Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 3. 11. 2020.

Europsko vijeće pozdravilo rad na cjepivu, prve doze za koji mjesec

Predstavljajući Saboru Izvješće o sastancima Europskog vijeća, predsjednik Vlade naglasio je važnost jedinstva Unije i odlučnog zajedničkog djelovanja u ovoj situaciji bez presedana, uza snažnu podršku Europske komisije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je danas zastupnice i zastupnike u Hrvatskome saboru o sastancima Europskoga vijeća,  formalnim, održanim u Bruxellesu 1. i 2. listopada te 15. i 16. listopada, te o neformalnom sastanku, održanom video-vezom, 29. listopada ove godine.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, dame i gospodo,

nastavno na našu praksu koju smo uveli u proteklom sazivu Hrvatskoga sabora, nastavljamo s redovitim izvješćivanjem Hrvatskoga sabora, a ovim putem i javnosti, o najbitnijim aspektima sastanaka   Europskoga vijeća, koji su se dogodili u međuvremenu.

Imali smo dva formalna sastanka – jedan redoviti i jedan izvanredni – oba u Bruxellesu, s nizom tema, političkih, gospodarskih, vanjskopolitičkih, rasprave o Covodu-19, jačanju koordinacije između država članica.

Na svim sastancima naglašavali smo važnost jedinstva Unije i odlučnog zajedničkog djelovanja u ovoj situaciji bez presedana, uz snažnu podršku Europske komisije, kako bi se čim prije prevladala kriza i postavili čvrsti i održivi temelji gospodarskog oporavka, jačanja otpornosti na krize te boljitka svih europskih građana.

Listopadske sastanke Europskog vijeća valja promatrati u kontekstu dubokih globalnih promjena i preslagivanja odnosa najvećih svjetskih gospodarskih sila, a u potrazi za što boljom i konkurentnijom pozicijom na globalnim tržištima, uzimajući u obzir sve one promjene koje donosi četvrta industrijska revolucija, a to podrazumijeva digitalizaciju društva te imperativ ispunjavanja ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma.

Vlada je dostavila Hrvatskom saboru izvješća sa sastanaka kao i tekstove usvojenih zaključaka Europskog vijeća.

Kako do održivog rasta nakon pandemije Covida-19

Najprije nešto o sastanku 1. i 2. listopada, gdje smo razgovarali o jedinstvu tržišta Unije, s posebnim osvrtom na industrijsku politiku i digitalnu transformaciju.

Razgovaralo se o nizu tema u vanjskim odnosima Unije, o provedbi Sporazuma o povlačenju i pregovorima o budućim odnosima EU i Ujedinjene Kraljevine.

Također njemačko predsjedništvo izvijestilo nas je o razgovorima s Europskim parlamentom o Višegodišnjem financijskom okviru te o Planu oporavka, s ciljem što bržeg postizanja međuinstitucionalnoga dogovora.

Zaključili smo da će pandemija Covida-19 ostaviti trajne posljedice na europsko i svjetsko gospodarstvo.

Stoga je snažna gospodarska osnova ključna za uključiv i održiv rast, radna mjesta i otpornost na slične krize u budućnosti.

Postizanje strateške autonomije uz očuvanje otvorenog gospodarstva naznačeno je kao ključni cilj Unije.

Zbog različitih stajališta i početnih pozicija država članica na globalnom tržištu, o ovom ćemo konceptu raspravljati na još niz sastanaka, a to će biti tema Konferencije o budućnosti Europe.

Što brži povratak na normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta

Naime, ključno pitanje u ovom trenutku za Europsku uniju je kako izgraditi vlastite kapacitete i samoodrživost gospodarstva te kako se postaviti i nositi s izazovima globaliziranog svijeta, kao i s rastućim i sve poduzetnijim svjetskim silama, uz zadržavanje visokih standarda i temeljnih vrijednosti.

Bitan korak na tom putu je što brži povratak na normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta Unije.

No, mi smatramo da naše europske ambicije moraju ići i dalje od toga.

Na europskoj razini potrebni su što snažniji odgovori na izazove zelene tranzicije, digitalne transformacije i globalnoga konteksta koji se ubrzano razvija i utječe na svaku od članica.

Ulaganja u obrazovanje, stručno osposobljavanje i učinkovito korištenje vještinama u cilju očuvanja i otvaranja većeg broja radnih mjesta identificirana su među ključnima - što je misao vodilja i u kontekstu razvojnih planova i mjera država članica.

Ambiciozna europska industrijska politika također je istaknuta kao poluga za ostvarivanje održivijeg i otpornijeg gospodarstva, koje u isto vrijeme mora postati "zelenije" i globalno konkurentnije.

Digitalna transformacija i tranzicija ključni za održivi razvoj

Četvrta industrijska revolucija je stvarnost, njeni razvojni potencijali su ogromni, ali ne smijemo podcijeniti ni ozbiljne izazove koje ona donosi.

Razvoj digitalne transformacije i poticanje digitalne tranzicije društva identificirani su također kao ključni za održivi razvoj.

Europsko vijeće pozdravilo je Europsku strategiju za podatke kojom se podupiru globalne digitalne ambicije Unije.

Naš je cilj izgradnja konkurentnog europskog podatkovnog gospodarstva, uz istodobno osiguravanje europskih vrijednosti i visoke razine sigurnosti podataka, zaštite podataka i privatnosti.

Digitalno mora biti u službi građana - bilo da je riječ o zaštiti njihove privatnost i poslovnih podataka, ili o pružanju administrativnih usluga.

Unija treba biti predvodniku u razvoju sigurne, pouzdane i etične umjetne inteligencije

Važnim sastavnicama oblikovanja digitalne budućnosti Europe smatraju se područja 5G tehnologije i umjetne inteligencije.

To su teme koje nam tehnološka budućnost donosi i koje, osim tehničkih, imaju svoje političke, pravne, socijalne i etičke implikacije.

Glede 5G tehnologije, Europsko je vijeće zaključilo da potencijalne dobavljače tehnologije 5G treba procijeniti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija te pozvalo države članice da primijene relevantna ograničenja na visokorizične dobavljače za ključna sredstva koja su u koordiniranim procjenama rizika EU-a definirana kao kritična i osjetljiva.

Što se tiče umjetne inteligencije - područje koje se razvija ogromnom brzinom –Vijeće je pozvalo Europsku komisiju da predloži načine za povećanje europskih i nacionalnih javnih i privatnih ulaganja u inovacije i istraživanje u tom području, kao i za bolju koordinaciju i sinergiju među europskim istraživačkim centrima.

Zaključili smo da Unija treba biti predvodnik u razvoju sigurne, pouzdane i etične umjetne inteligencije.

Siguran sam da i Hrvatska, s našim mladim stručnjacima koji su već dokazali u praksi svoju inovativnost i znanje, može se dati svoj značajan doprinos i biti konkurenta na tom propulzivnom tržištu.

Mehanizam za oporavak i otpornost

Mi smo također raspravljali o najboljem odgovoru na krizu i učvršćivanju temelja našeg daljnjeg razvoja, a to prije svega u ovim okolnostima Covida-19 i ove po mnogo čemu posebne godine znači priprema Mehanizma za oporavak i otpornost.

Tako i u Vladi intenzivno radimo na Nacionalnom programu oporavka i otpornosti kako bismo mogli iskoristiti sredstva u idućih šest godina.

Napominjem, riječ je o programu i sredstvima, što bespovratnim što vrlo povoljnim kreditima, kod kojih nema one nacionalne participacije od 15 posto, koja imaju retroaktivnu, blagotvornu okolnost da se primjenjuju za troškove nastale od veljače ove godine 2020.,  a moći će se koristiti do ljeta 2026. Znači, moramo biti brzi i učinkoviti u njihovoj apsorpciji.

Očekujemo da ćemo u sljedećih mjesec, dva dana biti u poziciji da dovršimo finalni nacrt ovoga programa o kojem onda očekujem da raspravljamo i ovdje u Hrvatskom saboru.

U kontekstu pripreme ovog važnog dokumenta želim podsjetiti i vas i javnost da je za povlačenje ovih sredstava potrebno imati dvije komponente - takozvanu "zelenu komponentu" od 37% i digitalnu komponentu od 20%. Vrlo su važne te dvije odrednice kada razmišljamo o programima za budućnost.

Glede vanjskopolitičkih tema, razgovarali smo o Istočnom Sredozemlju, Kini, situaciji u Bjelorusiji, odnosima između Armenije i Azerbajdžana.

Tu su uglavnom, najkraće da rezimiram, stavovi upravo onakvi kakve ste i vidjeli u samom dijelu pisanoga Izvješća pa ne bih pretjerano o tome sada govorio nego bih rekao još nekoliko rečenica o onome što mi se čini važnijim, a to je prije svega rasprava s Vijeća 15. i 16. listopada.

Klimatske promjene moraju ostati pri vrhu naših prioriteta

Proveli smo prvu orijentacijsku raspravu o klimatskim promjenama i to radi smanjivanja stakleničkih plinova, kako bi se ostvarili ciljevi Unije da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Trebali bismo povećati svoje ambicije za nadolazeće desetljeće i ažurirati svoj okvir klimatske i energetske politike.

U tom pogledu najvažniji dio zaključaka odnosi se na prijedlog smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030. godine.

Tu naglasiti da će sve države članice sudjelovati u dosezanju tog cilja, a to je upravo od najveće važnosti za budućnost našeg kontinenta.

Tema klimatskih promjena svojom važnošću mora biti i ostati pri vrhu naših prioriteta. To mislim i na nacionalnoj razini.

Prvobitni cilj kojeg smo postavili bio je da se do 2030. smanje emisije za 40 %, govorim o početnoj razini od 1990. U ovim brzo mijenjajućim okolnostima trebalo je pronaći put gdje ćemo pokazati veću ambicioznost i želju da to smanjenje bude  55 % do 2030. i puna klimatska neutralnost do 2050. godine.

Europsko vijeće će o pitanju klimatskih promjena i o našem doprinosu Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime raspravljati praktički stalno u godinama koje su pred nama.

Ovo Vijeće se bavilo i odnosima s Afrikom, nakon što je sličnu raspravu provelo i Vijeće za vanjske poslove i donijelo svoje zaključke upravo na zadnji dan hrvatskoga predsjedanja, te smo naglasili snažno partnerstvo Unije i Afrike, kao kontinenta budućnosti.

Naglasili smo, s aspekta Hrvatske, važnost borbe protiv siromaštva, jačanja vladavine prava, jačanja upravljačkih sposobnosti i administrativnih kapaciteta.

Istaknuli smo pitanje nezakonitih migracija, podržali sveobuhvatan pristup usmjeren na korijene i uzroke nekontroliranih migracija te sve posljedice koje ta tema nosi za stabilnost europskoga kontinenta.

Dogovoriti usklađene napore na razini Unije u borbi protiv Covida-19

Razgovarali smo i o situaciji s pandemijom Covida-19 u tom trenutku.  

Vidljiva je puna ozbiljnost i odgovornost svih europskih lidera o ovoj temi. Nastoje se dogovoriti usklađeni napori na razini Unije, a pozdravila se i kvalitetna koordinacija koja je započela upravo za vrijeme hrvatskoga predsjedanja. Tu osobito mislim na redovite sastanke ministara zdravstva.

Teme koje su u ovom trenutku na stolu su pronalaziti pravi način usklađenog djelovanja i razmjene informacija i o propisima koji se odnose na karantenu, prekogranično praćenje kontakata, testiranje i privremena ograničenja neobveznih putovanja.

Dakako, pozdravljen je rad na razvoju i distribuciji cjepiva.

Još jednom smo istaknuli potrebu za pouzdanim postupkom odobravanja i praćenja, izgradnjom kapaciteta za cijepljenje u Uniji, te pravednim i cjenovno pristupačnim cjepivima.

Uvođenje europskoga okvira za antigenske testove

O zadnjem, neformalnom, sastanku koji je održan u četvrtak, prije pet dana, putem video-veze i o tome nemate pisano izvješće jer prema trenutnim pravilima nismo obavezni izvijestiti o tome, a bilo je i prekasno za distribuciji, želim vam kazati nekoliko detalja.

Ovaj koordinacijski sastanak je jedan u nizu koji se odnosi na Covid-19. Svijest kolega o ozbiljnosti situacije je vrlo visoka.

Ona je zajednička, jedinstvena, nema članice unije koja ne shvaća ozbiljnost trenutne situacije.

Svjesni svih ovih izazova, odlučili smo povećati napore putem Europskoga centra za kontrolu bolesti (ECDC), a to uključuje i informacije o kapacitetu, primjerice, intenzivnih jedinica u bolnicama.

Predsjednica Europske komisije je predložila da Komisija uspostavi platformu na kojoj bi se okupili znanstveni savjetnici šefova država i vlada i razmjenjivali znanje te zatražili načine kako da se zajednički borimo protiv ovoga fenomena.

Jer smanjenje širenja zaraze u jednoj zemlji srednjoročno ne znači da će, ako negdje drugdje nije situacija pod kontrolom, omogućiti dugoročnu stabilnost.

Upravo stoga razgovaralo se i o izradi europskoga okvira za antigenske testove te se razgovaralo o nužnosti međusobnog priznavanja testova. Trenutno imamo situaciju da se i ne priznaju međusobno antigenski testovi.

Komisija je mišljenja da je važno korištenje mobilnih aplikacija za praćenje kontakata, prije svega preko zajedničkog europskog inter-operabilnog sustava koji bi do kraja studenoga trebao obuhvatiti niz članica.

Mi smo također u postupku priključivanja ovoj inicijativi.

Lanci opskrbe u Europi moraju ostati otvoreni

Što se tiče daljnjih aktivnosti, konstatirali smo da lanci opskrbe moraju ostati otvoreni. To je vrlo važna poruka zajedništva na razini Europske unije.

Također, željeznički, pomorski promet, sve ono što nam omogućuje da logistika, nabava, pružanje onih ključnih usluga i dalje bude funkcionalno.

Sve ovo radi se kako bismo osigurali povjerenje u međusobne zaštitne postupke država članica, kako bismo za dobro svih nas i naših gospodarstava ostali čim otvoreniji i povezaniji u sljedećim tjednima i mjesecima.

Mi smo na ovom sastanku iznijeli sva prijedloga:

Prvi, da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, pored sve ekspertize koju već sada pruža državama članicama u vezi s pandemijom, ubuduće bude potpora svim državama članicama u razvoju zajedničkog modela za predviđanje mogućih i izglednih scenarija dinamike pandemije barem nekoliko tjedana unaprijed.

Ujednačena metodologija i znanstveno utemeljena predviđanja pomogla bi svim članicama Europske unije u donošenju pravodobnih, usklađenih i pogođenih mjera u suzbijanju širenja epidemije.

Takav bi alat bio od velike koristi za sve članice, a naročito za naše gospodarstvo.

Serološka ispitivanja stanovništva važna za  utvrđivanje stvarnog stanja epidemije

Također, predložili smo i da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti razvije jedinstvene protokole po kojima bi sve članice Unije mogle provoditi serološka ispitivanja svog stanovništva, kako bi se ustanovilo stvarno stanje dosadašnjeg širenja epidemije u populaciji.

Naime, većina zemalja testira uglavnom slučajeve gdje imamo određenu sumnju na zarazu pa se uglavnom otkrivaju simptomatski slučajevi, što je naravno važno, ali ne daje potpunu sliku.  

Nekoliko članica provodi nasumične serološke testove na reprezentativnim uzorcima populacije, i na taj način dobiva kompletniju sliku o stanju zaraze.

Takvim epidemiološkim ispitivanjima može se otkriti koji je dio populacije dosad bio zaražen, uključujući i one asimptomatske slučajeve, što je danas i dalje nepoznanica.

Bez tih informacija nije moguće razviti precizan model predviđanja budućeg razvoja epidemije.

Ovi prijedlozi su pozdravljeni, a Europska komisija će vidjeti s Europskim centrom kako se i ove ideje mogu uzeti u obzir u daljnjim zajedničkim aktivnostima u suzbijanju epidemije.

Prve doze cjepiva za koji mjesec, masovnije cijepljenje tijekom proljeća

Kad je riječ o pitanju od najvećeg značaja, a to je u konačnici dio rješenja – cjepivo, koje je ključni alat u borbi protiv koronavirusa, ono što je najbitnije da će svi građani Europske unije, pa naravno i Hrvatske, koji se odluče cijepiti, to cjepivo moći i dobiti. To je izrazito važna poruka.

Unija je s nekoliko tvrtki sklopila sporazume o kupnji njihova cjepiva u odgovarajućim količinama.

Ta cjepiva sada su u finalnim fazama testiranja.

Neovisno o tome koje će cjepivo od tih tvrtki biti odobreno od strane Europske agencije za lijekove kao sigurno i učinkovito, možemo biti sigurni da će i hrvatski građani dobiti cjepivo.

Prve doze bi trebale doći za koji mjesec, a masovnije cijepljenje bismo trebali imati, ukoliko sve bude prema trenutnim saznanjima, tijekom proljeća.  

Već sada treba poduzimati pripremne radnje za ovakvu mogućnost.  

Mi smo naravno razgovarali i o posljedicama terorističkih napada koji su se dogodili u Francuskoj, dio naše rasprave bio je posvećen i toj temi.

I ovaj puta još jednom u ime hrvatske Vlade želim izraziti solidarnost s Francuskom za niz ovih terorističkih napada koji su se dogodili na njenom teritoriju, a naravno i s Austrijom nakon ovoga napada koji se dogodio jučer u Beču.

Očekujem daljnje intenzivne sastanke i konzultacije, što fizičke što video-vezom, ponajprije u vezi Covida-19, a onda naravno i o svemu onome što se odnosi na postizanje konačnog dogovora Komisije, Vijeća i Parlamenta o Višegodišnjem financijskom okviru te Instrumentu EU iduće generacije, za idućih sedam godina.

Hvala vam lijepa.