Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 10. 2020.

Nije hrabro kršiti mjere, nego žrtvovati komoditet radi zaštite drugih

Premijer Plenković izjavio je da policija i državno odvjetništvo utvrđuju sve okolnosti napada na Markovu trgu te da prema prikupljenim informacijama taj incident ima elemente terorističkog čina

Otvarajući 14. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklom tjednu.

Govoreći o napadu na Markovu trgu prije dva dana istaknuo je da se radilo o pokušaju teškog ubojstva policijskog službenika koji čuva zgradu Vlade, a osoba odgovorna za taj čin počinila je samoubojstvo nedugo nakon toga.

"Policija i državno odvjetništvo utvrđuju sve okolnosti toga događaja. No ono što trebamo otvoriti kao temu to su motivi i razlozi za ovaj čin, koji, po informacijama kojima zasada raspolažemo ima i elemente terorističkog akta", rekao je premijer Plenković.

Dodao je da je ranjeni policajac Oskar Fiuri, kojeg je jučer i osobno posjetio s ministrom Božinovićem i glavnim ravnateljem policije Milinom, zbrinut u Vinogradskoj bolnici te da mu je stanje dobro i oporavlja se.

"Drago mi je da se osjeća dobro i ovom prigodom dajem potporu i njemu i njegovoj obitelji i zahvaljujem liječnicima u Vinogradskoj bolnici na pruženoj skrbi. Želimo mu brz oporavak", kazao je premijer Plenković.

Nove sigurnosne mjere vodit će računa o pristupačnosti i sigurnosti hrvatskih institucija

Osvrnuo se i na sigurnosne mjere koje su od ponedjeljka na pojačane na Markovu trgu kazavši da one imaju privremen karakter te da će se daljnji modaliteti zaštite objekata i prostora definirati i mijenjati u skladu sa sigurnosnom procjenom.

"U balansiranju tih mjera vodit ćemo računa o našoj dosadašnjoj tradiciji, a to je kultura otvorenosti, pristupačnosti i dostupnosti svakoga od nas osobno, a naravno i hrvatskih institucija", naglasio je predsjednik Vlade dodavši da će se istodobno voditi računa o zaštiti i sigurnosti onih koji su na dužnostima i institucija hrvatske države.

To se balansiranje, dodaje premijer, vidjelo i u jučerašnjem javnom okupljanju na Markovu trgu u 19.30 sati, koje je organizirano sukladno novim pravilima.

Naglasio je i da ta nova situacija ni na koji način neće utjecati na mogućnost predstavnika medija da izvještavaju o svim aktivnostima Vlade kao ni na dostupnost članova Vlade te najavio da će i osobno danas nakon sjednice Vlade održati press konferenciju o svim aktualnim temama.

Od ostalih tema izdvojio je sastanak s predstavnicima sindikalnih središnjica, koji je označio početak dijaloga u novom mandatu Vlade i kojeg je ocijenio vrlo kvalitetnim.

"Otvorili smo niz važnih tema kao što su nastavak socijalnog dijaloga, daljnje mjere za očuvanje radnih mjesta, izmjene Zakona o radu, jačanje položaja sindikata u društvu, pitanje minimalne plaće i reguliranje rada nedjeljom", naveo je premijer poručivši da će se sastanci na toj razini nastaviti redovito.

Očekujemo da će ovrha biti manje nego prije, ali obaveze se moraju izvršavati

Osvrnuo se i na prestanak moratorija na ovrhe koji slijedi u ponedjeljak, podsjetivši da je ta mjera donesena na tri mjeseca pa produljena na još tri.

S javnim je bilježnicima dogovoreno da se predstojeće aktivnosti odvijaju u fazama, a i od Fine se očekuje da bude moderirana u pogledu aktivnosti nakon što ovaj rok istekne.

"Očekujemo da će ovrha nakon ovog datuma od 18. listopada biti manje nego što je bilo prije, ali isto tako moramo ponoviti da se obaveze moraju izvršavati", poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta i potporama poslodavcima i privatnom sektoru učinjeno izuzetno mnogo te da će se nastaviti s mjerama gdje god je to nužno.

Širi trend porasta broja oboljelih od koronavirusa

Na kraju uvodnog obraćanja osvrnuo se i na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, gdje je danas zabilježen novi rekord broja oboljelih od koronavirusa – 748.

"Riječ je o širem trendu koji je prisutan i u susjedstvu i u Europi i u svijetu. Pandemija se, kao što smo na proljeće i pretpostavljali, tijekom jeseni i dolaskom hladnijeg vremena ubrzava i širi", kazao je i dodao da danas broj zaraženih u svijetu premašuje 38 milijuna ljudi, što je za dva milijuna više od prije tjedan dana.

Samo u Europi je 700 tisuća više zaraženih ljudi nego prije tjedan dana.

"Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj porastao je preko 1000 od naše posljednje sjednice Vlade do danas i trenutno ih je 3210, što je najveći broj aktivnih slučajeva od početka pandemije i situaciju možemo nazvati zabrinjavajućom", istaknuo je premijer Plenković.

Dodao je da je novim mjerama koje su od ponedjeljka na snazi cilj zaštititi zdravlje, a istovremeno nastojati očuvati gospodarstvo i društveni život.

Poštivanjem epidemioloških mjera štitimo jedni druge, to je mala žrtva za zaštitu života i radnih mjesta

"Svi smo svjesni da to nije jednostavno, no u tome možemo ostvariti uspjeh samo ukoliko smo odgovorni, jedinstveni i solidarni, a osobito prema onima koji su najslabiji i najugroženiji", naglasio je predsjednik Vlade.

Još je jednom apelirao na sve građane da se pridržavaju mjera jer na taj način štite jedni druge – održavanjem distance, pranjem ruku i nošenjem maski – te ocijenio da se realno radi o vrlo malim žrtvama za zaštitu života, a naravno i radnih mjesta.

Posebnu poruku premijer Plenković uputio je mladima.

"Svjesni smo da ova pandemija narušava i vaš društveni život i vaše navike i vaše želje i znam da vam nije lako svih ovih mjeseci. No, unatoč tome, upravo je od strane mladih bitno da se poštuju mjere i da na taj način štitite svoje ukućane, roditelje, bake i djedove. Danas hrabrost nije u kršenju mjera, to svatko može. Danas je hrabrost žrtvovati jedan dio svog komoditeta i svojih aktivnosti da bi se zaštitili drugi", poručio je predsjednik Vlade dodajući da nam je potrebno zajedništvo, odgovornost i solidarnost u borbi protiv te globalne pandemije.

Ovlaštenje ministru Berošu za potpisivanje narudžbe za cjepivo protiv Covida-19

Govoreći o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Republici Hrvatskoj, ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je 233. dana od početak zaraze koronavirusom u Hrvatskoj zabilježen porast koji brine, ali ne iznenađuje te situacija zahtijeva ozbiljnost, odgovornost i samodisciplinu.

"Na 233. dan od početka zaraze zabilježeno je 748 novozaraženih. Prati se određeni porast koji nas brine, ali ne iznenađuje s obzirom na situaciju kod nas i u okruženju", kazao je Beroš.

U proteklom tjednu, rekao je, broj slučajeva na 100.000 stanovnika te udio pozitivnih testova ponovno rastu. "Broj aktivnih slučajeva u odnosu na tjedan ranije porastao je s 11 posto na gotovo 15 posto. Situacija zahtijeva ozbiljnost, odgovornost i samodisciplinu", dodao je.

Pacijenti više neće morati ići svom liječniku po uputnicu

Beroš je ponovio kako su izvor zaraze u posljednje vrijeme bila veća javna i privatna okupljanja te je pozvao na odgovornosti i nesudjelovanje na takvim okupljanjima.

Trenutno je pozitivan 3221 bolesnik, a 441 je hospitaliziran. U proteklih tjedan dana u bolnicu je zaprimljeno 350 pacijenata, a otpušteno 244. Radi se blagom povećanju hospitaliziranih. Trenutno je 27 bolesnika na respiratoru, dva više nego jučer, 192 pozitivna su u zdravstvenom sustavu, a 907 u samoizolaciji.

Beroš je rekao kako je uvođenjem eUputnice od bolnica zatraženo da daju točne termine za odlazak na specijalističke preglede, a pacijenti više neće morati ići svom liječniku po uputnicu što je od velike važnosti u vrijeme epidemije.

Kazao je i kako većina zavoda za javno zdravstvo neće zbog opterećenost moći organizirati cijepljenje protiv gripe te će cijepljenje svojih pacijenata morati obaviti obiteljski liječnici.

Moguće dodatno zapošljavanje epidemiologâ

Beroš je rekao kako u zdravstvenom sustavu ima dovoljan broj educiranih liječnika i medicinskih sestara za zbrinjavanje bolesnika s Covidom-19 te da se kontinuirano radi edukacija za rad u intenzivnim jedinicama.

Kad je riječ o manjku epidemiologa, tamo gdje ih nedostaje, moguća su dodatna zapošljavanja i preraspodjele djelatnika, a u rad se mogu uključiti druge zdravstvene profesije i nezdravstveni kadar.

Više od 20.000 inspekcijskih nadzora u tjedan dana

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da su inspekcije obavile više od 20.000 nadzora o pridržavanju epidemioloških mjera, te podsjetio da je radno vrijeme ugostiteljskih objekata ograničeno do ponoći.

"Odlukom Nacionalnog stožera o privremenom uređivanju rada i ograničavanju radnog vremena u ugostiteljstvu, ugostiteljski objekti mogu raditi do 24 sata", rekao je Božinović, dodavši da je pojačan nadzor inspekcija civilne zaštite.

Zbog epidemije koronavirusa Nacionalni stožer jučer je donio odluku da ugostiteljski objekti od danas mogu raditi od 6 do 24 sata.

"Prije donošenja novih mjera održano je nekoliko sastanaka s predstavnicima ugostiteljstva i turizma. Naša je intencija da taj dio djelatnosti ne doživi sudbinu ugostiteljstva koju vidimo u ostatku Europe gdje je za najveći dio tih objekata bitno skraćeno radno vrijeme, zabranjeno točenja alkohola ili su takvi objekti proglašeni izvorom zaraze i zatvoreni. Mi to nismo prihvatili kao praksu niti to namjeravamo. No, ako postoje nejasnoće, Stožer je partner i o svemu se može razgovarati", poručio je Božinović.

Zbog rasta novozaraženih u Hrvatskoj Nacionalni stožer donio je i odluku o ograničavanju društvenih okupljanja u zatvorenim i na otvorenim prostorima na koje je pozvano više od 50 osoba.

"Organizatori tih okupljanja moraju pet dana prije zatražiti suglasnost nadležnog županijskog stožera civilne zaštite , a okupljanja se bez te suglasnosti ne smiju održati", istaknuo je Božinović.

Izuzetak su okupljanja za koja su izdane posebne preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poput kulturno-umjetničkih izvedbi, kinoprojekcija, pogreba, vjerskih obreda, izložbi i slično.

Donesena je i odluka o obveznom nošenju maski za lice, koje se moraju nositi i u uredima kada se ne može osigurati razmak od dva metra.

Pravedniji uvjeti za bolju tržišnu utakmicu

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je, govoreći o Prijedlogu zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, izvijestio da se uvodi sveobuhvatni pravni okvir kojim se u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju direktive Europske unije kojima se propisuje zakonski okvir za plaću i uvjete rada upućenih radnika.

"Radi se o ukupnoj implementaciji tri direktive u naše nacionalno zakonodavstvo. Samim se zakonom osigurava provedba novih pravila i mehanizama zaštite i kontrole s ciljem veće zaštite prava i boljeg položaja upućenih radnika te pravednijih uvjeta za bolju tržišnu utakmicu na unutarnjem tržištu", kazao je Aladrović.

Izmjene Zakona o dentalnoj medicini

Vlada je saboru poslala Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini. Izmjenama se regulira zanimanje dentalnog higijeničara na tržištu rada, prije svega u zdravstvenom turizmu.

"Prisustvo dentalnih higijeničara na tržištu rada pridonijeti će proširenju usluga i dati dodatnu kvalitetu u zdravstvenom turizmu", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Uvjeti za rad dentalnih higijeničara trenutno nisu uređeni niti jednim propisom, a izmjenama zakona propisuje se rad dentalnih higijeničara kao izvantimskih zdravstvenih suradnika koji neće biti ugovorni subjekt Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), pa time neće biti ni fiskalnog učinka na financijski plan HZZO-a.

Izmjenama zakona propisuje se i dozvola za rad dentalnog higijeničara, kao i uvjeti za njezino davanje.

Važećim Zakonom o dentalnoj medicini u pružanju dentalne skrbi pacijenata sudjeluju doktori dentalne medicine, dentalni tehničari i dentalni asistenti, koji su ujedeno članovi Hrvatske komore dentalne medicine, a izmjenama se regulira i članstvo dentalnih higijeničara, naveo je ministar.

Djelatnost dentalnih higijeničara obuhvaća pripremu pacijenta za pregled kod doktora dentalne medicine, upoznavanje pacijenta s preventivom oralnog zdravlja (način čišćenja zubi, uporaba zubnog konca, dentalnih četkica itd.), čišćenje mekih i tvrdih naslaga, izbjeljivanje zubi te sve ostale pomoćne radnje i poslove prema uputama i nalogu doktora dentalne medicine.

Europska komisija: 300 milijuna doza cjepiva

Prihvaćen je Zaključak u vezi sa Sporazumom o prethodnoj kupnji za proizvodnju, kupnju i opskrbu cjepivom protiv bolesti COVID-19 u Europskoj uniji.

Ministar Beroš je izvijestio da je Europska komisija, u ime država članica sudionica, ovlaštena sklopiti prethodne sporazume o kupnji s proizvođačima cjepiva radi nabave cjepiva za suzbijanje pandemijske bolesti Covid-19.

"Sukladno čl. 4. tog sporazuma Europska komisija je dostavila Ministarstvu zdravstva nacrt sporazuma o prethodnoj kupnji za proizvodnju, kupnju i opskrbu cjepiva protiv bolesti Covid-19 u Europskoj uniji", kazao je.

U cilju sprječavanja i suzbijanja epidemije bolesti Covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, AstraZeneca AB i Europska komisija, u ime država članica sudionica, potpisale su 27. kolovoza 2020. Sporazum o prethodnoj kupnji ("SPK") za proizvodnju, kupnju i opskrbu cjepivom protiv bolesti Covid-19 u Europskoj uniji.

"Europska komisija je dogovorila osnovu za ugovorni okvir za kupnju 300 milijuna doza cjepiva AstraZeneca, s mogućnošću kupnje još 100 milijuna doza u ime država članica sudionica, te moguću nabavu i dodatnih doza cjepiva", napomenuo je Beroš.

Novac za to osigurava se u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a za provedbu su zaduženi Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Zaključkom se ovlašćuje ministar zdravstva za potpisivanje narudžbe za kupnju cjepiva u skladu sa Sporazumom o prethodnoj kupnji.

Prihvaćena je Odluka o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu.

Utvrđuju se akti strateškog planiranja povezani s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine, rokovi donošenja te tijela zadužena za njihovu izradu.

"Ovom se odlukom osigurava pravodobno ispunjavanje uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova u narednom razdoblju, kao i kontinuirano praćenje ispunjenosti uvjeta tijekom cijelog financijskog razdoblja", izvijestila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

U fond Inicijative triju mora do 20 milijuna eura

Vlada je donijela odluku o ulaganju Republike Hrvatske u Investicijski fond Inicijative triju mora, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odredilo nacionalnim koordinacijskim tijelom za tu inicijativu.

Ulaganje Hrvatske u Investicijski fond Inicijative triju mora putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak iznosit će do 20 milijuna eura.

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ujedno je uspostavljena posebna služba za Inicijativu triju mora.

Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma inicijative zemalja zemalja istočne i srednje Europe (država članica EU-a) na potezu Baltik-Jadran-Crno more.

Njeni ciljevi su jačanje regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske i sigurnosne suradnje.

Za Hrvatsku je među ostalim relevantna zbog izgradnje LNG terminala na Krku, koji će se plinovodnom mrežom spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj.

Prihvaćena je Odluka o donošenju Programa potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica na području Međimurske županije.

Za provedbu tog programa osiguran je milijun kuna. Ta će se proračunska sredstva uporabiti za saniranje štete nastale masovnim uginućem pčela u Međimurju u proljeće ove godine.

Nastavak stabilnog i pozitivnog poslovanja Hine

Vlada je dala pozitivno mišljenje na izvješće o radu Upravnog vijeća (UV) Hine za prošlu godinu. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da iskazani rezultati u izvješću upućuju na nastavak stabilnog i pozitivnog poslovanja.

"Iskazani rezultati upućuju na nastavak stabilnog i pozitivnog poslovanja, što se vidi i kroz koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent zaduženosti te podmirenje svih obveza u propisanim rokovima", navela je ministrica predlažući da Vlada dade pozitivno mišljenje na izvješće koje Upravno vijeće Hine podnosi Hrvatskome saboru.

Vlada se pozitivno očitovala i o Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za prošlu godinu. Obuljen Koržinek je rekla da iskazani rezultati u izvješću ukazuju na pozitivne pomake u poslovanju HRT-a u odnosu na godinu ranije, što se prvenstvo vidi kroz smanjenje zaduženosti prema bankama i sniženje troškova financiranja.

"Smatramo da naglasak i dalje treba biti na smanjenju udjela troškova rada u ukupnoj troškovnoj strukturi kako bio se što veći iznos usmjerio u proizvodnju i objavljivanje programa, što je posebno važno u ovim okolnostima kad je HRT glavni generator proizvodnje i distribucije hrvatskih audiovizualnih i audio sadržaja", dodala je Obljen Koržinek.