Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Koprivnica | 22. 9. 2020.

Za snažno gospodarstvo važan je pouzdan pravni i fiskalni okvir

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Koprivnici na konferenciji Večernjeg lista »Hrvatska kakvu trebamo« na temu Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti gospodarstva

U svojem je govoru predsjednik Vlade kazao da je konferencija ujedno prigoda da se osvrne na širi gospodarski kontekst.

Istaknuvši da se današnja konferencija odvija u okolnostima pandemije koronavirusa koja je izazvala najveću zdravstvenu i gospodarsku krizu od Drugog svjetskog rata, premijer Plenković poručio je da je Hrvatska na tu zdravstvenu krizu reagirala brzo i čvrsto te izdašnim mjerama očuvala radna mjesta i likvidnost poduzeća.

"To je omogućilo Hrvatskoj i brže reaktiviranje gospodarstva i postupno otvaranje granica kako bismo omogućili dolazak stranih turista. Zabilježili smo komparativno gledajući bolje rezultate nego naše konkurentske zemlje u turističkom smislu na Mediteranu", kazao je premijer i dodao da je Hrvatska ostvarila preko 50 milijuna noćenja te više od 7 milijuna turista.

No, upozorio je, treba naučiti živjeti s pandemijom i boriti se protiv nje, u čemu je danas važna i nezaobilazna uloga države.

Država treba gospodarstvu osigurati financijsku potporu uz osiguranje održivosti javnih financija

"Jedino država može gospodarstvu osigurati potrebnu podršku, može kroz dobro pogođene mjere, s jedne strane, pružiti potrebnu financijsku potporu, a s druge strane osigurati održivost javnih financija", naglasio je premijer Plenković.

U tu je svrhu, dodao je premijer, Vlada osigurala važnu polugu, a to su izdašna europska sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju sljedećih četiri odnosno sedam godina, kroz Mehanizam za otpornost i oporavak te kroz uobičajene fondove za regionalnu politiku.

"I ova europska sredstva trebamo iskoristiti kako bismo ovu krizu pretvorili u priliku. Priliku za modernizaciju, za jačanje otpornosti gospodarstva kroz ubrzanu digitalizaciju, ekološku tranziciju i usvajanje novih tehnologija", poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je u tom kontekstu porezna politika također važna poluga za jačanje socijalne sigurnosti, rasterećenje gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti.

Podsjetio je na ključne točke koje su Hrvatsku učinile bitno otpornijom na krizu nego na onu veliku krizu 2008. godine.

Gospodarska i financijska postignuća Vlade u prvom mandatu

Prvo, Vlada je u protekle četiri godine ubrzano smanjivala javni dug, a BDP je rastao po stopi od oko 3 posto. Hrvatska je bila u gornjem krugu zemalja čiji je gospodarski rast bio viši od prosječnog u EU.

"Ostvarili smo tri proračunska suficita, izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te iz skupine europskih zemalja s prekomjernim proračunskim neravnotežama. Nakon šest godina vratili smo Hrvatsku u zonu investicijskog kreditnog rejtinga, koji je ovih dana ponovno, i to u ovim okolnostima, potvrdila agencija Standard & Poor's, što je dodatni znak povjerenja u našu ekonomsku politiku i efikasnost mjera koje smo poduzeli za potporu gospodarstvu", istaknuo je predsjednik Vlade, što otvara prostor za buduća ulaganja.

A kroz osiguranje boljeg kreditnog rejtinga, dodao je, država stvara povoljniji gospodarski i financijski okvir kako bi, kroz jeftinije zaduživanje, poduzeća lakše podizala svoju konkurentnost i produktivnost. Sve to izravno utječe i na povećanje zaposlenosti i podizanje plaća.

Pritom je podsjetio da su od 2014. godine samo četiri države na svijetu podigle svoj rejting na investicijski, a uz Hrvatsku, to su Mađarska, Portugal i Cipar.

Osim toga, Vlada je podigla ugovorenost europskih fondova na 102%, što je Hrvatsku svrstalo na 5. najbolje mjesto na razini EU, nakon Finske, Mađarske, Portugala i Rumunjske, a isplatu sredstava podigla je na 40 %.

Hrvatska je u srpnju ušla u Europski tečajni mehanizam II, čime je potvrdila spremnost gospodarstva za ulazak u europodručje, što je još jedna potvrda smjera Hrvatske i njezinog gospodarstva.

Više od 22 milijarde eura europskih sredstava poluga koju moramo zajednički iskoristiti

Sve navedeno, uz uspješniju turističku sezonu od očekivane, omogućilo je dobre temelje za nastavak borbe protiv pandemije i za gospodarski oporavak, za što je iz europskih sredstava osigurano više od 22 milijarde eura, odnosno više od 165 milijardi kuna.

"Imamo polugu koja je u ukupnom iznosu veća nego jednogodišnji državni proračun i to moramo zajednički iskoristiti", naglasio je premijer.

Kako bi ilustrirao uspjeh tih pregovora na europskoj razini, premijer Plenković naveo je da je razmjerno, prema svom BDP-u, Hrvatska dobila najviše sredstava od svih članica Europske unije, odnosno 11 % BDP-a u bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak te 16,8 % BDP-a za sredstva iz europske Regionalne politike. Europski je prosjek, dodao je, 3,7 % odnosno 7 % BDP-a.

Premijer Plenković kazao je da je uspjeh pregovora bio takav iz razloga što su kvalitetno argumentirane hrvatske specifičnosti u EU. Od toga da je jedina zemlja koja je dosad koristila sredstva samo iz jednog Višegodišnjeg financijskog okvira, do toga da je zemlja čije gospodarstvo poprilično ovisi o turizmu, što je sektor koji je najviše stradao u pandemiji.

U ovoj je krizi, nastavio je premijer, najvažnije bilo sačuvati radna mjesta i poduzeća, izbjeći socijalnu frakturu, a to je Vlada uspjela učiniti snažnim, pravovremenim i cjelovitim mjerama.

Dosada je uloženo već oko 6,3 milijarde kuna i očuvano više od 600 tisuća radnih mjesta u 100 tisuća poduzeća. A do kraja ove godine, vrlo vjerojatno će sredstva za plaće i likvidnost koje je osigurala država privatnom sektoru doći do iznosa od oko milijarde eura.

"Hrvatska kakvu trebamo je Hrvatska koja je sigurna, koja je otpornija na krize, makroekonomski stabilna, koja je riješila probleme svoje ekonomske tranzicije, koja stalno podiže konkurentnost i održivost svog gospodarstva te osigurava poticajan okvir za njegovu modernizaciju kako bi se društvo, koje je utemeljeno na znanju, s razvijenom sviješću za očuvanje okoliša, moglo uspješno nositi s izazovima globaliziranoga svijeta", poručio je predsjednik Vlade.

Četiri prioritetna područja Vlade u ovom mandatu

Kazao je da je Vlada u ovome mandatu osobito usmjerena na četiri točke.

Prvo je jačanje ekonomske suverenosti, što danas znači veću razinu samodostatnosti u proizvodnji, povećanje izvoza i ulaganja te održivi razvoj zemlje.

Drugo je modernizacija hrvatskoga gospodarstva, na temelju znanja i usvajanja novih vještina, te jačanja konkurentnih i rastućih dijelova gospodarstva.

Treće je izgradnja otporne države koja u izazovnim vremenima pokazuje fiskalnu snagu u zaštiti gospodarstva i radnih mjesta.

Četvrto je daljnje učvršćivanje međunarodnog ugleda Hrvatske kao poticajne i sigurne investicijske destinacije.

"Svi ti ciljevi imaju dva zajednička nazivnika. Jedan je socijalna sigurnost i bolja kvaliteta života naših građana, a drugi je jačanje poduzetnika, a osobito onih koji su kičma našeg gospodarstva, a to su hrvatski izvoznici", rekao je premijer.

Podsjetio je pritom na ulogu porezne politike koja je prvenstveno omogućiti redistributivnu funkciju državnoga proračuna za ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prioriteta, a posebno u vrijeme krize.

Zatim, porezna politika treba pridonijeti povećanju dohotka građana, gospodarske aktivnosti i zaposlenosti te usmjeravati gospodarske aktivnosti i društveni razvoj prema konkurentnim, pametnim i zelenim tehnologijama uz pomoć poreznih olakšica i poticaja.

Stabilan i pouzdan sustav bez pravnih i fiskalnih nepoznanica

U ostvarivanju gospodarski snažne Hrvatske ključnu ulogu ima razvoj stabilnog i pouzdanog pravnog okvira te predvidljivoga fiskalnog okvira, što je nužno za poticajno poslovno okruženje, proizvodnju i za zapošljavanje.

"Država treba razvijati sustav bez pravnih i fiskalnih nepoznanica za poduzetnike", istaknuo je predsjednik Vlade i dodao da je u tom smislu bitan predvidljiv sustav, koji mora biti prohodan, jednostavan i transparentan.

Premijer je podsjetio da je Vlada u proteklome mandatu održavala fiskalnu disciplinu i stabilnost već provela niz važnih rasterećenja u ukupnom iznosu od više od 9 milijardi kuna, dok je 1,9 milijuna građana oslobođeno od poreza na dohodak, što je dvostruko više nego na početku mandata.

Povećanjem osobnog odbitka na 4.000 kuna, promjenom poreznih stopa i pomicanjem osnovice kod poreza na dohodak, stvoren je okvir za veće plaće građana.

"Prosječna plaća je do sada povećana za 1.150 kuna, što je pet puta više, primjerice, nego od 2011. do 2015.", naglasio je.

Zamah privatnom sektoru dan je i kroz smanjenje poreza na dobit s 20% na 18%, odnosno s 20% na 12% za mala poduzeća.

Podizanjem praga prihoda na 7,5 milijuna kuna omogućeno je da 112 tisuća poduzetnika plaća nižu stopu poreza na dobit.

Prepolovljen je PDV s 25% na 13 % na osnovne prehrambene namirnice i određene potrepštine.

Povećan je obuhvat i iznos neoporezivih primitaka i time otvoren prostor za povećanje primanja i nagrađivanja radnika, a ukinut je i porez na dohodak za mlađe od 25 godine, te prepolovljen za one do 30 godina, što je i demografska mjera za mlade.

"Na taj smo način, po mome dubokom uvjerenju, u praksi pokazali što je načelo solidarnosti koje je povezano i s ciljem demografske revitalizacije hrvatskoga društva", poručio je premijer Plenković te najavio da će se porezne izmjene nastaviti i u 2021. godini.

Tako je kazao da će se smanjiti stopa poreza na dohodak s 24 % na 20% odnosno s 36% na 30%, smanjite će se stopa poreza na dobit malim i srednjim poduzećima s 12% na 10%, a u mandatu će se spustiti PDV na 13% za svu hranu te ukinuti porez na promet nekretninama.

Svi obveznici će imati mogućnost izbora plaćanja PDV-a i po plaćenim i po naplaćenim računima, a nastavit će se i s digitalizacijom poreznih postupaka i s administrativnim rasterećenjima.