promatramo kako to funkcionira u praksi. Pritom sam siguran da ćemo imati puno dobrog praktičnog iskustva prije nego što počne ljetna sezona.

Die Welt: Ljetna sezona je ključna riječ. Turizam je izuzetno važan za Vašu zemlju. Turisti se obično gužvaju na plažama Jadrana. Kako bi to ove godine trebalo izgledati?

Plenković: Optimistični smo. Naravno, ne očekujemo isti broj turista kao prethodnih godina. Prošle dvije godine sezone su bile rekordne: samo u 2019. našu zemlju posjetilo je 20 milijuna turista, većinom iz zemalja EU. Naši hoteli, kuće za odmor i plaže i ove su godine dobro pripremljeni. Oni samo čekaju signal za početak, ali u jednom novom epidemiološkom kontekstu.

Die Welt: Nekima se broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u Vašoj zemlji čini gotovo sumnjivo malim. Kako turisti mogu biti sigurni da broj zaraženih nije visok?

Plenković: Već dva i pol mjeseca živimo s epidemijom. Otkrili smo 2200 zaraženih. Da ih je bilo više, do sada bismo to primijetili, nakon svih poduzetih mjera. Naši laboratoriji za testiranje i naše bolnice bi to primijetili s obzirom na to da je cijeli naš zdravstveni sustav bio u stanju visoke pripravnosti. Mislim da naši stabilni rezultati pokazuju da smo epidemiju sveli na najmanji mogući rizik.

Die Welt: Ali sada riskirate ponovni uvoz virusa pustite li ljude iz zemalja koje nisu bile toliko stroge i uspješne.

Plenković: Upravo je zbog toga moja najvažnija briga, kao i ona Europske komisije, bila usklađivanje epidemiološke situacije. Virus je dokazao da je vrlo opasan neprijatelj. Zato se moramo osloniti na vjerodostojnost podataka i odgovorno ponašanje onih koji prelaze granice. Ne trebaju nam samo odgovorni domaćini, već i odgovorni turisti. Smatram da se rizik može ograničiti ako će se ljudi ponašati mudro. Svi jednostavno moramo biti malo pažljiviji.

Die Welt: Planirate li uvesti obavezno testiranje da biste bili sigurni? Ili se jednostavno nadate da će se ljudi ponašati odgovorno?

Plenković: Predvidjeli smo testiranje osoba koje imaju respiratorne simptome te praćenje kontakata. Pored toga, i dalje ćemo pomno pratiti razvoj epidemiološke situacije i testirati rizične skupine u slučaju pojave novih infekcija.

Die Welt: Zemlje koje su posebno teško pogođene krizom poput Italije ili Španjolske računaju na EU. Hrvatska ne?

Plenković: Svi dijelimo isto mišljenje na europskoj razini. Sada je na redu Višegodišnji europski financijski okvir i opsežan plan oporavka Europske unije. Naš zajednički cilj je prilagoditi te dokumente novonastaloj situaciji. Nekoliko mjeseci ranije mislili smo da će lajtmotiv, glavni prioritet komisije Ursule von der Leyen, biti "Europski zeleni plan". Sada ćemo morati koristiti petogodišnji mandat nove Komisije za gospodarski oporavak Europe. Kao odgovor na krizu, hrvatska vlada je ekspeditivno donijela opsežne mjere s ciljem pomoći gospodarstvu i spašavanja radnih mjesta. Još se sjećam kako smo razmišljali u listopadu prilikom biranja mota Hrvatske za vrijeme predsjedanja: "Jaka Europa u svijetu punom izazova" - što to znači? Mislili smo na vanjski pritisak na Europu ili na unutarnje poteškoće poput populizma i antieuropskog ozračja. Ali nitko nije pomislio na pandemiju ovakvih razmjera. Ja nikad ne bih pomislio da će naše predsjedništvo biti najneobičnije.

Die Welt: Jeste li uopće proveli nešto od onog što ste si zadali na početku Vašeg predsjedanja?

Plenković: Naravno. Željeli smo uredan Brexit, to smo postigli. A u ožujku smo postigli nešto što se prije pola godine činilo nemogućim: otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Političkim i diplomatskim naporima promijenili smo stav nekih prilično utjecajnih članova. Bit će to povijesno postignuće Hrvata za njihove susjede. U travnju, naravno, jedva da je postojala druga tema osim korona virusa. Ali u svibnju smo svejedno uspjeli u naporima da se takozvani "Zagrebački samit", sastanak zemalja Zapadnog Balkana s EU-om, održi u vidu videokonferencije.

Die Welt: S malo konkretnih rezultata.

Plenković: Želim biti iskren s Vama. Imali smo dvije velike odluke za donijeti: započeti pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. I veliki paket pomoći Europske komisije za borbu protiv pandemije korona virusa. Inače sam zadovoljan činjenicom da je samit održan, da deklaracija vrijedi i da vrata prema EU i dalje načelno ostaju otvorena za sve zemlje zapadnog Balkana. A govori li se o "proširenju" ili "europskoj perspektivi" je sitničarenje.

Die Welt: Vi ste to spomenuli. EU napokon ima milijardski paket pomoći za Balkan. Još na početku korona krize srpski predsjednik je dao podignuti kinesku zastavu nakon što su od tamo primili pomoć.

Plenković: Na početku pandemije svi smo bili u istoj situaciji: trebala nam je medicinska oprema u nezamislivim količinama, a jednostavno nije bilo ničega. Ni kod kuće ni u Europi. Stoga smo se svi morali manje-više okrenuti Kini, s obzirom na to da se velik dio proizvodnje odvija tamo. Kina je, naravno, bila vrlo korisna i vidljiva. Istovremeno je i EU osigurala veliku podršku. Trebalo je neko vrijeme da pomoć stigne, ali nitko ne može reći da Europa nije pomogla. Pored toga, jedini način borbe protiv pandemije i zaštite naših građana bio je ograničavanje slobode kretanja. Pritom smo se svi osjećali nelagodno jer je to utjecalo na jednu od četiri temeljne slobode Europske unije. Bila je to razumna odluka koju su svi ujednačeno donijeli. Hrvatsko predsjedništvo koordiniralo je mjere na razini EU putem brojnih video konferencija nadležnih EU ministara. Pored toga, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prošli je tjedan sazvala uspješnu međunarodnu donatorsku konferenciju za prikupljanje sredstava za kupnju lijekova i razvoj cjepiva. Stoga ne prihvaćam izjave koje tvrde da Europa nije dobro reagirala. Europa je učinila što je mogla da zaštiti svoje građane.

Die Welt: Kažete: Europa je tijekom pandemije u kontekstu medicinskih proizvoda dijelom ovisila o Kini. Mora li se to promijeniti?

Plenković: Apsolutno. Postoje dva načina za to. Prvo, moramo organizirati proizvodnju maski ili drugih medicinskih proizvoda u većoj mjeri u Europi. Drugo, moramo se ujediniti u nabavi kako bi bilo isplativije.

Die Welt: Može li se utjecaj Kine i Rusije na Balkanu uopće zaustaviti?

Plenković: Moje je stajalište ovdje vrlo jasno: što je Europska unija sporija, rezerviranija, što više oklijeva, to se više politički, gospodarski, diplomatski, kulturni utjecaj prepušta drugim velikim silama. I one neće oklijevati da ga iskoriste. Pogledajte kartu. Šest zemalja zapadnog Balkana okruženo je Hrvatskom, Mađarskom, Rumunjskom, Bugarskom i Grčkom. One se moraju približiti tim zemljama i na kraju pridružiti Europskoj uniji. Ovdje moram izraziti svoje najviše poštovanje kancelarki Merkel. Ona je osobno 2014. pokrenula takozvani Berlinski proces i inzistirala na dijalogu na najvišoj razini sa zemljama Balkana. Time je premostila veliku prazninu. Hrvatska njeguje izrazito dobre odnose s Njemačkom.

Die Welt: Na što mislite pod prazninom?

Plenković: Mi Hrvati se još uvijek sjećamo posljednjeg samita sa zemljama jugoistoka Europe u Zagrebu 2000., zatim se održao samit u Solunu 2003. – nakon toga dugo nije bilo ničega, sve do samita u Sofiji 2018. Za to vrijeme samo je Hrvatska prešla na drugu stranu, a sada predsjeda Vijećem EU. Zato nam je ovogodišnji samit bio toliko važan: politički i kao simbol. Kako bismo ostalim zemljama u regiji rekli: nismo vas zaboravili, uz vas smo, pomoći ćemo vam - s pandemijom, s gospodarskim razvojem i europskom perspektivom. Pritom nismo zaboravili poslati im jasan signal da moraju ispuniti europske standarde kao preduvjet.

Izvorni intervju na njemačkom (PDF)