Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 29. 6. 2020.

Danas imamo više zaposlenih nego prije krize u veljači

Premijer Plenković izvijestio je o rezultatima potpore za očuvanje radnih mjesta tijekom za vrijeme pandemije i najavio mjere koje se odnose na skraćeno radno vrijeme, samozapošljavanje i pomoć mikropoduzetnicima

Uz predsjednika Vlade bili su ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Vlada pravodobmeno uspostavila mehanizme za očuvanje radnih mjesta, ukupan iznos 8 milijardi kuna

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je Vlada pravovremeno uspostavila sve mehanizme kako bi očuvala radna mjesta u kontekstu krize COVID-a 19.

"Potporu koju smo donijeli 20. ožujka ove godine počeli smo provoditi već 23. ožujka i ona je isplaćena za razdoblje od ožujka do svibnja 2020. godine. Dali smo podršku svim poduzetnicima, odnosno radnicima, čije je poslovanje bilo u potpunosti onemogućeno ili su imali pad od minimalno 20 posto u odnosu na isto razdoblje od prošle godine", kazao je premijer i dodao da je podrška pružena i poduzetnicima koji su imali problema u isporuci gotovih proizvoda, nabavci sirovina ili pak zbog otkaza ugovora.

Potporom je poslodavcima sufinancirana plaća radnika u visini od 4.000 kuna za travanj i svibanj, te u visini od 3.250 kuna za ožujak, a svi bili oslobođeni plaćanja doprinosa na ove iznose.

"Konkretno, kada zbrojimo do sada isplaćene naknade, isplaćeno je skoro 5,6 milijardi kuna, a kada se tome pridodaju doprinosi, ukupan iznos doseže 8 milijardi kuna". kazao je predsjednik Vlade.

Vlada je također omogućila nastavak ove potpore za lipanj, koja je prilagođena reaktivaciji gospodarstva:

"Potpora u lipnju usmjerena je prema onim sektorima kojima je poslovanje iz objektivnih razloga u takvim okolnostima da ne može biti nastavljeno, i da imaju pad prihoda za najmanje 50 posto", rekao je premijer Plenković i dodao:

"Mjera za lipanj će prema našim procjenama obuhvatiti više od 15 tisuća poslodavaca i više od 70 tisuća radnika te će biti isplaćeno oko 280 milijuna kuna".

Učinkovitost mjere pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji govore o broju osiguranika, koji je jednak broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

"U travnju smo imali stagnaciju, ali rast broja novih osiguranika u svibnju i lipnju", kazao je Plenković i pojasnio da, ako usporedimo broj osiguranika s kraja veljače (29. veljače), prije restriktivnih mjera i rasplamsavanja COVID-a 19, imali smo 1,542.328 osiguranika, a danas, skoro 4 mjeseca od tada, imamo 1,544.562 osiguranika

"Danas imamo više zaposlenih nego prije krize u veljači", zaključio je premijer.

Kada se govori o broju nezaposlenih, on je u ovom trenutku veći nego s početka krize u ožujku, ali ima tendenciju smanjivanja. Dana 16. ožujka, bilo je 134.717 nezaposlenih , danas ih je 150.607.

Premijer je naglasio da je trend da se sve više ljudi vraća na tržište rada, a ovu razliku čini izostanak uobičajenoga sezonskoga zapošljavanja u okvirima turističke sezone.

Istaknuo je da je hrvatske napore prepoznala i Europska komisija:

"U svim izvješćima koje smo dobili oni su vrlo pohvalno reagirali na sve ovo što smo mi učinili, kao i na ukupan paket mjera koji je osigurao isplatu plaća, izuzeće od plaćanja poreza i doprinosa, podrške malim i srednjim poduzetnicima, posebni krediti koji su bili za obrtna sredstva, pod povoljnim uvjetima, jamstva za osiguranje izvoza, moratoriji za plaćanje kredita, specifične mjere namijenjene turizmu i drugim pogođenim sektorima".

Nova mjera koja se odnosi na skraćivanje radnog vremena zbog privremenog smanjenja opsega posla

Premijer Plenković predstavio je i novu mjeru koja se odnosi na skraćivanje radnog vremena, čiji cilj je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovane COVID-om došlo do privremenog smanjenja opsega posla.

Potporu mogu koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika, zaposlenih na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora od minimalno 10 posto, a potporu je moguće koristiti za najmanje 10, odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini poslodavca, uz uvjet da su bili zaposleni 31. svibnja.

Kako bi se dala dodatna sigurnost poslodavcima u planiranju poslovnih aktivnosti, trajanje ove mjere predviđeno je do 31. prosinca 2020. godine. Važan kriterij je pad prometa, odnosno primitaka, u mjesecu za koji se traži potpora, za najmanje 20 posto, u odnosu na isti mjesec protekle godine, i to uz dokaz otežanog poslovanja.

Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije, mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa manji od 20 posto, ali uz dokaz otežanog poslovanja.

Potpora se dodjeljuje u visini od najviše 2.000 kuna mjesečno neto po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena.

Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore, no prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa.

"Važno je istaknuti da poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore", istaknuo je premijer Plenković i dodao da ova mjera ide prema radnicima,

Uz tu mjeru donijet će se također mjera za mikropoduzetnike, koji imaju do 9 radnika, također s isplatama do 2.000 kuna.

Premijer Plenković kazao je da su to dvije mjere koje će zaokružiti potporu za očuvanje radnih mjesta u mjesecima koji su pred nama, a naglasio da će i od 1. srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje reaktivirati sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su dosad bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza.

Učinkovitosti države u krizi: stali smo iza privatnog sektora kao nitko dosad

Plenković je podsjetio i da je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije dogovoren je instrument SURE koji je koncipiran za cijelu Europu, da upravo na ovaj način pomaže očuvanju radnih mjesta.

"Vlada na sjednici donijela jamstvo u iznosu od 95 milijuna eura, kojeg ćemo na temelju ovog mehanizma oploditi puta četiri i očekujemo da će tih 750 milijuna kuna u biti značiti tri milijarde kuna sredstava za isplaćivanje naknade za mjeru za skraćivanje radnog vremena", kazao je premijer.

"Čak 5,6 milijardi kuna koje su dosad isplaćene je pokazna vježba snage države i učinkovitosti države u krizi, na način da smo stali iza privatnog sektora kao nitko nikada do sada", rekao je Plenković i zaključio: "Zbog toga Hrvatska ima očuvana radna mjesta, i kada kompariramo broj prije krize i danas broj osiguranika, tj. zaposlenih, on je danas viši nego što je bio prije krize".

Cilj je zadržavanje postojećih radnih mjesta i stvaranje novih

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović istaknuo je da je dosadašnji set mjera proveden vrlo uspješno, kazavši da će Hrvatski zavod za zapošljavanje biti jednako učinkovit i u provođenju budućih mjera.

Rekao je da se sada ide s dvije paralelne strukture mjera, pojasnivši da se jedna odnosi na mikropoduzetnike, a druga na one poduzetnike koji imaju deset i više zaposlenih te imaju određeni pad efikasnosti uslijed problema u poslovanju nastalih zbog Covid 19 pandemije.

Paralelno s tim, dodao je Aladrović, reaktiviramo sve mjere aktivne politike zapošljavanja i uvodimo nešto drugačije kriterije za samozapošljavanje.

"Ova nas je kriza potaknula da preispitamo određene mjere i nađemo bolje modalitete kako te mjere u stvaranju novih radnih mjesta uspostaviti i kreirati boljim", poručio je Aladrović, dodavši da Hrvatski zavod za zapošljavanje od 1.7. provodi mjere za očuvanje radnih mjesta, ali i nove mjere aktivne politike zapošljavanja.

"Cilj je osim zadržavanja postojećih, kreirati i nova radna mjesta", istaknuo je ministar.

Oko milijardu kuna europskih sredstava za 156 razvojno-istraživačkih projekata

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je da ova Vlada nije niti će ikoga ostaviti na cjedilu.

"Uz ovih dodatnih tri milijarde kuna koje su osigurane za očuvanje radnih mjesta te spas obrta i trgovačkih društava u prilog ide i to što mi paralelno s mjerama kojima štitimo radna mjesta potičemo i investicije", kazao je Horvat.

Najavio je da će se sutra u Ministarstvu gospodarstva dodijeliti odluke o 156 razvojno-istraživačkih projekata u ukupnom iznosu od oko milijardu kuna europskih sredstava, naglasivši da se time potiče novi investicijski ciklus na razini gotovo dvije milijarde kuna.

"Uz sve ono dobro što smo napravili tijekom ove godine u tri europska natječaja ova dodatna milijarda kuna za hrvatske poduzetnike ide u prilog i otvaranju novih radnih mjesta i investiranja u istraživanje i razvoj", rekao je Horvat.

Kazao je da je cilj Vlade u novom mandatu doći do 2,5 udjela investicija u istraživanje i razvoj. "Ovo ne samo da obećavamo nego sa sutrašnjim danom polako sprovodimo u djelo", zaključio je ministar.

Mjere su plod naših promišljanja, ali i konzultacija sa socijalnim partnerima

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je pojasnio da se mjera za skraćivanje radnog vremena na razini Europe odnosi na proizvođačku i prerađivačku industriju, kao i na one poslodavce koji imaju više od deset zaposlenih.

Rekao je da su do sada poduzete mjere imale univerzalni karakter te su u ovoj krizi pokrile sve vidove poslovanja, kao i sve vrste društava, poduzetnika i obrtnika, a na taj način je koncipirana i mjera koja se odnosi na mikropoduzetnike.

"Ove mjere su plod naših promišljanja i rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te ministarstva gospodarstva, financija i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i konzultiranja sa socijalnim parterima", ustvrdio je premijer.

Izrazio je uvjerenje da upravo ovako dobar dijalog može biti model koji će koristiti i u daljnjem nastojanju da se iznađu rješenja u korist poslodavaca i radnika, ali i kvalitetnog funkcioniranja države i ispunjavanja njezine uloge u kriznim situacijama.

Sve mjere Stožera u skladu su s Ustavom i u interesu građana

Na pitanje o očitovanju Vlade Ustavnom sudu o odlukama Stožera, predsjednik Vlade je istaknuo da su sve mjere koje su donosili te sve izmjene Zakona o zaštiti pučanstva i Zakona o sustavu Civilne zaštite, bile u skladu s Ustavom i zakonom.

"Osiguralo je da Hrvatska ima vrlo učinkovit Stožer, odlične mjere, spriječi širenje zaraze, minimizira štetu pogotovo u odnosu na druge zemlje. I tu prvu bitku je oporba teško izgubila, kao što će izgubiti i ove nove inicijative", istaknuo je Plenković.

Osvrnuo se i na kritike oporbe o Vladinim ekonomskim mjerama uslijed pandemije, naglasivši da su kroz naknade za ožujak, travanj, svibanj i lipanj isplatili do sada više od dvije milijarde kuna radnicima u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

"To je ta ključna razlika između onih kojih odgovorno, iskusno, stručno upravljaju krizom i onih koji to iskustvo nemaju nego žele ispolitizirati bilo koju situaciju i na njoj profitirati", poručio je premijer.

Kazao je i kako ga ne brinu medijski navodi da će Ustavni sud pokrenuti ocjenu ustavnosti odluka koje je donio Nacionalni stožer civilne zaštite, izrazivši uvjerenje da su sve činili u skladu s Ustavom i zakonima te u interesu građana.

"Ništa me ne brine. Siguran sam da će Ustavni sud, kada uzme sve u obzir, kada pogleda argumente i kada pogleda očitovanje Vlade jer kada imate bilo kakav zahtjev za ocjenu ustavnosti Vlada daje elaborirana objašnjenja. Prema tome, uvjeren sam da je sve što smo činili u skladu s Ustavom i zakonom i u interesu građana", rekao je Plenković.

Četvrta teza, nastavio je premijer, koja je po meni možda i najgora jer je najispolitiziranija, najneprimjerenija, najosjetljivija u smislu rušenja povjerenja u rad države, stožera i stručnjaka i ova orkestrirana kampanja u kojoj imam dojam gotovo da oporba navija za koronu, što je ocijenio neodgovornim.

Na pitanje kada govori o orkestriranoj akciji, misli li pritom i na neke ustavne suce, odgovorio je kako to ne čini s nekom posebnom namjerom.

"Prepoznajem sve, pratim. To su pravnici, moje kolege, mi se svi poznamo, znamo tko je tko, nema tu nekakve velike dileme i tko ima kakve stavove. Nisu nužno uvijek stavovi ustavnih sudaca svi isti, imate često izdvojenih mišljenja. Nema tu nikakve zle namjere, samo čvrstog uvjerenja pravnim argumentima u drugačiji stav nego nekih o kojima sam kazao nešto, ali ih poštujem", zaključio je premijer Plenković.