Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bled | 31. 8. 2020.

Ravnoteža između nacionalnih mjera te europskog i svjetskog odgovora

Premijer Plenković sudjelovao je na 15. Strateškom forumu na Bledu, gdje je na panelu »Europa nakon Brexita i COVID-a 19« iznio mišljenje da u europskoj politici postoji konsenzus da se protiv koronavirusa treba boriti zajedno

Tijekom boravka na Bledu predsjednik Vlade sastao se sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Razgovarat ćemo o posljedicama COVID-a 19, to je izazov s kakvim se još nismo susreli

Po dolasku na Bled premijer je najavio je će se na Forumu razgovarati o posljedicama COVID-a19, globalnom upravljanju aktivnostima na razini Europske unije, odnosima među državama i pronalaženju zajedničkog rješenja za globalnu pandemiju. Usto je ocijenio da je riječ o dobro odabranoj temi za početak međunarodne političke jeseni.

To je izazov s kakvim se još nismo susreli, rekao je Plenković, i mislim da možemo rezimirati što je bilo dobro, što smo zajednički učinili kvalitetno i kako da reagiramo u budućnosti kada je riječ o cjepivu ili nabavljanju medicinske i zaštitne opreme.

Upitan o temama susreta s premijerima Janezom Janšom i Viktorom Orbanom, predsjednik Vlade podsjetio je na to da se sa slovenskim premijerom Janšom susreo u srpnju, nakon izbora u Hrvatskoj, i da su tada razgovarali o pandemiji.

Mislim da smo svi zajedno poduzeli sve što je bilo moguće da turistička sezona bude što bolja, rekao je Plenković i ocijenio da njome možemo biti općenito zadovoljni, osobito s obzirom na nepovoljne procjene iz travnja i svibnja. Ujedno je istaknuo da sada treba ispitati koji se daljnji koraci mogu poduzeti da bi se smanjila zaraza, a time i njezini prekograničnt efekti.

Predsjedniku Vlade postavljeno je nadalje pitanje o "crvenoj listi" na koju je cijela Hrvatska stavljena sredinom kolovoza, čime je uvedena obvezatna karantena za sve građane koji iz Hrvatske ulaze u Sloveniju.

Premijer je u odgovoru ponovno izložio hrvatsko stajalište da treba uzeti u obzir stupanj zaraze na razini pojedinih županija, pristup sličan onome koji se sprema uvesti Njemačka. Istaknuo je pritom da je to ne samo u interesu Hrvatske nego i brojnih Slovenskih gostiju. "Mislim da za to postoji prostor i da je to najprimjereniji način", rekao je Plenković.

Spremni smo i dalje razgovarati o granici sa Slovenijom

Odgovarajući na pitanje o graničnoj arbitraži sa Slovenijom, predsjednik Vlade je naglasio da je hrvatska pozicija jasna te da i dalje postoji spremnost za razgovore sa Slovenijom. Podsjetio je ujedno na inicijativu Slovenije pred Europskim sudom u Luxembourgu, koji se nije smatrao nadležnim za to pitanje.

"Mi smo i dalje spremni razgovarati o granici sa Slovenijom. Važno je da nađemo rješenje koje je dobro i održivo za obje zemlje", poručio je Plenković.

Hrvatska je u uvjetima pandemije postigla maksimum u predsjedanju EU-om

Srednjoeuropski su čelnici na Bledskom strateškom forumu poručili da Europi u dobu koronavirusa treba više solidarnosti te da ujedno treba odustati od dvostrukih standarda za države članice.

Bledski strateški forum, najvažniji vanjskopolitički događaj u Sloveniji, ugostio je na panelu "Europa nakon Brexita i COVID-a19" premijere Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Češke i Bugarske, predsjednika Srbije i direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda.

Na početku rasprave premijer Andrej Plenković se osvrnuo na hrvatsko predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020. i naglasio da je postignut maksimum u uvjetima pandemije, krize koja je "počela kao zdravstvena, ali je prerasla u krizu svih aspekata društva".

Talijanski premijer Giuseppe Conte, koji se skupu obratio videovezom iz Rima, istaknuo je da je pandemija pokazala vrijednost solidarnosti te da je Europska unija dokazala kako može reagirati "kao zajednica interesa inspiriranih zajedničkim vrijednostima". Poručio je da je ova kriza "velika šansa za snažniju i kohezivniju uniju".

Dozu optimizma pokazala je i direktorica MMF-a Kristalina Georgieva, koja se videovezom javila iz Sofije.

"Imamo razloga za to da ostanemo optimistični. Ova kriza bez premca izazvala je i odgovor bez premca. Sve što je učinjeno fenomenalno je. Kolektivno smo stvorili tlo pod nogama svjetske ekonomije stvarajući likvidnost", kazala je Georgieva.

Istaknula je da drugi krug financijske pomoći svjetskoj ekonomiji mora biti povezan s investiranjem u digitalnu tenologiju, obrazovanje, kapacitet nošenja s klimatskim promjenama "koje će nas pogoditi snažnije od koronavirusa", te u pravedno društvo.

Naglasila je da je bilo prirodno što se svaka država na početku pandemije zatvorila u sebe, no da je EU svojim paketom financijske pomoći Next Generation dokazao da je to prošlo, a da su promatrači izvan Europe "bili sretni zbog tog dogovora jer je pokazao solidarnost".

Zaključila je da treba "priznati" nedostatke koje sa sobom nosi globalizacija, poput nejednakog razvoja ili neodrživih dobavnih lanaca.

Plenković je rekao da idućih mjesecia treba postići ravnotežu između nacionalnih mjera, koje su ponovno pokazale važnost uloge države, te europskog i svjetskog odgovora i dodao da u europskoj politici postoji konsenzus o tome da se protiv koronavirusa treba boriti zajedno.

S Janšom i Orbanom o ulasku Hrvatske u Schengen i Eurozonu

Za boravka na Bledu predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. S obojicom je razgovarao o prekograničnoj suradnji i daljnjim naporima za smanjivanje širenja zaraze COVID-om 19, o jačanju gospodarskih odnosa te ambicijama Hrvatske za ulazak u Schengen i Eurozonu.

Raspravljene zajedničke reakcije na krizu izazvanu COVID-om 19

Nakon svršetka 15. Strateškog foruma na Bledu predsjednik Vlade Plenković izjavio je da su rasprave bile vrlo konstruktivne i zanimljive. Ovo je jedan od rijetkih neformalnih susreta u ovoj pandemiji, neobično je što se uopće sastao ovoliki broj šefova država odnosno vlada, rekao je.

Izvijestio je da su raspravljene zajedničke reakcije na COVID-19, kao i očekivanja od zajedničkog djelovanja Europske unije u predstojećim mjesecima – bilo da je riječ o gospodarskom oporavku ili pak zdravstvenim izazovima. Svi su ovakvi susreti uvijek dobrodošli i drago mi je što smo danas bili u Sloveniji, poručio je.

Diferencijacija po broju zaraženih

Na pitanje novinara o današnjim bilateralnim sastancima i o tome je li se raspravljalo o crvenim listama, Plenković je odgovorio da je više puta i telefonski razgovarao i s jednim i s drugim premijerom.

Kada je riječ o Sloveniji, odgovorio je premijer Plenković, bila je važna naša poruka da se pokuša nijansirati epidemiološka slika u svakoj pojedinoj od hrvatskih županija, s obzirom na to da velik broj Slovenaca boravi u Hrvatskoj. Imaju svoje kuće i apartmane te su česti gosti. Važno je to i za njih i za hrvatski turizam, naglasio je Plenković i izrazio uvjerenje da će nadležna tijela obiju zemalja provesti diferencijaciju po broju zaraženih.

Horizontalna mjera prema svima

Što se tiče Mađarske, premijer Plenković je pojasnio da Mađarska provodi "horizontalnu" mjeru koja zahvaća sve.

"Kao u Sloveniji i Austriji, u Mađarskoj je također osnovni razlog školska godina. U svim tim zemljama školska godina počinje ovog tjedna, dakle tjedan dana prije nego u Hrvatskoj. Na neki je način to očekivano. Uspjeli smo postići da se te mjere počnu provoditi što bliže kraju kolovoza kako bi hrvatska turistička sezona bila što dulja", kazao je. Ujedno je napomenuo da će se zaštitne mjere primjenjivati samo dokad to bude potrebno. "Nitko ih ne želi zadržati predugo", dodao je.

Novinare je zanimalo je li regionalni pristup naišao na plodno tlo kod slovenskog premijera.

Slovenija i Hrvatska veoma su blizu, Slovenci vrlo dobro znaju kakva je situacija kod nas, odgovorio je Plenković. Izrazio je uvjerenje da bi slovenska strana mogla imati sluha za lučenje županija s povoljnijim epidemiološkim statusom, što se u prvom redu odnosi na Istarsku, Primorsko-goransku, pa čak i Ličko-senjsku županiju.

Izvor: Vlada/Hina