Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 22. 10. 2020.

Moramo biti snažni i odgovorni kako bismo zaustavili širenje pandemije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u 9. forumu Strategije Europske unije za dunavsku regiju, kojim predsjeda Hrvatska i koji se održava u virtualnom obliku

Otvarajući 15. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu. Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji uslijed epidemije Covida-19, kazao je da nažalost i u Hrvatskoj, kao u većini drugih zemalja, bilježimo novi rekord u broju zaraženih od 1563 osoba.

"To dovoljno govori o ozbiljnosti situacije i u Hrvatskoj i u susjednim zemljama i diljem svijeta. Još jednom apeliram na sve naše sugrađane da zaista budu odgovorni, da budu budni, da budu uviđavni prema onima koji od ove bolesti ili s ovom bolesti od drugih zdravstvenih tegoba nažalost odlaze", poručio je premijer i pozvao sve da pokažu svoju mentalitetnu snagu i odgovornost prema drugima kako bismo zaustavili širenje epidemije.

U tom je kontekstu podsjetio da je prije dva dana Vlada predstavila nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta.

"Kroz ovu godinu Covida-19, godinu posljedica za ekonomiju i financije, a osobito za normalno poslovanje brojnih kompanija u privatnom sektoru, poduzeli smo mjere koje su omogućile očuvanje radnih mjesta i zadržavanje niske stope nezaposlenosti. Uspjeli smo posebnim linijama kreditnih programa omogućiti očuvanje likvidnosti poduzeća. Unatoč lošim predviđanjima, imali smo bolju turističku sezonu od očekivane i prema svim podacima imat ćemo manji gospodarski pad nego što su bile prognoze tijekom proljeća", istaknuo je predsjednik Vlade.

S obzirom da pandemija Covida-19 još traje, dodao je, Vlada je nadopunila postojeći paket mjera.

Vladine mjere pokazale učinkovitost, za privatni sektor do kraja godine 7,5 milijardi kuna

Podsjetio je da je dosada radnicima i poduzetnicima u privatnom sektoru isplaćeno 6,85 milijardi kuna. S planiranim sredstvima iz nastavka mjera koja će iznositi od 300 do 350 milijuna kuna na mjesečnoj bazi, do kraja godine isplatit će se oko milijardu eura za plaće u privatnom sektoru.

Dobrim je istaknuo što je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koncem veljače bilo 1.542.328 osiguranika, a prošli tjedan ih je bilo 1.545.538, što je blago povećanje za 3.210 osiguranika.

"To znači da su ove mjere koje smo poduzeli pokazale svoju učinkovitost, a istodobno smo osigurali normalno funkcioniranje državnih i javnih službi, isplatu mirovina i financiranje svih obaveza pravovremenim i povoljnim aranžmanima na domaćem i međunarodnim financijskim tržištima, kao i korištenjem pomoći i potpore kroz europska sredstva", rekao je.

Najavio je da će se za iduću sjednicu Vlade pripremiti rebalans proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za iduću, koji će se potom naći i na dnevnom redu Hrvatskoga sabora.

Idućega tjedna Hrvatski sabor započet će novu sjednicu uobičajenim aktualnim prijepodnevom, a premijer Plenković izvijestit će zastupnike o sastancima Europskoga vijeća te o stanju u državi i aktivnostima Vlade u protekloj godini.

"Naša je ambicija da i rebalans i novi proračun budu izglasani tijekom studenoga, a posebno je bitan rebalans zbog niza obaveza koje moramo servisirati u prvih dva tjedna studenoga", dodao je.

Od ostalih tema izdvojio je sastanak Europskoga vijeća koji je održan krajem prošloga tjedna. Čelnici Europske unije raspravljali su o brojnim temama - Brexitu, pandemiji Covida-19, Zelenom planu i ostalim aktualnim temama.

Vlada ostaje privržena Inicijativi triju mora

Jučer je premijer Plenković s potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Medvedom sudjelovao na obilježavanju 29. obljetnice stradanja civila u Baćinu, drugoj najvećoj masovnoj grobnici iz Domovinskog rata.

"Nastavljamo s naporima koji mogu dovesti do ključnih informacija za one obitelji koje još tragaju za svojim najbližima", poručio je premijer Plenković.

Sastanak s Hrvatskom biskupskom konferencijom, koji je održan početkom tjedna, premijer Plenković ocijenio je sadržajnim, a održan je i sastanak na vrhu Inicijative tri mora.

"Važno je da Hrvatska nastavi sudjelovati u ovoj inicijativi. Mislim da ona može biti korisna, osobito kroz niz gospodarskih projekata u domeni prometa, energetike i digitalizacije", naglasio je premijer i dodao da Vlada ostaje privržena Inicijativi podsjetivši da je Hrvatska utemeljiteljica Inicijative od 2016.

Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti predložit će mjere za sprečavanje radikalizacije

Ministar zdravstva Vili Beroš je govoreći o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Hrvatskoj izdvojio da je, unatoč kontinuiranim mjerama i odgovornom ponašanju većine građana, iza nas tjedan s najvećim brojem zaraženih i preminulih od koronavirusa.

"Ne možemo biti zadovoljni trenutnom epidemiološkom situacijom ni s neprihvatljivim ponašanjem pojedinaca. Sve to predstavlja velik opterećenje za epidemiologe i druge zdravstvene djelatnika, liječnike i medicinske sestre, bolnice i kompletan zdravstveni sustav", rekao je Beroš.

Naveo je kako je na 241. dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj zabilježeno 1563 novih slučajeva i 7380 aktivnih slučajeva. Na bolničkom liječenju nalazi se 661 pacijent.

U proteklih tjedan dana u bolnice je zaprimljeno 686 pacijenta dok je otpušteno 448. U usporedbi s tjednom ranije radi se o zamjetnom povećanju broja hospitaliziranih.

Trenutno je bolesno 610 zdravstvenih djelatnika, a u samoizolaciji je 1341 djelatnik.

"Unatoč porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjima, već se uglavnom radi o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja koji imaju značajan utjecaj na opću epidemiološku sliku u zemlji", kazao je Beroš.

Bolnice povećavaju kapacitete za zbrinjavanje oboljelih

I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima, proslavama, zbornim pjevanjem, izlascima, treninzima i sportskim natjecanjima, odakle se prenose u radne sredine. Značajan udio među oboljelima imaju kontakti prethodnih slučajeva.

Beroš poručuje da i u uvjetima epidemije očekuje primjerenu participaciju svih dionika zdravstvenog sustava. "Podsjećam da primarna zdravstvena zaštita sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ima obavezu na području prevencije i sprečavanja i suzbijanja epidemije", kazao je.

Nalazimo se u situaciji kada svi trebamo dati svoj obol, kao što to mjesecima rade mnogi liječnici i medicinske sestre u jedinicama intenzivne skrbi, naglasio je ministar.

Bolnice su dobile uputu da povećaju kapacitete za zbrinjavanje oboljelih od Covida-19 i svakodnevno izvještavaju o broju oboljelih zdravstvenih radnika, kao i obvezu izdavanja termina za prioritetno naručivanje pacijenata za dijagnoze i stanja koja ne trpe odgodu, kako bi ih liječnici primarne zaštite mogli naručiti elektroničkim putem.

U KB-u Dubrava povećavaju se kapaciteti za liječene oboljelih na 270 kreveta, prenamjenom hitnog bolničkom prijema u tu svrhu. Hitni pacijenti koji gravitiraju KB-u Dubrava bit će preusmjereni u druge hitne bolničke prijeme u Zagrebu, istaknuo je Beroš.

Vezano uz cijepljenje protiv gripe i upite građana rekao je kako je cjepivo naručeno prije izbijanja epidemije. HZJZ je nabavio 460.000 doza, a dodatno je osigurano 130.000 doza. Nakon prve isporuke obiteljskim liječnicima slijedi nova isporuka, a treća će biti u prosincu.

Pridržavanje epidemioloških mjera

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović još je jednom pozvao građane da izbjegnu sve kontakte koji nisu nužni, istaknuvši da će se samo uz pridržavanje epidemioloških mjera moći održati ekonomija, školstvo i druge djelatnosti.

"Naša je strategija otpočetka održavanje ekonomije, školstva i drugih djelatnosti što je moguće samo uz pridržavanje epidemioloških mjera", poručio je.

Kao razlog porasta broja zaraženih, hospitaliziranih i umrlih od Covida-19 u Hrvatskoj proteklih dana Božinović je naveo nepridržavanje propisanih mjera, što doprinosi širenju virusa te je pozvao građane da izbjegavaju sva druženja i sastajanja bez kojih se može, obiteljska slavlja i privatne proslave.

"To je najveći izraz zajedništva, solidarnosti i humanizma koje možemo pokazati u ovim vremenima", istaknuo je.

U nadzoru nad provođenjem epidemioloških mjera inspekcije civilne zaštite sve se više fokusiraju na izricanje kazni tvrtkama koje nisu provele mjere sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Tercijarni izvanbolnički smještajni kapaciteti za oboljele

Božinović je rekao i da su se putem Ministarstva turizma i sporta obratili krovnim sportskim organizacijama i nacionalnim sportskim savezima da upute jasne poruke organizatorima sportskih natjecanja ako se želi izbjeći nove odluke stožera o nazočnosti gledatelja na zatvorenim i otvorenim terenima.

S obzirom na pogoršanje situacije sa širenjem koronavirusa, Ravnateljstvo civilne zaštite priprema tercijarne izvanbolničke smještajne kapacitete za oboljele.

Za sad su određene lokacije u pet gradova - u Zagrebu je to Arena, u Splitu Spaladium Arena, u Rijeci Dvorana mladosti, a određene su i četiri lokacije u Varaždinu te tri u Osijeku. Ukupni im je kapacitet 2360 kreveta koji se mogu staviti u funkciju u roku 48 sati, rekao je Božinović.

Stanje u školskom sustavu stabilno

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izvijestio je da je stanje u školskom sustavu još uvijek stabilno.

"Otprilike je 0,1 posto pozitivne djece, dakle učenika u osnovnim i srednjim školama. Škola se i nadalje odvija u tri modela, plus jedan kombinirani A i C", kazao je.

"I dalje smo na poziciji da je ovakav pristup najbolji mogući u ovom trenutku zbog pedagoških, psiholoških socijalnih, a svakako i gospodarskih aspekata, jer onog časa kada su djeca, a pogotovo mala, kod kuće, onda kod kuće mora ostati i netko od roditelja koji tada ne mogu ići na posao te se stvar komplicira u više razina", rekao je Fuchs istaknuvši da će Ministarstvo djelovati sukladno epidemiološkoj situaciji i onome što bude propisivao nacionalni stožer.

Napomenuo je da na ovaj način nastavu provode Finska i Estonija. Francuska, primjerice, ima isključivo nastavu licem u lice, a otvorene škole zadržala je i Španjolska, osim u nekim regijama koje su izrazito zahvaćene.

Sveobuhvatan i učinkovit pristup sprečavanju radikalizacije

Prihvaćen je Zaključak o sprječavanju radikalizacije u društvu. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da pokušaj trostrukog ubojstva s elementima terorizma koji se 12. listopada dogodio na Trgu svetog Marka ukazuje da je u dijelu hrvatskog društva došlo do radikalizacije.

"Svaka vrsta radikalizacije u pravilu dovodi do nasilnog ekstremizma i/ili terorizma te predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti građana i države u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, odnosno ustavnih vrednota Republike Hrvatske", naglasio je.

Prepoznavanje znakova radikalizacije, nastavio je Medved, njihovo razumijevanje te usklađen i učinkovit odgovor nadležnih institucija na događaje koji su posljedica radikalizacije predstavljaju ključ sprječavanja jednog od sigurnosnih rizika za nacionalnu sigurnost.

"S ciljem pronalaženja pravodobnih i djelotvornih odgovora na ovaj sigurnosni rizik, ovim zaključkom Vlade zadužuje se Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti da na osnovu analize postojećeg stanja predloži mjere za sveobuhvatan i učinkovit pristup sprječavanja radikalizacije, koji treba biti utemeljen na usklađenom i koordiniranom djelovanju svih nadležnih tijela", izvijestio je.

Koordinacija će, pojasnio je, o predloženim mjerama izvijestiti Vladu te o istome upoznati Vijeće za nacionalnu sigurnost.

Granica je prijeđena

Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana rekao da je granica prijeđena. "Nije isto biti meta govora mržnje u političkoj areni, na internetu, kroz medijske članke i napade", kazao je.

"Nema toga što o sebi – ili nekome od vas koji su češće predmet napada nekih drugih – nisam pročitao. Nije mi palo na pamet da bilo kojeg od tih aktera tužim. Ovo govorim radi Hrvatskog novinarskog društva, radi nakladnika i medija. A bilo je utuživih članaka jako veliki broj. Nikada mi to nije palo na pamet jer sam smatrao da je sloboda govora važnija od pravnih aktivnosti protiv onih koji šire mržnju. Međutim, kada poticanje na mržnju, nesnošljivost i netoleranciju dovede do nasilnog ekstremizma, pa i do terorizma, onda je granica prijeđena. Zato mi vodimo danas ovu raspravu jer nismo imali ovakvu situaciju u društvu kao što smo je doživjeli prije 10 dana. To je ta ključna razdjelnica", poručio je premijer Plenković.

Dodao je da su jedno hrabri anonimci, ili nekada potpisani na internetu, a drugo kada netko s vatrenim oružjem pokuša trostruko ubojstvo pred zgradom Vlade.

"Poruka koju šaljemo je da nadležna tijela Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti prvo temeljito analiziraju stanje te nakon što naprave i bolju međusobnu koordinaciju i razmjenu informacija, predlože mjere koje možemo poduzeti u društvu – od osvješćivanja naših građana što je to uopće govor mržnje pa do analiziranja njegovih posljedica i poduzimanja mjera da ga sprječavamo", naglasio je.

Tri paralelne aktivnosti

Kada se taj posao napravi, izdvojio je Plenković, onda se može razmišljati o tome kada i s kakvom sadržajnom podlogom sazivati i dogovarati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Nismo mi otkrili govor mržnje u ponedjeljak, u ponedjeljak smo shvatili da je netko u stanju doći pred Banske dvore i pokušati ubiti hrvatskog policajca. S govorom mržnje smo mi upoznati jako dobro, dugi niz godina, bolje nego mnogi drugi. Zato ćemo, ponavljam, voditi tri paralelne aktivnosti. Jedna je ovaj konkretan slučaj, o čemu će voditi računa nadležne institucije, druga je institucionalna borba protiv radikalizacije, a treća je politička borba protiv onih, a ima ih dosta na hrvatskoj političkoj sceni, koji ili to odobravaju, ili nalaze razumijevanje pa se sada nakon 10 dana vade da su nešto osuđivali, a znamo dobro da nisu, ili koji to relativiziraju pa se kasnije ukrcavaju u vlak potencijalnih žrtava. To se trenutno događa u Hrvatskoj. Zato ovakav sustavan rad može biti jedini odgovor i jedino rješenje", kazao je predsjednik Vlade.

Istaknuo je i razliku od neba do zemlje u reakciji francuske i hrvatske političke scene na ne iste, ali ne ni pretjerano različite situacije.

"Bilo bi dobro da neki o tome promisle u hrvatskom javnom i političkom životu", zaključio je.

Hrvatska će iz EU-ova instrumenta SURE dobiti 1,02 milijarde eura

Hrvatska će iz instrumenta SURE Europske unije za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti Covid-19 do kraja godine dobiti 490 milijuna eura, a sveukupno joj je odobreno 1,02 milijarde eura.

Ministar financija Zdravko Marić dobio je ovlaštenje za potpisivanje sporazuma o zajmu između Europske unije i Republike Hrvatske za tu privremenu potporu.

Podsjetio je da je instrument SURE odlukom Vijeća EU-a uspostavljen u svibnju ove godine za podršku radnim mjestima i radnicima.

Cilj uspostave instrumenta SURE omogućavanje je dodatne financijske pomoći pogođenim državama članicama u iznosu do 100 milijardi eura u obliku zajmova EU-a. Za financiranje zajmova Europska komisija će se zadužiti na financijskim tržištima te zatim ta sredstva iznajmljivati državama članicama pod povoljnijim uvjetima. Prva tranša zaduženja je provedena prije nekoliko dana od 17 milijardi eura, a interes je, naveo je Marić, bio više nego deset puta veći.

"Instrument je usmjeren na sheme za skraćeno radno vrijeme i slične mjere kako bi se pomoglo državama članicama u zaštiti radnih mjesta a time i zaposlenih i samozaposlenih od rizika nezaposlenosti i gubitka prihoda. Sve države članice do danas su potpisale Sporazum o jamstvu čime je SURE instrument posao operativan, odnosno na raspolaganju državama članicama", rekao je Marić, dodavši da je Hrvatska podnijela zahtjev za financijska sredstva s ciljem financiranja mjera koje su dovele do naglog i ozbiljnog povećanja stvarnih i planiranih rashoda koji su izravno povezani, s jedne strane subvencijama za očuvanje radnih mjesta te potporom za skraćeno radno vrijeme.

"Hrvatskoj je na raspolaganju zajam od 1,02 milijarde eura, uz maksimalnu prosječnu ročnost od 15 godina i razdoblje raspoloživosti za financijsku potporu od 18 mjeseci. Financijsku potporu moguće je koristiti kroz maksimalno osam obroka, koji se mogu isplatiti putem jedne ili više tranši. Radi se o iznimno povoljnim zajmovima, a do kraja ove godine Hrvatskoj će biti isplaćen ukupni iznos od 490 milijuna eura, što ćemo staviti u rebalans proračuna, što je oko 48 posto od ukupnog dodijeljenog iznosa", zaključio je Marić.

Mali poduzetnici mikropoduzetnici uključeni su u potpore iz sektora prometa

Donesena je i Odluka o uključivanju mikro i malih poduzetnika u program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji Covida-a 19, koji su bili u poteškoćama na dan 31. prosinca 2019. godine.

To poduzetnici mogu biti korisnici potpora pod uvjetom da se nad njima ne provodi cjelokupni stečajni postupak u skladu s nacionalnim pravom i da nisu primili potporu za sanaciju ili potporu za restrukturiranje. Dodatno, pod prihvatljive korisnike dodatno se uključuju i poduzetnici koji imaju registrirana poduzeća pod oznakom NKD 49.41. - Cestovni prijevoz robe kao i oni poduzetnici koji su ujedno i pružatelji javnih usluga.

Jačanje suradnje sa SAD-om

Vlada je Saboru uputila Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o upućivanju zaštitnih pratitelja leta.

Ministar Božinović naglasio je da sigurnosna suradnja Hrvatske i SAD-a dobiva iz dana u dan sve konkretniji i sadržajniji oblik.

"Nakon provedbenog dogovora Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva domovinske sigurnosti o suradnji u borbi protiv teških oblika kriminala, sklopljen je i Memorandum o suradnji između MUP-a RH i Centra za terorizam u Washingtonu. Nakon toga sastavljen je i ispunjen opsežan upitnik za ulazak Hrvatske u program izuzeća od viza za putovanje hrvatskih državljana u SAD. Sastavni dio tih aktivnosti bio je Memorandum o podacima o putnicima u zračnom prijevozu koji smo potpisali na virtualnoj konferenciji s Ministarstvom domovinske sigurnosti ovaj tjedan i time ostvarili pravne pretpostavke za tehničko povezivanje naših informacijskih sustava za razmjenu otisaka prstiju", kazao je, dodavši da je u tijeku spajanje baza Ministarstva unutarnjih poslova s onima koje ima FBI.

U kontekstu podatka da je prvi put spušten postotak odbijenih zahtjeva hrvatskih državljana za američke vize ispod tri posto, Božinović je izvijestio da se pokreće proces ratifikacije sporazuma između dvije vlade o upućivanju zaštitnih pratitelja leta koji je potpisan u lipnju ove godine.

"Njime su definirani važni pojmovi, područja primjene, nadležna tijela, upravljanje aktivnostima pratitelja leta, edukacija i tehnička pomoć", kazao je Božinović.

Treba ispitati mogućnost da državn i zaposlenici rade od kuće ili u skupinama

Vlada je donijela i Odluku o poduzimanju mjera u tijelima državne uprave za sprječavanje širenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i osiguranje uvjeta za redovito obavljanje poslova u tijelima državne uprave.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj i širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, tijela državne uprave te uredi i druge stručne službe Vlade Republike Hrvatske dužni su poduzeti mjere za sprječavanje širenja epidemije i osiguranje uvjeta za redovito obavljanje poslova iz svog djelokruga.

Ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu Vlada je ovlastila da, uz prethodnu suglasnost predsjednika Vlade, donese obvezujuću uputu kojom će utvrditi mjere, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

"Uputom će se, ovisno o epidemiološkoj situaciji, detaljnije odrediti slučajevi i mogućnost rada od kuće, kao i mogućnost organizacije rada u skupinama, a u cilju osiguravanja kontinuiranog i redovitog obavljanja poslova tijela državne uprave te sprječavanja širenja bolesti Covid-19", objasnio je Malenica.

Ova odluka primijenit će se na odgovarajući način i na javne službe, osim područja zdravstva, znanosti i obrazovanja i socijalne skrbi, koja se uređuju posebnim propisima, a neće se primijeniti na policijske službenike i službenike Civilne zaštite te pripadnike Oružanih snaga, koji obavljaju poslove sukladno zapovijedima glavnog ravnatelja policije, načelnika Glavnog stožera i ravnatelja Civilne zaštite.

Imenovani Vladini pregovarački odbori

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić predstavio je odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama i imenovala članove svojih pregovaračkih odbora.

Na čelu Vladinih pregovaračkih odbora je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

S reprezentativnim sindikatima državnih te javnih službi Vlada je početkom studenoga 2017. godine sklopila Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, a na sastanku sa sindikatima o sklapanju Dodatka Kolektivnom ugovoru održanom u svibnju ove godine dogovoreno je da će se tijekom jeseni nastaviti pregovori te je stoga danas i donijela odluku o njihovom nastavku i imenovala pregovarački odbor.

"Pregovori će se prvenstveno odnositi na visinu isplate nagrade za božićne blagdane ali će se otvoriti i razgovori o visini osnovice za obračuna plaće za iduću godinu", rekao je državni tajnik u Jelić.

Vlada je izmijenila i Odluku o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u ovoj godini kojom se provodi preraspodjela, odnosno prenamjena ukupno utvrđenih sredstava, a na temelju dostavljenih prijedloga Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Zadarske i Istarske županije.

Ukupni iznos sredstava za sve županije ostaje nepromijenjen, kao i ukupan iznos sredstava za decentraliziranu funkciju zdravstva 2020.