Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 24. 9. 2020.

Poštujmo neovisnost pravosudnih ustanova i primjereno ih tretirajmo

Premijer Plenković poručio je da u borbi protiv korupcije nema nedodirljivih te istaknuo da javnost treba primiti jasnu poruku da je postupanje po zakonu dobro, normalno i očekivano

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući 11. sjednicu Vlade, na aktualne političke i gospodarske teme u proteklome tjednu.

Najprije je komentirao aktualnu raspravu u javnosti, koja se nametnula nakon slučaja JANAF, a svodi se na pitanje neovisnosti rada pravosudnih institucija.

"Važno je da javnosti pošaljemo jasne poruke, a ne da kao neki drugi, konkretno predsjednik Republike, šaljemo neke zbunjujuće poruke prema javnosti", istaknuo je predsjednik Vlade.

Pojasnio je da to govori zato što ispada da je problem ako Vlada i pravosudna tijela postupaju po zakonu, odnosno ispada da se jedan dio medijskih i političkih krugova čudi da Vlada i pravosudna tijela postupaju po zakonu.

"To znači da ispada da neki u Hrvatskoj još nisu dobro razumjeli koja je naša politika u borbi protiv korupcije. A politika je vrlo jasna – nema nedodirljivih. Nema imena i prezimena, nema stranačke iskaznice, nema dužnosti koju netko obnaša koja bi ga onda eventualno zaštitila od tijela koja su dužna po zakonu provoditi radnje ukoliko imaju određene indicije ili sumnje da netko radi protiv zakona", pojasnio je.

Dodao je da su i brojni pravni stručnjaci, i ustavnog i kaznenog prava, u svojim istupima pojasnili javnosti o čemu se radi i kako postupaju tijela i tko u pojedinoj fazi izvida može znati što ona rade te da je stvar savršeno jasna.

Problem je što očito ima nekih kojima zakonit način postupanja nije normalan

Međutim, upozorio je premijer, očito ima nekih kojima takav zakonit način postupanja djeluje kao da nije normalan.

"To je problem. Ali ne naš problem, to je problem kako se postupalo u vrijeme neke druge vlade", naglasio je i poslao poruku da je postupati po zakonu dobro, normalno i očekivano.

Kako bi se izbjegle sve dileme, premijer Plenković naveo je nekoliko primjera.

"Da mi razmišljamo i djelujemo kao što očito razmišljaju neki drugi, kome bi bilo u interesu, recimo, više nego meni konkretno, da u onom slučaju Varga prije skoro dvije godine ne puknu mjere, nego da se sazna tko je naručitelj tih lažnih i fabriciranih SMS-ova mene kao tada predsjednika Vlade u prvom mandatu? Vjerojatno je meni to bilo najviše u interesu.

Kome bi bilo više u interesu nego meni da znam na vrijeme pri imenovanju ili predlaganju novoga predsjednika uprave jednog od javnih poduzeća, JANAF-a, da znam da postoji nekakva aktivnost koja bi dovela u pitanje njegov integritet?

Kome bi bilo više u interesu nego meni, kao predsjedniku HDZ-a, da u slučaju Rimac ne puknu mjere baš par tjedana pred parlamentarne izbore?

I kome bi bilo više u interesu nego meni da unaprijed znam kad sastavljam liste za Hrvatski sabor da bi mi jedan od zastupnika, koji će se izgledno izabrati zbog mjesta na listi tri mjeseca kasnije završio u situaciji da mu sud određuje pritvor?", upitao je premijer Plenković.

Neovisna pravosudna tijela ne dolaze Vladi po odobrenje

Naglasio je da tijela koja rade svoj posao na temelju zakona, rade taj posao upravo onako kako im je zakon propisao.

"I ne dolaze na ispovijed u Vladu po nekakvo odobrenje što da, a što ne", dodao je poručivši da se tako radi u normalnoj i uljuđenoj zemlji i demokraciji te da neovisna pravosudna tijela imaju odriješene ruke da rade sve što trebaju prema zakonu.

"To je ključ politike borbe protiv korupcije, za razliku od onih koji o tome samo lamentiraju", istaknuo je premijer Plenković i upozorio da nije dobro što ispada da je za jedan dio komentatora i javnosti postupanje po zakonu čudno.

"Poštujmo neovisnost pravosudnih institucija, DORH-a, USKOK-a, policije i budimo oprezni kako ih komentiramo", poručio je i dodao:

"Da budem do kraja otvoren, da smo čuli ovo što smo čuli recimo od mene kao predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a, tu bi bila revolucija. Sto posto, ja vam to garantiram. E to treba isto tako analizirati, a ovo sada govorim politički", upozorio je i dodao da će sva tijela nastaviti svoj posao prema zakonu i temeljem ovlasti koje su im dane.

Predsjednik Vlade na kraju je kazao da svi trebaju shvatiti da živimo u demokraciji i trodiobi vlasti te da nema toga političkoga autoriteta, kao što je nekada bilo, koji će određivati koji će se procesi voditi.

BDP je u 2020. opao za 8%, dok se u 2021. očekuje porast od 5%

Od ostalih važnih tema izdvojio je smjernice za izradu državnoga proračuna za 2021. i projekcije za 2022. i 2023.

Istaknuo je da u odnosu na ranije projekcije, Vlada sada predviđa pad BDP-a od 8% u 2020., što je, s obzirom na okolnosti, dobro jer se radi o manjem padu nego što je na početku krize uslijed pandemije koronavirusa bilo procijenjeno.

U 2021. Vlada očekuje realni rast BDP-a od 5%, a u 2022. 3,4%.

"Najvažnija tema za sve nas odnosi se na Program oporavka hrvatskoga gospodarstva i jačanje naše otpornosti. To je ključna zadaća Vlade i upravljanja državom", poručio je premijer i dodao da Vlada ima poluge koje su joj pritom na raspolaganju.

Dio su sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira, a dio sredstva iz programa EU-A iduće generacije, koja će pomoći i likvidnosti gospodarstva i aktivnostima iz Vladinog programa.

"Vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači onaj trend – smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting", istaknuo je predsjednik Vlade.

Hrvatska je zadržala investicijski kreditni rejting zahvaljujući dobroj reputaciji, poduzetim aktivnostima i povjerenju

Premijer Plenković uvjeren je da će se s te tri točke ostvariti Vladini ciljevi povećanja zaposlenosti i o dizanju plaća i uopće životnog standarda ljudi.

Na tragu te Vladine politike je i dobar signal jedne od tri svjetske agencije za kreditni rejting, Standard & Poor's, koja je Hrvatsku zadržala u investicijskom kreditnom rejtingu zahvaljujući vrlo temeljitoj analizi koja se bazira na reputaciji koju Hrvatska ima zbog politike Vlade u prvom mandatu, na aktivnostima koje je dosad Vlada poduzela da smanji negativne efekte i na povjerenju da će ovaj Vladin program dovesti do dobrih rezultata.

U tom je kontekstu pozitivnim ocijenio i dva skupa su koja održana ovih dana.

Prva je bila konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo", na kojoj su nadležni ministri imali priliku čuti što o gospodarskoj situaciji i najavi novih poreznih rasterećenja misle hrvatski gospodarstvenici.

Drugi je bio sastanak članova Vlade sa svim hrvatskim županima u Gospiću na kojem je bilo riječi o reformi lokalne samouprave, o planu gospodarskog oporavka i o pitanjima fiskalne decentralizacije.

Izrazio je zadovoljstvo i potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, što predstavlja jednu vrstu socijalnog dijaloga s Maticom umirovljenika i Sindikatom umirovljenika.

Obilježen je i Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a Vlada je potvrdila privrženost jačanju zakonodavnog okvira kojim će se postrožiti kazne za počinitelje.

"Još smo jednom kazali koliko je takav fenomen neprihvatljiv za nas i koliko treba ohrabriti žrtve da prijavljuju nasilje", poručio je predsjednik Vlade i dodao da je potrebno osigurati kvalitetnu koordinaciju niza resora koji su uključeni u tu problematiku kako bi se spriječilo nasilje.

Članovi Vlade pridružili su se ovoga tjedna raznim aktivnostima i obilježavanju Međunarodnog dana znakovnih jezika te početak Europskoga tjedna sporta.

U 2021. godini gospodarstvo poraslo pet posto

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je, vezano za aktualno stanje vezano za koronavirus u Hrvatskoj, da je broj zaraženih u padu treći tjedan zaredom, dok je u posljednjih sedam dana stopa novozaraženih smanjena za 5,2 posto.

"U Hrvatskoj brojke novozaraženih na tjednoj razini padaju treći tjedan zaredom. Stopa novozaraženih u zadnjih sedam dana manja je za 5,2 posto u odnosu na prethodni tjedan. S tim u vezi, tendencija smanjenja postotka hospitaliziranih u odnosu na broj akutnih slučajeva iznosi 13 posto", rekao je.

Preventivne emjere

Od ukupnog broja hospitaliziranih 9,71 posto je na respiratoru, što je više za 1,71 posto u odnosu na prošli tjedan. Postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih od početak epidemije je 1,68 posto.

Dolaskom jeseni povećava se broj respiratornih infekcija pa je Beroš pozvao građane na pridržavanje epidemioloških mjera i pravovremeno cijepljenje protiv respiratornih infekcija kao najučinkovitije mjere prevencije.

U Hrvatskoj je trenutno 1200 aktivnih bolesnika s Covidom-19, na bolničkom liječenju je trenutno 266 pacijenata.

U proteklih tjedan dana zaprimljeno je 219 oboljelih, na respiratoru je stavljeno 23, dok su otpuštena 223 pacijenta. Prosječna dob zaraženih je 49,2 godina. U proteklom tjednu zabilježena su 73 nova slučaja koronavirusa među zaposlenima u zdravstvu, a 426 djelatnika su u samoizolaciji.

Skraćeno vrijeme izolacije za asimptomatske osobe

Beroš je izvijestio da su revidirane smjernice kojima je skraćeno vrijeme izolacije za asimptomatske osobe, kao i oboljelih s blagom ili umjerenom kliničkom slikom s minimalno 14 na minimalno 10 dana.

Zdravstvene ustanove također ne smiju uvjetovati primitak bolesnika kojima je potrebna hospitalizacija ili provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka negativnim PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito u hitnim situacijama ili kad odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja. Preporuke su proslijeđene liječnicima obiteljske medicine i pedijatrima.

"Ravnateljima bolnica upućena je obavijest da radi smanjenja lista čekanja na pojedine usluge prilikom izdavanja odobrenja za dopunski rad liječnika vode računa o izvršenim obvezama u matičnoj ustanovi", kazao je Beroš.

1397 upozorenja zbog nepridržavanja odluka Stožera

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je proteklog tjedna proveden nadzor nad 25.722 poslovna subjekta i okupljanja te izdano 1397 upozorenja zbog nepridržavanja odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

"S obzirom na pojačane nadzore provedbi odluka Stožera civilne zaštite i preporuka HZJZ-a, inspektori Ravnateljstva civilne zaštite u suradnji s policijom od 18. do 23. rujna proveli su 25.722 nadzora poslovnih subjekata, trgovina, javnih otvorenih prostora, ugostiteljskih objekata i javnih okupljanja te izdali 1397 upozorenja, što je nešto više u odnosu na prethodno razdoblje", rekao je Božinović.

Inspektori su podnijeli dva prekršajna naloga zbog nepridržavanja preporuke o fizičkoj distanci - na jednom koncertu i jednom ugostiteljskom objektu, rekao je Božinović.

Uvođenje nužnih epidemioloških mjera u tri županije

U sustavu socijalne skrbi proveden je nadzor u 1394 objekta, a nepravilnosti su utvrđene u 272 objekta. Najčešće se radilo o izostanku evidencije o dezinfekciji prostora, mjerenju temperature te neprozračivanju zajedničkih prostora.

Također su na prijedloge županijskih stožera Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske te Ličko-senjske županije donesene odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera.

Nacionalni stožer donio je i odluku da se ugostiteljskim objektima iz kategorije "Barovi" do 7. listopada produžava ograničavanje rada najduže do ponoći.

U zadnjih sedam dana postavljeno je dodatnih devet kontejnera za medicinske ustanove s područja Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske županije te jedan šator za KB Merkur u Zagrebu.

U razdoblju od 1. do 23. rujna građani su uputili ukupno 11.596 poziva na broj 113, gdje su dobili odgovore vezano uz procedure i funkcioniranje institucija u korona krizi.

Ravnateljstvo civilne zaštite provelo je demobilizaciju Studentskog doma Cvjetno naselje i mobilizaciju Hostela Arena, u koji su sada smještene 192 osobe koje su ostale bez doma nakon potresa u Zagrebu.

Za 2020. godinu projekcija pada gospodarske aktivnosti od osam posto

Prihvaćen je Zaključak kojim se usvajaju Smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcija za 2022. i 2023. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je za ovu godinu projekcija pada gospodarske aktivnosti od osam posto.

"Predviđamo pad osobne potrošnje od 6,3, investicija od 6,1, izvoza roba i usluga 24,7, uvoza roba i usluga 17,6, a rast državne potrošnje od 2,4 posto", izvijestio je Marić.

Što se tiče trogodišnjeg razdoblja, nastavio je, projekcije stope rasta su u 2021. godini za pet posto, 3,4 posto u 2022. i 3,1 posto u 2023. godini.

Prihodi državnog proračuna u 2021. godini po projekcijama iznosit će 147,1 milijardu kuna. Godinu kasnije trebali bi iznositi 154,3 te 156,7 milijardi kuna u 2023. godini.

Rashodi državnog proračuna u 2021. trebali bi iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna, no taj plan će biti premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta.

U potpunosti će se jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak

Marić kod prihoda ističe one od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, većinom iz europskih fondova. Kod rashoda, napominje da će državni proračun u potpunosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak.

Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi po vladinim projekcijama iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto što je unutar maastriških kriterija, 2022. 2,1, a 2023. godine 1,6 posto.

Podsjetio je da je javni dug u 4,5 godine smanjen po prosječnoj godišnjoj stopi od tri postotna boda.

"Dakle, preko 10 posto", izdvojio je Marić.

Javni dug u 2020. godini očekuje se na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda BDP-a godišnje.

Što se tiče inflacije, za 2021. godinu projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2 odnosno 1,3 posto.

Izmjene i dopune Zakona o građevnim proizvodima

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat obrazložio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima. Podsjetio je da je važeći Zakon o građevnim proizvodima donesen u cilju osiguranja provedbe zakonodavstva Europske unije.

"Propisani su uvjeti stavljanja na tržište ili na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda, a koji proizvodi se u neusklađenom području stavljaju na tržište ili na raspolaganje unutar granica Hrvatske", kazao je.

Donošenjem ovoga Zakona propisuje se rok važenja hrvatske tehničke ocjene, omogućuje se produženje roka do sada izdanih hrvatskih tehničkih ocjena, osigurava se mogućnost neprekinutog kolanja na tržištu i dostupnosti građevnog proizvoda za koji je izdana hrvatska tehnička ocjena, a time i ugradnja istoga u građevinu, osiguravaju se mjere za smanjenje nezakonitog stavljanja na tržište građevnih proizvoda iz neusklađenog područja, a obzirom na utjecaj koji građevni proizvod može imati na zdravlje i život ljudi, životinja ili biljaka, zaštitu okoliša, te javnu sigurnost.

Saboru na potvrdu poslani zakoni za Paneuropski jamstveni fond

Vlada je u Hrvatski sabor uputila Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19 te Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i Europske investicijske banke.

Donošenjem tih zakona dovršit će se pristup Hrvatske EIB-om Paneuropskom jamstvenom fondu kao odgovoru na Covid-19, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, podsjetivši da je taj fond dio paketa Europske unije u sklopu odgovora na Covid-19 krizu, u iznosu od 540 milijardi eura, dogovorenog na razini EU-a za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere - za pomoć radnicima Sure program te europski stabilizacijski mehanizam (ESM) za potporu državama.

"Cilj fonda je odgovoriti na gospodarski učinak izbijanja pandemije Covid-19, osiguravajući da prihvatljivi subjekti poduzetnici, to su prije svega mala i srednja poduzeća te slabije kapitalizirani, imaju dovoljno raspoložive likvidnosti i pristup financijama za rješavanje krize te da mogu nastaviti svoj razvoj u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju", objasnio je.

Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura te se formira kroz jamstva članica Europske unije, a procijenjeni iznos dodatnih mobiliziranih ulaganja putem fonda je 200 milijardi eura.

Sukladno udjelu u upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, ukupna maksimalna potencijalna obveza Hrvatske tijekom trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura, naveo je ministar financija.

Stručnjaci EIB-a i Europske komisije procjenjuju da je očekivani neto gubitak fonda oko 20 posto, što znači da bi do 2038. godine, do kada je trajanje ovoga jamstva, ta potencijalna obveza za hrvatski državni proračun bilo nešto više od 21 milijun eura, pojasnio je ministar financija.

"Međutim, kako je EU procijenila i sve države se usuglasile, potencijal ovakvog jednog fonda u kreditiranju i osiguravanju likvidnosti za ovakve poduzetnike nadmašuje višestruko te potencijalne rizike i obveze za zemlje, pa tako i u slučaju Hrvatske", zaključio je Marić.

Daljnje usklađenje zakona iz bankovnog sustava s europskim normama

Hrvatskom saboru Vlada je uputila i izmjene triju zakona - o kreditnim institucijama, o sanaciji kreditnih institucija i konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, koji su dio paketa mjera za smanjenje rizika kojima se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU-a.

Time se uz ostalo nastavlja reforma bankovnog sustava Europske unije s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove, očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje njihove kreditne aktivnosti te odnosno smanjivanja opterećenja manjih banaka te poboljšanje kapaciteta za financiranje malog i srednjeg poduzetništva odnosno infrastrukturnih projekata, istaknuo je Marić.

Iz tog je zakonskog paketa izdvojio odredbe o podjeli sanacijskih ovlasti. Naime, kako Hrvatska postaje članicom jedinstvenog sanacijskog mehanizma, tako bi Hrvatska narodna banka (HNB) preuzela ovlast sanacijskog tijela za kreditne institucije, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) sanacijskog tijela za investicijska društva, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, upravlja fondom osiguranja depozita i ovlaštenja za provedbu stečaja i likvidaciju banaka.

Vlada je Odlukom ovlastila potpredsjednika Vlade i ministara financija Zdravka Marića i direktoricu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Mariju Hrebac da, u ime Republike Hrvatske, potpišu Sporazum o zajmu između Republike Hrvatske i Jedinstvenog sanacijskog odbora.

Naime, odlukom Europske središnje banke (ESB) od 1. listopada 2020. počinje bliska suradnja između ESB-a i HNB-a te Hrvatska postaje država članica jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Od datuma uspostave bliske suradnje Hrvatska ima obvezu prijenosa sredstava iz nacionalnog u jedinstveni sanacijski fond, a što podrazumijeva i sklapanje sporazuma o zajmu s Jedinstvenim sanacijskim odborom.

Uspostava okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji

Donesena je nadalje Uredba o provedbi Uredbe 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pojasnio je da je cilj Uredbe uspostaviti mehanizam suradnje članica kako bi se zajednički procijenila potencijalna prijetnja sigurnosti koja bi mogla proizići iz izravnih stranih ulaganja trećih zemalja, omogućiti Europskoj komisiji provjeru izravnih stranih ulaganja koja mogu utjecati na strateške projekte ili programe u interesu EU-a.

Uredbom se uz ostalo kao tijelo nadležno za provedbu određuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zatim se uređuje uspostava nacionalne kontaktne točke, kao i uspostava međuresornog povjerenstva za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU.

Osnovan Stručni savjet za obnovu

Vlada je osnovala Stručni savjet za obnovu koji će obavljati savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Stručni savjet osnovan je temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 11. rujna.

Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 20 članova i 20 zamjenika članova, a imenuje ih Vlada.

Predsjednik Stručnog savjeta je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, a zamjenici su mu Tomislav Pokaz iz Ureda predsjednika Vlade i Olivera Majić iz Grada Zagreba.

Članovi Savjeta su i Željko Uhlir iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Davor Trupković iz Ministarstva kulture i medija.

U Savjetu su i istaknuti stručnjaci, pa je tako predstavnik Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić, a Arhitektonskog fakulteta Bojan Baletić.

Predstavnica Hrvatske komore inženjera građevinarstva je Nina Dražin Lovrec, Rajka Bunjevac je iz Hrvatske komore arhitekata, Darko Slivar iz Hrvatske komore inženjera strojarstva, Živko Radović iz Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore, a Zlatko Prosinečki iz Hrvatske obrtničke komore.

Hrvatsku udrugu poslodavaca predstavlja Tea Helman Jukić, Mirna Amadori predstavlja Hrvatski savez građevinskih inženjera, a Tihomil Matković Društvo arhitekata Zagreb.

Iz Hrvatskog inženjerskog saveza u Savjetu je Zdravko Jurčec, iz Instituta za povijest umjetnosti je Katarina Horvat Levaj, a Marijana Sironić je iz zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

S Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta je Ines Ivančić, Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb, a Igor Gliha s Pravnog fakulteta.

Osnivanjem Stručnog savjeta osigurava se sudjelovanje struke u provedbi predmetnog Zakona te će se na taj način doprinijeti njegovoj kvalitetnijoj i uspješnijoj provedbi, istaknuo je ministar Horvat.

Vlada sudjeluje u financiranju izgradnje Spomen područja "Barutana 1991."

Vlada će s milijun kuna sudjelovati u financiranju projekta izgradnje Spomen područja "Barutana 1991.", koji će se Gradu Bjelovaru isplatiti u 2021. sredstvima planiranim na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja

"To je spomen područje izgrađeno na području šume Bedenik koja je prije Domovinskog rata služila kao vojno skladište. Dana 29. rujna 1991. godine namjerno izazvanom eksplozijom skladišta od strane tzv. JNA poginulo je 12 bjelovarskih branitelja koji su skladište držali u blokadi, pri čemu tijela četvorice nikada nisu pronađena", rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

U suradnji s SAD-om opremit će se centar za sigurnosne operacije

Dana je suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. i 2022. godini za opremanje centra za sigurnosne operacije i mobilnog tima za odgovor na kibernetičke prijetnje.

"Vlada SAD-a uputila je prijedlog pisma ponude i prihvaćanja radi opremanja centra, čijom bi se provedbom unaprijedile sposobnosti za kibernetičku obranu te povećala sigurnost informatičkih sustava MORH-a i Oružanih snaga", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar Zdravko Marić.

Predviđena vrijednost opremanja ukupno iznosi gotovo pet milijuna američkih dolara, pri čemu će američka strana uplatiti 4,2 milijuna iz fonda namijenjenog financiranju projekta u savezničkim zemljama, a preostalih skoro 760 tisuća dolara uz PDV platit će MORH po isporuci ugovorenog opremanja.

"Ukupno 12,7 milijuna kuna s PDV-om potrebnih za podmirenje predviđenih obveza osigurani su u ovogodišnjem državnom proračunu, a ovim aktom Vlada je preuzela proračunske obveze za 2021. i 2022. godinu", rekao je Marić.

Kupcu Češke vile dodatna godina za realizaciju ugovorenog

Dopunjena je i Odluka o izboru ponuditelja i prodaji nekretnina u k.o. Vis (Češka vila), kojom se kupcu bivše državne nekretnine Češka vila na Visu - tvrtki Philip Vermeulen odobrava dodatna godina dana za realizaciju obveza iz kupoprodajnog ugovora, jer zbog pandemije i postupanja upravnih tijela nije uspjela obaviti što se tražilo u prvoj godini od njegova sklapanja.

Ministar Darko Horvat kazao je da se ukupni rok za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene sukladno UPU-Češka vila produžava sa 36 na 48 mjeseci.

"Razloge za odobravanjem tog dodatnog roka smatramo ekonomski opravdanim te se zato i donosi ovakva odluka kako bi se s kupcem mogao sklopiti ankes ugovora o kupoprodaji. U protivnom bi se ugovor morao raskinuti i tada bi svaka strana morala vratiti primljeno - Hrvatska 32,2 milijuna kuna koju je kupac platio, a kupac vratiti nekretninu u vlasništvo Hrvatske", objasnio je Horvat.

Produžen rok za uplatu lanjske dobiti državnih tvrtki u proračun

Prihvaćena je Odluka o dopuni Odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Produljen je rok do kojeg državne tvrtke moraju uplatiti dobit nakon oporezivanja u državni proračun na 15. siječnja iduće godine.

Prihvaćena je također Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu, za financiranje novogradnje 483 u društvu Brodosplit-holding d.o.o.

"Prolongira se rok važenja jamstva u iznosu od 12,66 milijuna eura uvećan za pripadajuće kamate, naknade i ostale stvarne troškove za osiguranje naplate tražbine temeljem ugovora o izdavanju bankarske kontragarancije od 26. svibnja 2015. godine, zaključenog između Erste banke i Brodosplit Holdinga, odnosno Brodosplita sa dospijećem do 31. ožujka 2021. godine", kazao je ministar financija Marić.

Izvor: Hina/Vlada