Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 2. 7. 2020.

I u kriznoj situaciji bez presedana osigurali smo porast broja zaposlenih

Na početku 239. sjednice Vlade premijer Plenković zahvalio je ministru rada i mirovinskog sustava Aladroviću i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na podacima koji pokazuju da je Vlada u proteklih nekoliko mjeseci isplatila 5,6 milijardi kuna na ime naknada u privatnom sektoru

Vlada je nastavila s učinkovitim mjerama za radnike i poslodavce

Ta svota omogućila je da radno mjesto zadrži 600.000 radnika te da poslovanje nastavi 100.000 poslodavaca. "Taj je podatak najbolji dokaz učinkovitosti mjera koje je Vlada donijela, u odnosu na trenutak prije početka restriktivnih mjera zbog Covida 19. Imali smo tada 1.542.328 osiguranika. Najrecentniji podaci, četiri mjeseca kasnije, kažu da imamo 1.544.562, za nešto više od dvije tisuće osiguranika više", istaknuo je Plenković, dodajući da jedino u ovom trenutku bilježimo veći broj naših sugrađana koji su nezaposleni i to zbog smanjenog zapošljavanja u vrijeme turističke sezone, što je također uzročno-posljedično vezano s tim okolnostima.

"Da nema ove pandemije korona virusa vjerojatno bismo danas imali najniži broj nezaposlenih uopće u našem mandatu", naglasio je Plenković koji smatra da ovim brojkama možemo biti zadovoljni.

"Također, nastavili smo s novim mjerama skraćenog radnog vremena, to je potpora do najviše dvije tisuće kuna mjesečno, koja vrijedi od 1. lipnja do 31. prosinca Mjera se naslanja i na koncept instrumenta SURE za kojeg smo prije nekoliko tjedana izdvojili 95 milijuna jamstva koje možemo oplemeniti do iznosa od tri milijarde kuna kako bismo također pomogli zadržavanje radnih mjesta", pojasnio je i dodao da se ona ne odnosi samo na one poslodavce koji imaju deset i više radnika, nego je putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koncipirana i posebna mjera za mikropoduzetnike sa devet radnika.

"U međuvremenu smo zaokružili i dva zajma za Svjetsku banku od 300 milijuna dolara makrofinancijske pomoći, dakle direktna pomoć proračunu u kontekstu Covida 19 i 200 milijuna dolara za obnovu grada Zagreba od potresa i to obrazovnih i zdravstvenih institucija", napomenuo je predsjednik Vlade.

Pohvale za uspješno predsjedanje Europskim vijećem

"Prije dva dana, završilo je naše prvo predsjedanje Vijećem EU", nastavio je, zahvaljujući svima koji su radili višegodišnjoj pripremi predsjedanja, a potom i na posljednjih šest mjeseci maksimalnog angažmana.

"Proteklih sam dana obavio dosta razgovora i sa predsjednicom Komisije, sa predsjednicima parlamenta i Vijeća, s kancelarkom Merkel koja je od nas preuzela predsjedanje. Ministar vanjskih i europskih poslova Grlić-Radman jučer je sa svojim kolegom Heikom Maasom u Berlinu imao i formalnu primopredaju. Zaista smo od svih njih dobili priznanje za angažman u do sada neviđenim okolnostima bez presedana. Niti jednoj zemlji se nije dogodilo ovo što se dogodilo nama, u sedamdeset godina povijesti rada Unije, da su praktički bili prekinuti susreti na političkoj razini, što u Bruxellesu, što u Luxembourgu, što u Strasbourgu, kao i ogroman broj događaja koje smo bili planirali da se održe u Zagrebu i da na taj način dodatno upoznamo hrvatsku javnost s onim što je Europska unija, koji je naš položaj u njoj i na koji način da idemo dalje", poručio je.

"Ono što je dobro, mislim da su se za našeg predsjedanja postigli enormni iskoraci u našem odgovoru na Covid 19, bilo da su bili javnozdravstvenog karaktera, bilo da su bili karaktera koji se odnosi na ekonomsku i financijsku stranu pomoć", smatra Plenković.

"Također, i na sve ono što se odnosi na slobodu kretanja, Schengen, na granice, na međusobnu suradnju država članica, i u konačnici, na rad svih formacija Vijeća od obrazovanja primjerice, gdje su se toliko brzo dijelile informacije kako da tko reagira", nastavio je Plenković i ponovio da smo bili najbrži i najučinkovitiji od svih.

"Prvi smo bili i u načinu nastave putem televizije i online nastavi, održali smo maturu i završili školsku godinu, pokazavši kako u izvanrednim okolnostima možemo osigurati kvalitetno funkcioniranje", kazao je Plenković i zahvalio Divjak i cijelom sustavu hrvatskog obrazovanja što smo to uspjeli odraditi na kvalitetan način i u nezavidnim okolnostima.

Ispunjen Akcijski plan za ERM2

Podsjetio je da je Vlada radila i na nekim dosjeima koji su ne samo europskog, nego i hrvatskog karaktera u kontekstu Europske unije.

Izdvojio je na ispunjen Akcijski plan za Europski tečajni mehanizam 2.

"Očekujemo već idućega tjedna, da se na razini eurogrupe uzme u obzir sve ovo što smo napravili, gdje se i svi vi pridonijeli da Hrvatska krene ka idućoj fazi procesa uvođenja eura u skladu s našom strategijom usvojenom u svibnju", naglasio je.

Sredstva za obnovu Zagreba i okolnih mjesta nakon potresa, osiguravamo kroz nacionalne i međunarodne okvire

"Danas smo ministrica Obuljen, ministar Banožić i ja, kao i državni tajnik Uhlir bili na konferenciji na Građevinskom fakultetu posvećenoj aktivnostima u vezi s obnovom grada Zagreba i dijelova Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije od potresa. Izložili smo sve napore koje smo do sada učinili, predstavili sve što smo napravili na izradi zakona, interventnim mjerama, kao i ono što radimo na izvorima financiranja za razdoblje pred nama gdje ćemo u svim tim nastojanjima učiniti sve da se dođe do što šireg konsenzusa svih aktera. Jer radi se o dugoročnom procesu obnove grada. Utvrđene su štete od 86 milijardi kuna, što su ogromne štete, to je 60% hrvatskoga proračuna na godišnjoj razini!", napomenuo je Plenković, dodajući da će Vlada nastojati da se sredstva osiguraju i kroz nacionalne, ali i kroz međunarodne okvire, gdje očekujemo potporu Svjetske banke i Europskoga fonda solidarnosti.

U lipnju 210 posto više ulazaka u Hrvatsku u odnosu na svibanj

Na otvorenom dijelu raspravljeno je 15 točaka dnevnog reda, među kojima Uredba o dopuni Zakona o sportu te Zaključak o produljenju mjere pomoći u sustavu športa uslijed epidemije koronavirusa.

Državni tajnik u ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić izvijestio je o nekoliko slučajeva zaraženih turista u Puli i Zadru, istaknuvši da su svi epidemiološki zbrinuti i da nema daljnjeg širenja virusa.

"Što se tiče turista, imamo nekoliko slučajeva u Puli i Zadru, svi su epidemiološki obrađeni, a s obzirom na ukupan broj turista radi se o zanemarivom broju", rekao je Dulibić.

U zadnja 24 sata imamo 81 novooboljelu osobu, a dvije su osobe preminule. Kao aktivna žarišta zaraze izdvojio je Đakovo, gdje je zaraza uvezena s Kosova te Zagreb, gdje je 48 novooboljelih povezano s noćnim klubovima.

U Đakovu epidemiolozi su i dalje na terenu. "Budući da se radi o velikom broju osoba epidemiološka obrada i klasifikacija kontakata još traju", rekao je.

U Zadru nema novih slučajeva povezanih s teniski turnirom, a u ostalim županijama nema žarišta već se radi o manjem broju pojedinačnih slučajeva.

Dulibić je poručio da popuštanje epidemioloških mjera znači povećanu odgovornost svakog građanina za vlastito zdravlje i zdravlje drugih, te ih pozvao da ostanu maksimalno oprezni i odgovorni.

Uzlazan trend

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je vezano za aktivnosti Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske izvijestio da je svibnju zabilježeno 2,132.869 ulazaka u Hrvatsku, a u lipnju 6,606.801 ulazak.

"To je povećanje za 210 posto, govori o uzlazom trendu", kazao je, dodavši da se veći porast može pripisati popuštanju mjera.

"Kako bi se smanjilo čekanje za prelazak državne granice zbog prikupljanja potrebnih epidemioloških podataka i kako bi se moglo epidemiološki povezati svakog stranog državljanina koji uđe u Hrvatsku, sustav Enter Croatia putem kojeg strani putnici najavljuju svoj dolazak, u funkciji je na način da je od 28. svibnja izvršena najava za skoro 1,1 milijun stranih putnika. Oko 90 posto prijava se odnosi na turističke posjete'", rekao je Božinović.

Ocijenio je da je zbog dobre organizacije MUP-a, Hrvatskih željeznica i češke turističke agencije Regio Jet 1. srpnja u Rijeku pristigao prvi agencijski vlak iz Praga s 450 putnika. "Češki gosti su pritom koristili aplikaciju Enter Croatia, a zbog unaprijed dostavljene liste putnika granična kontrola putnika je trajala svega 25 minuta", dodao je.

Najavljeni putnici na graničnim će prijelazima moći koristiti posebne prometne trake

"Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo turizma i predstavništvo HTZ-a iz Češke dogovorili su da će agencije unaprijed dostavljati liste putnika koji će u Hrvatsku dolaziti autobusom radi veće protočnosti. Radi prelaska hrvatske granice na najbrži mogući način slični sastanci održat će se i s ostalim predstavništvima HTZ-a u državama članicama EU-a", izvijestio je.

Božinović je rekao i da je na graničnim prijelazima Bregana, Macelj, Rupe i Plovanija počelo obilježavanje posebnih traka koje će moći koristiti najavljeni putnici i time skratiti vrijeme prelaska državne granice.

Podsjetio je na to da je 26. lipnja iz Kine pristigao brod sa 194 tone medicinske i zaštitne opreme u vrijednosti od 10,2 milijuna dolara koja je uskladištena u skladištu Civilne zaštite u Jastrebarskom, odakle će se distribuirati prema potrebi.

"Oprema se u ovom trenutku distribuira prema biračkim odborima u suradnji s Državnim izbornim povjerenstvom, ali i prema zahtjevu Ministarstva za demografiju, mlade i socijalnu politiku - prema svim ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj", izvijestio je Božinović.

Potpora sportskim savezima olimpijskih i paraolimpijskih sportova

Prihvaćena je Uredba o dopuni Zakona o sportu. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za šport Tomislav Družak kazao je da se u svrhu ublažavanja posljedice zabrane svih redovnih aktivnosti sportskih klubova uslijed pandemije koronavirusa proširuju mjere potpore.

Uredbom se omogućava, uz već postojeće mjere potpore očuvanja radnih mjesta u pravnim osobama, financiranje troškova održavanja natjecanja te prehrane i prijevoza sportaša na natjecanja nacionalnog ranga nacionalnim sportskim savezima olimpijskih i paraolimpijskih sportova.

"Potpore bi se odnosile na pojedinačna i ekipna liga natjecanja koja će se održati do kraja godine, a pravo na dodjelu potpore imali bi nacionalni sportski savezi čiji su sportaši i ekipe osigurale ili imaju priliku osigurati nastup na olimpijskim odnosno paraolimpijskim igrama u Tokiju, kao i oni nacionalni sportski savezi olimpijskih i paraolimpijskih sportova koji imaju veći udio registriranih sportskih klubova pojedinog sporta u Hrvatskoj", rekao je Družak.

Izdvojio je da je ovaj vid potpore nacionalnim savezima pomoć klubovima, s obzirom da teret plaćanja održavanja natjecanja pada na njih, a prihodi koje ostvaruju nisu ni približno dostatni za to, pa su mnogi klubovi ustvari pred gašenjem.

Također, prihvaćen je Zaključak o produljenju mjere pomoći u sustavu športa uslijed epidemije koronavirusa. Njime se omogućava dodjela potpore za osiguranje radnih mjesta i za mjesec lipanj.

Dugoročan zajam po vrlo povoljnim uvjetima

Prihvaćena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt LD 2056 (2020) – Podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 – instrument financiranja javnog sektora.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je Ministarstvo financija početkom travnja uputilo Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB) zahtjev za podršku prvenstveno zdravstvenom sustavu i jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi osiguravanja kontinuiteta pružanja javnih komunalnih usluga.

Projekt LD 2056 (2020) – Podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 – instrument financiranja javnog sektora, odobren je u svibnju, a Razvojna banka Vijeća Europe ga je okarakterizirala kao projekt visokog socijalnog učinka kojim se podupiru hitne mjere Vlade za ublažavanje posljedica pandemija i smanjenja učinka krize na život građana.

"Današnjom odlukom prihvaća se nacrt okvirnog ugovora o zajmu vrijednom 200 milijuna eura koji predstavlja podršku državnom proračunu, a koristit će se za nekoliko namjena", kazao je Marić.

To su financiranje mjera za smanjenje širenja zaraze te posljedica pandemije COVID-19, očuvanja široke dostupnosti medicinskih usluga, osiguranja potrebnih farmaceutskih proizvoda, medicinskih potrepština i zaštitne opreme, kao i radi pružanja potpore jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave za osiguravanje kontinuiteta javnih komunalnih usluga pod utjecanjem smanjenja prihoda uzrokovanog otpisom i odgodom poreznih plaćanja.

Taj dugoročni zajam, rekao je Marić, ugovorio bi se po vrlo povoljnim uvjetima. Prilikom povlačenja sredstava zajma moguće je odabrati između fiksne kamatne stope koja iznosi indikativno 0,24 posto i promjenjive koja je utemeljena na šestomjesečnom EURIBOR-u uvećanom za 0,36 posto fiksne kamatne marže.

"Trajanje otplate je do 12 godina uz tri godine počeka na glavnicu", kazao je Marić napominjući kako drugih redovnih troškova zajma nema.

"Zajam se povlači u tranšama, najmanje dvije, od čega prva može iznositi 75 posto", rekao je.

Potpore sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture

Usvojena je i Odluka o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-19.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver kazao je kako je s ciljem poduzimanja žurnih mjera u borbi s pandemijom COVID-19 Europska komisija odredila i usvojila privremeni pravni okvir u kojem se omogućava državama članica usvajanje programa državnih potpora.

Taj privremeni okvir, pojasnio je, omogućava lakše donošenje mjera i njihovu provedbu kroz program, pri čemu se u obzir uzimaju oni poduzetnici koji na kraju 2109. godine nisu bili u teškoćama, ali se trenutno u poslovanju suočavaju sa štetom zbog koronavirusa.

Ministarstvo je stoga izradilo Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima koji uključuje sve aspekte prometa i predviđa pomoć malim, srednjim i velikim poduzetnicima, a putem potpora u obliku jamstava koje će u ime i za račun Repubike Hrvatske odobravati HBOR i Hamag-Bicro.

Navedeni poduzetnici, kako se navodi u obrazloženju odluke, mogu ostvariti pravo na potporu pod uvjetom da su suočeni s manjkom likvidnosti jer je njihova poslovna aktivnost smanjena ili u cijelosti obustavljena zbog izvanrednih okolnosti prouzročenih pandemijom COVID-19, odnosno ako su suočeni s poteškoćama u poslovanju koje su posljedica te pandemije.

"Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima odobrila je Europska komisija 30. lipnja", kazao je Bilaver napominjući kako će se potpore moći dodjeljivati od dana njegova stupanja na snagu pa sve do 31. prosinca ove godine.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će planirati osiguranje sredstava u okviru svog financijskog plana, a radi osiguranja plaćanja potencijalnih obveza koje mogu nastati temeljem izdanih državnih jamstava.

Povoljni krediti poduzetnicima u kulturnim i kreativnim industrijama

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je, obrazlažući Odluku o usvajanju Programa jamstava za kredite za poduzetnike aktivne u području kulture i kreativnih industrija, istaknula da je iznos jamstva po poduzetniku ne smije prijeći 800.000 eura po kreditu.

"Rok otplate će biti najkraće godinu, a najdulje pet godina. Državno jamstvo osigurat će se na 100 posto glavnice pojedinačnog kredita", izvijestila je ministrica.

Omogućit će se dodjela državne potpore Ministarstva kulture u vidu izdavanja jamstava za zajmove poduzetnicima u kulturi i kreativnim industrijama, koji su suočeni s poteškoćama uslijed pandemije COVID-19.

Ukupni iznos državnih jamstava temeljem ovoga Programa koje će odobravati HAMAG-BICRO je 300 milijuna kuna. Korisnici programa su samostalni umjetnici, mikro, mali i srednji poduzetnici primarno registrirani za obavljanje djelatnosti u kulturi i kreativnim industrijama koji su pogođeni pandemijom koronavirusa

"Prvi put imamo priliku osigurati ovako povoljne kredite poduzetnicima u kulturnim i kreativnim industrijama", naglasila je Obuljen Koržinek.

Pomoć u borbi s posljedicama epidemije i potresa

Prihvaćena je Odluka o otpisu potraživanja po računima za stanove i poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske zbog epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i potresa koji je pogodio područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.

Ministar državne imovine Mario Banožić obrazložio je da će Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture otpisati potraživanja po računima za zakup, odnosno korištenje poslovnih prostora za travanj i svibanj 2020. godine zakupnicima, odnosno korisnicima poslovnih prostora koji nisu mogli raditi zbog ograničenja određenih Odlukama Stožera civilne zaštite odnosno zbog epidemije bolesti COVID-19.

Računi za poslovne prostore će se otpisati onim zakupnicima, odnosno korisnicima koji nisu mogli raditi zbog ograničenja određenih Odlukama Stožera civilne zaštite ako nemaju dospjelog duga, ako u poslovnom prostoru vrše gospodarsku djelatnost, ako u travnju i svibnju nemaju pad broja zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec te ako su to zatražili i dostavili tražene podatke.

Vezano za posljedice potresa, Ministarstvo državne imovine otpisat će potraživanja po računima za zakup i korištenje poslovnih prostora te najam i korištenje stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo državne imovine izdanim za travanj, svibanj i lipanj 2020. za poslovne prostore i stanove koji su označeni kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja) te će se za navedene poslove prostore i stanove prestati izdavati računi do ponovne mogućnosti korištenja poslovnih prostora i stanova oštećenih u potresu.

"Cilj ove Odluke je pomoći fizičkim i pravnim osobama, zakupnicima i korisnicima poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske te najmoprimcima i korisnicima stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, u borbi s posljedicama epidemije bolesti COVID-19, te posljedicama uzrokovanih potresom", poručio je Banožić.

Računi za poslovne prostore će se otpisati i onim zakupnicima, odnosno korisnicima koji su mogli raditi temeljem odluka Stožera civilne zaštite, ali su imali pad prihoda poslovanja veći od 50 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine, ako nemaju dospjelog duga, ako u poslovnom prostoru vrše gospodarsku djelatnost, ako u travnju i svibnju ne bilježe pad broja zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec te ako su to zatražili i dostavili tražene podatke.

"S time da će se onima koji su u 2019. godini imali prihod manji od 7.500.000,00 kuna otpisati cijelo potraživanje, a onima koji su u 2019. godini imali prihod veći od 7.500.000 kuna će se otpisati potraživanje proporcionalno padu prihoda", izvijestio je Banožić.