Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 1. 7. 2020.

Poslodavcima u Dalmaciji milijarda kuna za plaće 112.000 radnika

U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković govori o mjerama koje je država poduzela da pomogne gospodarstvu i turizmu tijekom pandemije, HDZ-ovu izbornom programu te očekivanjima na izborima u Dalmaciji

Tema Vašeg (ne)odlaska u samoizolaciju nakon posjeta teniskom turniru u Zadru postala je tema oporbe u kampanji, iako nam je do izbora ostalo manje od tjedna. SDP je simbolično prekinuo terensku kampanju, njihov potpredsjednik Rajko Ostojić svojevoljno je otišao u samoizolaciju, valjda kako bi ukazali da su odgovorniji od Vas po tom pitanju... Što je tu PR, a što briga za javno zdravlje? Uostalom, zar zaista nema važnijih tema za budućnost Hrvatske?

SDP se ne može nadmetati s HDZ-om po temama budućnosti, jer da biste imali viziju o rješavanju izazova koji su pred Hrvatskom, morate prvo iza sebe imate dokazana postignuća. Ostavština SDP-ove Vlade je zaduživanje budućih naraštaja za 70 milijardi kuna, držanje zemlje u recesiji pune tri godinemandata i ostavljanje društva s nikad većim podjelama. Brojke su egzaktne: U njihovom mandatu izgubljeno je 46 tisuća radnih mjesta, a za vrijeme naše Vlade stvoreno je 110 tisuća novih. Zahvaljujući mjerama koje smo poduzeli radi COVID-19, bilježimo sad već i 2.000 zaposlenih više nego prije krize. SDP-ova Vlada je podigla prosječnu plaću za 201 kunu, naša za 1147 kuna, oni su digli neto minimalnu plaću za 252 kune, mi za 754 kune, podigli su prosječnu mirovinu za 91 kunu, mi za 306 kuna. Tim putem želimo nastaviti. Građani zaslužuju stabilnu Vladu koja će se od prvog dana biti spremna suočiti s ekonomskim i javno zdravstvenim izazovima.

Što se tiče Zadra, konzultirao sam se s epidemiolozima i HZJZ-om, koji su nakon što su ispitali cijeli slučaj, utvrdili da nije bio ostvaren bliski kontakt te da stoga nema razloga za samoizolacijom. S obzirom na odgovornu dužnost koju obnašam, obavio sam već dvaput testiranja i oba puta nalaz je bio negativan. Vjerujem struci, a ne SDP-ovim nadriliječnicima.Umjesto da su nakon 4 godine boravka u opoziciji osmislili kvalitetan program za budućnost Hrvatske, SDP svoju kampanju bazira na izrugivanju Stožeru civilne zaštite, epidemiolozima i stručnjacima, uz koje smo, zahvaljujući odgovornom ponašanju građana, u prvom poluvremenu pobijedili COVID-19 i sačuvali zdravlje ljudi. Ili primjerice, gospodin Rajko Ostojić, koji misli da za njega vrijede posebna pravila, pa je sam sebi odrediosamoizolaciju i iz nje izišao nakon nekoliko dana – sve mimopreporuka epidemiologa i HZJZ. Zamislite da tako neodgovorni ljudi vode Hrvatsku u daljnjoj bitci protiv pandemije COVID-19 i gospodarske krize?

Što mislite, kako će birači reagirati na sve ovo: kakvu izlaznost i koliko mandata očekujete? Predizborne ankete govore o izjednačenosti HDZ-a i Restart koalicije?

Ankete su i 2016. predviđale poraz HDZ-a, pa smo pobijedili i oformili Vladu. Pozivam sve sugrađane da iziđu na izbore u što većem broju, jer je to važno za demokratski legitimitet izabranih. 5. srpnja građani su pred odlukom da izaberu vodstvo koje će Hrvatsku znati voditi kroz izazovna vremena koja dolaze. Zato hrvatskim biračima nudimo izbor: je li bolje za Hrvatsku da je vodi netko s iskustvom poput nas ili da je vodi netko bez ikakva iskustva u izvršnoj vlasti, kao što je predsjednik SDP-a. Neće nitko treći doći u poziciju da postane premijer.

Je li ugrožena regularnost i legitimitet izbora 5. srpnja, s obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije proteklih dana, iako stručnjaci govore da to još ne možemo nazvati "drugim valom" epidemije"?

Naravno da nije. Izbori su redoviti i odvijaju se svega dva mjeseca ranije nego prije 4 godine (rujan 2016.). U Hrvatskoj je i dalje epidemiološka situacija bolja nego u mnogim drugim zemljama. HZJZ i DIP pripremili su kvalitetan okvir koji omogućuje svima da ostvare glasačko pravo, uz pridržavanjeepidemioloških preporuka. WHO i brojni stručnjaci upozoravaju da bi situacija mogla biti gora najesen. Redovito se konzultiramo i sa članovima našeg Znanstvenog savjeta u kojem su epidemiolozi, infektolozi i drugi stručnjaci. Procjena je da je u ljetnim mjesecima širenje zaraze kod respiratornih bolesti kao što je COVID-19 nižeg intenziteta. Upravo zato je naša odluka bila, da nam u trenutku kada to epidemiološke okolnosti dopuštaju, trebaju izbori i novi legitimitet, kako bi Hrvatska jesen dočekala s formiranom stabilnom i čvrstom Vladom. Svaka druga alternativa koja bi išla prema odgodi izbora ujedno je i odgoda demokracije, a to ne dolazi u obzir.

Što očekujete u IX. i X.?

Od prvog dana vodimo Vladu na način da jednako brinemo o razvoju svakog dijela Hrvatske, a s obzirom da u Vladi imamo puno članova dalmatinskih korijena, uključujući i mene, pokazali smo snažnu privrženost razvoju Dalmacije. U IX. i X. izbornoj jedinici liste imamo troje ministara koji su se dokazalisvojim radom – Marija Vučković, Ivan Malenica i Vili Beroš. Na listama imamo dvojicu župana, niz gradonačelnika i saborskih zastupnika. Okupili smo stručne i iskusne ljude koji iza sebe imaju rezultate i koji su poruka sigurne budućnosti Dalmacije i Hrvatske. S druge strane, imate liste SDP-a od koje su se čak i sami članovi i dužnosnici SDP-a u Dalmaciji počeli ograđivati i uzmicati. Jednako tako, razbijanje glasova na desnici i glasovanje za Škoru ili Most izravno pomaže SDP-u. Očekujemo minimalno 15 mandata u dvije izborne jedinice koliko smo osvojili i 2016.

U 4 dalmatinske županije radi COVID-19 krize poslodavcima je država isplatila preko milijardu kuna za plaće 112 tisuća radnika. To pokazuje spremnost države i institucija da brzo i efikasno pruže ruku suradnje poslodavcima i radnicima u krizi bez presedana.

U mandatu naše Vlade, održali smo sjednicu u Kninu gdje je usvojen novi Zakon o pravima branitelja, održana je i sjednica u Splitu, gdje smo usvojili zaključke i odluke o projektima vrijednim preko 2 milijarde kuna, a sjednica Vlade u Hvaru bila je referentna za politiku razvoja i povezivanja hrvatskih otoka. U Dubrovniku smo organizirali i sjednicu Vlade i sastanak inicijative Kina+17 te gradimo Pelješki most. U Zadru i Šibeniku bili su sastanci Vlade i svih župana. Zahvaljujući fiskalnoj decentralizaciji, u 2019. godini prihodi jedinica na području 4 dalmatinskih županija veći su, u odnosu na 2017., za 700 milijuna kuna. To je stvarna pomoć lokalnim projektima, povlačenju europskih sredstava i demografskoj revitalizaciji.

Birače će sigurno zanimati – s kim biste radije koalirali, s Domovinskim pokretom Miroslava Škore, unatoč svim teškim riječima koje su razmijenjene tijekom kampanje; eventualno s Mostom ili recimo Miloradom Pupovcem? Neki čak i nude savez HDZ-u, ali vas ucjenjuju za premijersko mjesto..

HDZ na ove izbore izlazi u savezništvu s hrvatskim građanima, za razliku od SDP-a koji nema snage izići sam pred HDZ, nego je okupio sve što je mogao na ljevici, jer zna da bi inače doživio težak poraz. Biračima nudimo Sigurnu Hrvatsku za drugo poluvrijeme što znači sigurna radna mjesta, plaće i mirovine, sigurne granice, kvalitetnu apsorpciju europskih sredstava i nastavak brige za živote i zdravlje hrvatskih građana u borbi protiv koronavirusa. Ucjenjivački komentari o premijerskom mjestu su ponavljanje priče Mosta iz 2015. godine i to HDZ u potpunosti otklanja. Oni koji to zazivaju ne razumiju kako funkcionira Vlada, a ne prepoznaju ni trenutak u kojem se Hrvatska nalazi. Najesen će Hrvatskoj trebati čvrsta i stabilna vlast, ozbiljno i odgovorno vodstvo za izazove koji slijede. Hrvatska nema vremena za eksperimente. Nakon izbora tražit ćemo partnere na svjetonazorskoj i programskoj osnovi.

Splitski SDP-ovac Branko Grčić govorio je nedavno o prihvatljivosti opcije formiranja svojevrsne vlade nacionalnog spasa u slučaju da se nakon izbora ne uspije formirati Vlada. Je li to za Vas prihvatljiva opcija?

Nije. Neće biti velike koalicije. Grčić, koji je kao ministar ostavio Hrvatsku na 9 posto ugovorenih europskih sredstava (naša Vlada je podigla ugovorenost na 95 posto), sada je u posljednje vrijeme postao i stručnjak za epidemiologiju, pa me nine čude njegove izjave o vladi nacionalnog spasa. Već smo imali priliku vidjeti kakav je nered i katastrofalne rezultate ostavila SDP-ova Vlada.

Pobjednika izbora čekaju teške zadaće. Zbog ublažavanja posljedica korona-krize, država je za treći, četvrti i dio petog mjeseca zasad interventno isplatila više od 7,6 milijardi kuna s doprinosima. Analitičari kažu da je to ipak manja cijena od one koju bi donijelo 330 tisuća nezaposlenih. No, do kada ćemo, u uvjetima osjetno smanjenih proračunskih prihoda, moći funkcionirati na ovaj način, koliko dugo možemo izdržati režim gospodarstva na državnom "respiratoru"? Poduzetnici, u strahu za očuvanje likvidnosti i zaposlenosti, traže produžetak mjera...

Hrvatska je među prvim zemljama EU počela provoditi mjere za održavanje zaposlenosti i likvidnosti gospodarstva. Naš paket pomoći gospodarstvu težak je oko 30 milijardi kuna. Po snazi mjera u odnosu na veličinu gospodarstva među najizdašnijima smo bili u EU. Potporama za očuvanje radnih mjesta pomogli smo više od 100.000 poduzeća i sufinancirali plaće za više od 600.000 zaposlenih. Za razliku od SDP-a, koji je zazivao gubitak 400 tisuća radnih mjesta, učinkovitost naših mjera pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – Hrvatska ima 1,544.562 osiguranika, a u veljači prije krize je imala 1,542.328 osiguranika. To je najbolji dokaz da je Vlada reagirala pravovremeno i snažno, a to ćemo činiti i dalje. Za očuvanje likvidnosti i zaposlenosti koristit ćemo i EU sredstva, a provodit ćemo i nacionalne mjere koje se odnose na skraćeno radno vrijeme, samozapošljavanje i pomoć mikropoduzetnicima u borbi protiv posljedica pandemije. Istovremeno, od 1. srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje reaktivirat će sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su dosad bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza.

Koliko je realno u ovom trenutku, kada ne znamo što nas očekuje glede širenja korone i posljedica koje to može imati na gospodarstvo, uopće obećavati veće plaće i mirovine? Stojite li iza takvih najava? Dojam je da se neke stranke pritom razbacuju brojkama i "zaokružuju" ih bez ikakvog uporišta, valjda im tako bolje zvuče?

Današnja borba za sigurnu i suverenu Hrvatsku je borba za zdravlje, socijalnu sigurnost i demografski opstanak Hrvatske. Premda će ova godina bit zahtjevna u smislu financiranja proračuna, mi očekujemo ubrzani rast u sljedećim godinama koji će nam omogućiti da ostvarimo ono što smo obećali. Također, nastavljamo i s fiskalnom disciplinom te daljnjim poreznim i administrativnim rasterećenjima kako bismo omogućili gospodarstvenicima lakše poslovanje i daljnje investicije,pogotovo u proizvodnom sektoru te otvaranje novih radnih mjesta. Prosječna plaća u našem mandatu porasla je sa 5.600 na preko 6.700 kn, a u idućem mandatu želimo podići prosječnu plaću na 7.600 kuna i minimalnu na 4.250 kuna i mirovine za još 10%. Svakoj mladoj osobi omogućit ćemo 130 tisuća kuna za samozapošljavanje i subvencionirati dodatnih 20 tisuća stambenih kredita za mlade obitelji. Hrvatskoj želimo osigurati22 milijarde eura iz europskog proračuna te Plana za oporavak, koje ćemo znati iskoristiti na najbolji način da ojačamo naše gospodarstvo i učinimo ga otpornijim na krize.

HDZ najavljuje smanjivanje broja ministarstava i mogućnost spajanja nefunkcionalnih malih općina s većima. Pretpostavljam da to niste učinili tek kako biste izbili adute iz ruku oporbe koja inzistira upravo na toj temi. Sigurno ste u ove četiri godine snimili stanje na terenu. Evo, za početak, koliko ministarstava ćete "srezati"?

Sigurno ćemo ići u smanjenje broja ministarstava. Optimizirat ćemo odnosno ukinuti neučinkovite administrativne procese radi izgrađivanja djelotvornije javne uprave. Do kraja 2021. preustrojit ćemo sustav jedinica lokalne i područne samouprave. U prvoj ćemo fazi sadašnji broj lokalnih dužnosnika prepoloviti, a broj članova predstavničkih tijela smanjiti za petinu, što će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Uspostavit ćemo bazu podataka o financijskim i administrativnim kapacitetima i poslovima koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave te definirati mehanizme suradnje radi njihovog povezivanja u funkcionalne cjeline.

Spašavanje turističke sezone je, unatoč Vladinim mjerama i otvaranju prema članicama EU-a, vrlo neizvjesno. Ovih sam dana u jednoj analizi pročitao da su prihodu u turizmu 55 posto niži nego lani, a mnogi očekuju i gore brojke za sezonu. Dalmacija će tu biti posebno na udaru - prijeti joj nezaposlenost, a onda i mogući novi val iseljavanja? Kako mislite na to odgovoriti?

Zahvaljujući pravodobnim mjerama u prvome valu, Hrvatska je uspjela reaktivirati gospodarstvo i danas je poželjna turističkadestinacija. Znamo da radi objektivnih okolnosti globalne pandemije, nije realno ostvariti lanjske turističke brojke, no činimo sve da spasimo dio sezone. Poduzeli smo potrebne mjere i pokrenuli aplikaciju Enter Croatia, kako bismo omogućili turizam u sigurnim uvjetima. Zasad imamo 300-ak tisuća turista koji trenutno borave u Hrvatskoj, unatoč okolnostima pandemije. Obavio sam niz razgovora s dužnosnicima i čelnicima zemalja čiji državljani biraju Hrvatsku za turističku destinaciju - Angelom Merkel, Sebastianom Kurzom, Andrejem Babišem, Igorom Matovičem, Viktorom Orbanom, Janezom Janšom. Postigli smo dogovor kako da i njihovi državljani, naši turisti, nakon povratka s ljetovanja u Hrvatskoj u svoje države nemaju probleme s restriktivnim mjerama poput samoizolacije.

Ima li izgleda da i Dalmacija dočeka nešto kao što je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, pri čemu prije svega mislim na njezine nerazvijene dijelove, jer ne bave se baš svi u Dalmaciji iznajmljivanjem apartmana?

Poticaj razvoju Dalmacije već smo sada osigurali temeljem korištenja sredstava europskih fondova. Primjerice, Dubrovačko-neretvanska županija se u razdoblju od 2017. do 2019. godine među svim županijama najviše isticala po ugovorenim sredstvima iz fondova EU-a po stanovniku, a i Šibensko-kninska bila je iznad prosjeka Hrvatske. Velike projekte poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture ili centara za gospodarenje otpadom, vrijedne po nekoliko stotina milijuna kuna imamo po svim Dalmatinskim županijama, što je dokaz da smo prepoznali potrebe toga prostora i sve činimo za poboljšanje životnih uvjeta ljudi. Ukupno su četiri Dalmatinske županije ugovorile 19,4%, odnosno 2,1 milijardi eura od ukupno raspoloživih sredstava EU fondova na nacionalnoj razini. Planiramo pokrenuti Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski Kotar vrijedan 2 milijarde kuna, kao doprinos daljnjem ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske.

Pred svake izbore aktualizira se i pitanje povratka Ine u državno vlasništvo. HDZ je to već, uostalom, i ranije najavljivao. Maknemo li emocije na stranu, ima li to stvarnog ekonomskog opravdanja?

Apsolutno ima. Cijene nafte i vrijednosti naftnih kompanija su na povijesno niskim razinama. Nastavak procesa otkupa dionica INA-e je strateško opredjeljenje ove Vlade, ali i dio našeg predizbornog programa kao važna komponenta postizanja energetske samodostatnosti. Prije nekoliko tjedana dobili smo preliminarno izvješće investicijskog savjetnika o poslovanju kompanije i njezinoj vrijednosti, ministar Ćorić se susreo s MOL-om da se razjasni što još treba učiniti i analizirati da se to izvješće finalizira. Finalno izvješće očekujemo krajem srpnja i s procesom idemo dalje.

Desne stranke, od Škorine do malih ekstremističkih stranaka, predstavljaju se kao "prave" zaštitnice suverenosti. HDZ tu, kažu, nije dovoljno odlučan. Pritom se pozivaju na Orbanov "tvrdi" model zaštite granica, koketiraju s antieuropskim politikama, mnogi su i protiv uvođenja eura... Je li to koncept suverenosti kakav Hrvatskoj treba? (Ili je važnija ekonomska suverenost, i jačanje uloge RH na međunarodnoj sceni, nasuprot bilo kakvom izolacionizmu?)

U našem programu predvidjeli smo niz aktivnosti kako da gospodarski oporavak Hrvatske bude transformativnog učinka, s većim usmjerenjem na proizvodnju, na industriju i većusamodostatnost u proizvodnji hrane. Ulaskom u EU hrvatski suverenitet značajno je osnažen. Hrvatska danas ravnopravno sjedi za stolovima gdje se donose bitne, odlučujuće odluke o budućnosti Europe i svijeta. Predsjedanje Vijećem EU-a, koje smo jučer uspješno okončali u najzahtjevnijim okolnostima dosad, još je jedan primjer postignuća Hrvatske, kao zemlje koja se prije tri desetljeća izborila za svoju samostalnost i demokraciju, a sada već predsjeda Unijom od pola milijarde stanovnika. S novim izazovima pred hrvatskim narodom, naše politike razvijamo na konceptu novog suverenizma, koji se temelji na osnaživanju države i gospodarstva te učinkovitom korištenju našeg utjecaja u EU. 22 milijarde eura koje ćemo povući od EU-a u idućem razdoblju za gospodarski oporavak i razvoj Hrvatske najbolje pokazuje kako se osigurava sigurna budućnost zemlje! Hrvatskoj u novim izazovima trebaju lideri koji neće govoriti floskule i koji će znati kapitalizirati međunarodni položaj Hrvatske za korist hrvatskih građana.

Korona kriza je ukazala na slaba mjesta u strukturi hrvatske ekonomije. Od prevelike "naslonjenosti" BDP-a na turizam do problema deindustrijalizacije, nedovoljne samodostatnosti poljoprivrede i djelatnosti vezanih uz nju... Imate li tu neki srednjoročni plan za zaokret, može li se u tom smislu koristiti i novac iz Plana opravka EU-a i novog europskog proračuna?

Novi europski proračun za razdoblje 2021-2027, ali i Plan za oporavak i otpornost EU, kreiran je kako bi države članice lakše prebrodile posljedice krize uzrokovane pandemijomkoronavirusa. U idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati preko 22 milijarda eura iz EU-a. Taj iznos je dvostruko veći nego što Hrvatska sada ima iz EU proračuna na raspolaganju i jamac je sigurne budućnost zemlje za brži gospodarski oporavak i razvoj.

Usmjerit ćemo ga, između ostaloga, na održivi gradski i željeznički promet, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća. Osiguravanje tako visokog iznosa sredstava je rezultat i svih naših dosadašnjih napora da se na razini EU prepoznaju potrebe Hrvatske, ali i sve uspješnijeg korištenja sredstava fondova EU. Naime, od ukupno 26 milijardi kuna, koliko je od ulaska u EU pa do danas Hrvatska "u plusu", kada je riječ o razlici uplata nad isplatama iz EU proračuna, čak 21,5 milijardu kuna, odnosno 83%, je ostvareno tijekom mandata ove Vlade. To sigurno nije slučajnost, već rezultat uspješnog i predanog rada.