Prioriteti su europski put BiH i ravnopravnost Hrvata

Premijer Plenković poručio je u Mostaru da je hrvatska trajna obveza i konstantna politika osigurati ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini te da oni, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, budu legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Mostaru, u Bosni i Hercegovini, gdje se sastao s predsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem.

U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Vlade istaknuo je da hrvatska Vlada kontinuirano i snažno daje podršku Bosni i Hercegovini na njenom putu prema Europskoj uniji i NATO-u, jačajući bilateralne odnose i nastojeći rješavati otvorena pitanja.

Dodao je da su u institucionalnom pogledu u posljednjih nekoliko godina bitno ojačani svi oblici suradnje između dvije zemlje.

Posebno zadovoljstvo izrazio je zbog toga što je Ured za Hrvate izvan Hrvatske u mandatu ove Vlade udvostručio sredstva koja su alocirana za projekte u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Vlade podsjetio je da je prva polovica ove godine obilježena i hrvatskim predsjedanjem Vijećem Europske unije.

Naglasivši kako je, nažalost, to predsjedanje otežano pandemijom Covid-a 19 kazao je kako su brojne aktivnosti morale biti odrađene putem video-konferencija.

Zagrebački summit vratio je politiku proširenja na dnevni red EU-a

Jedna od takvih bitnih konferencija, dodao je, bio je i Zagrebački summit.

"Radi se o inicijativi Hrvatske posvećenoj našem najbližem susjedstvu, državama jugoistoka Europe, zapadnoga Balkana, pa tako i Bosni i Hercegovini. Kada rezimiramo tu politiku proširenja, uspjeli smo ostvariti jedan sjajan rezultat, a to je da smo deblokirali odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te novoj Komisiji koju vodi Ursula von der Leyen u kratkom roku uspjeli sugerirati usvajanje nove metodologije pregovora o proširenju, koja je u biti povoljnija za sve države koje će pregovore voditi", kazao je predsjednik Vlade.

Najavio je da će Europska komisija uskoro predstaviti snažan paket potpore za sve države jugoistoka Europe, uz potporu koju kontinuirano daje u kontekstu borbe protiv Covid-a 19.

Što se tiče položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini premijer Plenković poručio je da je hrvatska trajna obveza i konstantna politika osigurati ravnopravnost Hrvata te da Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH, budu legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama.

"Mi ćemo na tom tragu voditi naš dijalog, zalagati se za rješenja koja će biti prihvaćena od svih naroda i svih političkih stranaka. To je prije svega pitanje Bosne i Hercegovine, ali smatramo da određene poteškoće koje postoje treba riješiti na način koji će omogućiti učinkovito funkcioniranje Bosne i Hercegovine", poručio je.

Pitanje ravnopravnosti u BiH ključno

Premijer Plenković dodao je da je Hrvatska više nego jasno komunicirala temu ravnopravnosti Hrvata u BiH svim tijelima Europske unije.

"Važno je da Bosna i Hercegovina ostvaruje napredak u poštivanju svih kriterija. Svi koji iole razumiju funkcioniranje Bosne i Hercegovine znaju da je pitanje ravnopravnosti ključno da bi se ostvarili rezultati", istaknuo je.

Osvrnuo se, na upit novinara, i na aktualno stanje u Bosni i Hercegovini sa sigurnosnog aspekta u kontekstu migrantske krize.

Kazavši da Hrvatska detaljno prati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, naglasio je da o političkoj situaciju moraju voditi računa političke stranke i akteri u toj zemlji te da politika Hrvatske nikada nije bila da se miješa u bosansko-hercegovačku dnevnu politiku.

Migracijska kriza treba se prije svega rješavati na grčko-turskoj granici

Što se tiče migrantske krize, podsjetio je da je početkom ožujka s čelnicima Europske unije posjetio grčku-tursku granicu te kazao kako je poruka tada poslali bila kristalno jasna.

"Pitanje migracijske krize i zapadno-balkanske odnosno istočno-mediteranske rute mora se prije svega riješiti na grčko-turskoj granici", istaknuo je.

Pohvalio je pritom politiku novog grčkog premijera Mitsotakisa, koja čuva vanjske granice Europske unije, u odnosu na scenarij iz 2015. i 2016. kada je bivši premijer Cipras otvorio granice za bilo koga da "šeta kroz Grčku prema državama jugoistoka Europe pa dalje prema zapadnoj Europi".

"To je cijela poanta politike Europske unije da granicu treba štiti tamo gdje je ona prva, dakle vanjska", dodao je.

Istaknuvši da je granica između Hrvatske i BiH najdulja hrvatska granica rekao je da Hrvatska ulaže maksimalne napore u suradnju s policijom Bosne i Hercegovine i nastoji rješavati pitanje migracija na zajednički način.

Nismo za fizičke barijere na granici s BiH

"Hrvatska se priprema za Schengen, dobili smo zeleno svjetlo Europske komisije. Uz članstvo u eurozoni, to je jedan od dva preostala elementa dublje integracije", rekao je premijer Plenković.

Podsjetio je da Hrvatsku granicu čuva trenutno oko 6000 policajaca te ponovio kako je protiv toga da se na granici podiže žica između Hrvatske BiH, istaknuvši kako takva poruka ne bi bila dobra između dvije susjedne i prijateljske zemlje koje su upućene jedna na drugu.

"To pitanje, ako dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije, možemo rješavati bez jedne fizičke barijere koja je nešto što ni Hrvatska ni Bosna i Hercegovina ne žele. I ja garantiram, ako dobijemo još jednom povjerenje hrvatskih birača za jedno drugo poluvrijeme ekonomskog

oporavka i zajedničkog rada, da se to neće dogoditi ni u budućnosti nego da ćemo kroz dijalog i suradnju rješavati i pitanje migracija", poručio je na kraju premijer Plenković.

Plenković položio temeljni kamen za tvornicu Podravke u Hercegovini

Premijer Plenković i predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH Čović položili su temeljni kamen za buduću tvornicu Podravke kod Mostara koja bi trebala prerađivati voće i povrće koje se tamo već nekoliko godina uzgaja uz potporu te vodeće hrvatske kompanije.

Andrej Plenković, koji je postavio kapsulu u temeljni kamen buduće tvornice Podravke, pohvalio je ovu investiciju.

"Ovo je sjajan projekt koji će okupiti brojne poljoprivrednike te braniteljske zadruge koje će se uključiti u ovu proizvodnju u interesu vlastitih obitelji i zajednice", istaknuo je.

Dragan Čović istaknuo je na ceremoniji kako je Podravka pokrenula testno razdoblje uzgoja rajčice na području Mostarskog blata, Ljubuškog, Ravnog I Čapljine.

"Ovo je važan projekt i nova budućnost za mlađe ljude kako bi Hrvati ostali svoji na svome", dodao je Čović.

Na rubovima Mostarskog blata, plodnog polja smještenog između Mostara i Širokog Brijega, već nekoliko godina probno se uzgaja rajčica koju otkupljuje Podravka.

Započelo se uzgojem 300 tona rajčice, a sljedeće godine kada bi tvornica trebala biti izgrađena očekuje se urod od 10.000 tona ovoga povrća.

Direktor Podravke Marin Pucar istaknuo je kako je ove godine posađeno 1,2 milijuna stabljika rajčice na području Mostarskog blata.

"Očekujemo da ćemo sljedeće godine proizvesti 10.000 tona rajčice koje Podravka izvozi u preko 60 zemalja svijeta. Na taj način ćemo osigurati prihode ljudima ovdje i zaposlenost te ostanak", istaknuo je direktor Podravke.

Dodao je kako je važno bilo okupiti branitelje iz zadruga i poljoprivrednike za koje očekuje da će biti "ključni čimbenik razvoja ovoga kraja".

"Želimo da hrvatski narod ostane ovdje i pokrene poljoprivrednu proizvodnju. Ne želimo da sirovine više uvozimo iz inozemstva, nego s domaćih polja. Razvijamo na sličan način proizvodnju u Istri, u Hercegovini, Slavoniji, Podravini i u cijeloj RH s drugim poljoprivrednim kulturama", dodao je Pucar.

Izvor: Hina / Vlada