Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 5. 11. 2020.

Osigurane su mirovine i naknade za plaće u privatnom sektoru

Vlada vodi računa o tome da svi, uz maksimalne napore, premostimo krizu bez presedana u kojoj se nalazimo, poručio je danas premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru predstavljajući rebalans državnog proračuna

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas Izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici,

danas ćemo potpredsjednik Vlade Marić i ja predstaviti prijedlog izmjena i dopuna Državnoga proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020.

Kao što smo jučer već razgovarali, u ovim izvanrednim okolnostima i zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, pred vama je drugi ovogodišnji rebalans proračuna za 2020. godinu.

Odgovorna proračunska politika usmjerena na stabilnost javnih financija

U zadnjih nekoliko godina naša Vlada vodi odgovornu proračunsku politiku usmjerenu na stabilnost javnih financija i razborito planiranje proračunskih prihoda i rashoda.

To nam je omogućilo da smo ovu krizu dočekali spremniji.

Podsjetit ću da se, u kontekstu provođenja fiskalne konsolidacije, naši napori mogu rezimirati u nekoliko ključnih, ali važnih etapa.

Prvo, ostvarenje proračunskih viškova i značajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Potom, izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, to je bilo još 2017.

Potom, uklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II početkom srpnja ove godine i nastavak puta prema europodručju.

Povratak Hrvatske u investicijski kreditni rejting, koji smo zadržali i u vremenu krize, unatoč snažnom udaru na naše gospodarstvo zbog ove pandemije.

Vlada je na krizu reagirala snažno i ciljanim mjerama

Ni jedna dosadašnja ekonomska kriza – ni Velika depresija 1929.-1930. niti recesija 2008.–2009. – nije nastupila tako munjevito niti je uzrokovala tako dubok pad gospodarskih aktivnosti, i pritom zahvatila cijeli svijet.

Povrh ove gospodarske krize Zagreb je pogodio potres, uzrokovao štete procijenjene na 86 milijardi kuna.

Vlada je u tim okolnostima morala reagirati snažno i donijeli smo dva sveobuhvatna i ciljana paketa gospodarskih mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta i ublažavanje negativnih posljedica u pojedinačnim sektorima, koje su i smanjile prihodnu, a istodobno uvećale rashodnu strane državnog proračuna.

Prije izbijanja pandemije, naša je fiskalna politika bila u funkciji gospodarskog rasta, bila je usmjerena i na daljnje jačanje fiskalne održivosti.

U tome smo uspjeli, i to pokazuju tri sukcesivne godine proračunskoga viška.

Fiskalne mjere iz prvog rebalansa

Ova je godina bila iznimka i u praksi naših rebalansa proračuna, ali isto tako želim kazati da smo mi već išli i s preraspodjelom ovoga proljeća do onih 5% prije prvoga rebalansa koji je bio usvojen. A tu mogućnost od 5% Ministarstvo financija koristi kontinuirano.

Očekivano u ovakvim okolnostima, pad gospodarske aktivnosti bio je snažan, a imali smo i nezabilježeno velik pad proračunskih prihoda.

Podsjećam na dvije snažno provedene fiskalne mjere, iz prvoga rebalansa.

Prvo, odgoda, odnosno djelomično ili potpuno oslobođenje od plaćanja poreza i doprinosa –čime smo opteretili proračun za 5,3 milijardi kuna.

Drugo, mjere za očuvanje radnih mjesta, koje traju i danassamo do sredine listopada isplaćeno je gotovo 7 milijardi kuna. Do kraja ove godine, prema predviđanjima, isplatit ćemo vjerojatno 8,1 milijardu kuna.

Uz sve navedeno, želim istaknuti da smo mi kao Vlada stalno smanjivali porezno opterećenje i to u četiri dosad provedena kruga porezne reforme.

Ukupna porezna rasterećenja veća od 10 milijardi kuna

Da to nismo učinili, danas bi mnogo veći broj naših građana i poduzeća puno teže izdržavao pritisak i teret ove svjetske krize. Mi smo jutros na Vladi usvojili paket četiri zakona o 5. krugu porezne reforme. Riječ je o izmjenama Zakona o PDV-u, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Riječ je o dodatnim rasterećenjima koja će ukupno rasterećenje dovesti na razinu veću od 10 milijardi kuna.

Da odmah odgovorim na ovaj komentar gospodina Grbina koji se referirao i na preporuke o kojima smo čuli jutros, koje prije svega nisu onakve kakve ste vi kazali, malo smo ih pogledali, dapače. Međutim, vi sada idete u isti offside kako je išao i vaš prethodnik u kampanji.

Govorite da ćemo s poreznim rasterećenjem napraviti grešku pa ćemo imati veće porezne prihode. Pa to je normalno u ekonomiji. Gleda se na individualno rasterećenje, a ukupna količina prihoda je veća.

Evo vam primjer – kada smo smanjili porez na dobit s 20 na 18, odnosno s 20 na 12%, ukupni prihodi od poreza na dobit su narasli za 15%. Ja sam siguran da gospodin Lalovac zna o čemu govorim. I zna svaki ministar financija. Prema tome, mi ovdje govorimo o individualnim rasterećenjima.

Gospodarski pad u 2020. 8%, rast od 5% u 2021.

Nekoliko riječi o procjenama kretanja za domaće gospodarstvo.

Predviđamo da će u 2020. gospodarski pad iznositi 8,0%. To su naša predviđanja, predviđanja Vlade.

To je blaže od inicijalnih predviđanja, dok u idućoj godini mi očekujemo gospodarski rast od 5%, a u 2022. godini rast od 3,4%.

Dosad objavljeni ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje 2020. ukazuju na oporavak, nakon početnog udara koji smo imali u ovoj krizi.

To je, po nama, posljedica i pravodobnih i pogođenih epidemioloških mjera, ali isto tako i poduzetih mjera za aktivnost hrvatskoga gospodarstva.

Očekujemo i priljev sredstava iz europskih fondova. Podsjetit ću, mi smo danas na 105% u ugovorenosti sredstava iz aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira.

Europska sredstva za oporavak gospodarstva

Za oporavak ćemo ubuduće koristiti europska sredstva.

Iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. za Hrvatsku smo osigurali 12,9 milijardi eura.

Iz mehanizma EU nove generacije osigurali smo oko 10,6 milijardi eura.

Iz instrumenta SURE osigurali smo povoljne zajmove u visini od oko jedne milijarde eura.

U okviru mehanizma ReactEU predviđeno je dodatnih 735 milijuna eura.

I, ono što je najvažnije, Nacionalni program opravka i otpornosti bit će temelj povlačenja sredstava u sljedećih nekoliko godina.

Par riječi o samome rebalansu.

Svjesnih ovih posljedica krize u kojima se nalazimo, iskoristili smo povoljan fiskalni prostor koji smo praktički sami sebi stvorili prethodnih godina jer smo držali snažnu fiskalnu potporu, fiskalnu disciplinu i odgovorno upravljanje javnim financijama. Dakle, bili smo spremni za ovu krizu.

Ukupni proračunski prihodi 131,1 milijarda kuna, rashodi 155,9 milijardi kuna

Očekujemo da ćemo, s obzirom na trajanje pandemije, i dalje trebati iznalaziti rješenja za pravodobnu potporu gospodarstvu, osiguravanje svih troškova u zdravstvenom sustavu, a isto tako pomagati najranjivijim skupinama u društvu.

Od rashoda spomenut ću povećana izdvajanja europskih sredstava za očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena te prva fazu obnove zgrada oštećenih potresom.

Ovim Izmjenama ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9,2 milijarde kuna te iznose sada 131,1 milijardu kuna.

Ukupni rashodi povećavaju se za 8,6 milijardi kuna – odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna.

Sukladno planiranim kretanjima prihoda i rashoda, očekuje se da će opća država zabilježiti manjak od 29,5 milijardi kuna odnosno 8% BDP-a.

Također očekujemo da se udio javnog duga u BDP-u u 2020., u odnosu na 2019. godinu, poveća za 14,5 postotnih bodova te da će iznositi 87,3% BDP-a.

To je, nažalost, posljedica neočekivanih povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog ovom pandemijom.

Smanjenje javnoga duga u sljedeće tri godine po prosječnoj stopi od 2 postotna boda

Nakon snažnog rasta javnog duga u 2020. godini, u 2021. očekujemo smanjenje udjela javnog duga u BDP‑u, i to po prosječnoj stopi od 2 postotna boda u predstojećem trogodišnjem razdoblju.

Želimo da otprilike 2023. dođemo već na razinu od 81,2%.

Nastavit ćemo s našim aktivnostima koje će nam držati putanju prema europodručju, biti odgovorni i dalje u pogledu upravljanja javnim financijama, pronalaziti najbolje načine, kada je to potrebno, za nova zaduženja – to znači da ta zaduženja budu povoljna, na domaćim financijskim tržištima ili međunarodnim, mudro korištenje sredstava i zatvaranje financijske konstrukcije na najpovoljniji mogući način.

Nama, naravno, s obzirom na način kako smo dosada upravljali javnim financijama ovo sve skupa nije nimalo drago. Naprotiv.

Ali, ono što je najvažnije, osigurane su plaće, osigurane su mirovine, osigurane su naknade poslodavcima za plaće radnika u privatnom sektoru u mjeri bez presedana i na tom tragu ove politike vodimo računa da država funkcionira i da svi zajedno, uz maksimalne napore, premostimo krizu u kojoj se nalazimo.

Teme