Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 11. 2020.

Agencija Moody's prepoznala je dobru Vladinu politiku

Premijer Plenković održao je konferenciju za medije nakon što je kreditni rejting Hrvatske porastao za jedan stupan te je pritom istaknuo pojačane institucionalne kapacitete i politički okvir uoči ključne faze pristupa eurozoni i smanjenju izloženosti dugu u inozemnoj valuti

Riječ je o jednoj od tri svjetske agencije, kazao je Plenković. ''Fitch i Standard & Poor's su u mandatu naše Vlade Hrvatsku podigli na investicijski rejting, a Moody's je jedina agencija koja nas drži jednu stepenicu ispod razine investicijskog rejtinga.''

Premijer je istaknuo da je agencija prepoznala angažman Vlade i upravljanje krizom uzrokovanom epidemijom koronavirusa.

"Ono što je posebno važno u ovoj ocjeni koju je objavio Moody's je vrlo jasno prepoznata politika Vlade RH u ovoj kriznoj situaciji i kada je riječ o pravovremenoj reakciji na ekonomske i financijske posljedice Covida, kao i o kvalitetnoj suradnji s HNB-om. Cijelo vrijeme govorimo da smo u proljeće ove godine, kada je ekonomska i financijska kriza zbog Covida-19 eskalirala i kod nas i u drugim zemljama, poduzeli korake da održimo financiranje države i prihode koji su nam u tom trenutku bilo potrebni a nismo ih mogli ubirati na uobičajeni način. To znači pravovremeni izlazak na domaća financijska tržišta, kvalitetan dogovor s HNB-om, kvalitetnu ulogu mirovinskih fondova…'', kazao je Plenković.

Napomenuo je da je upravo takvo osnaženo upravljanje u ovoj krizi pokazalo da je Hrvatska u stanju ne samo zadržati investicijski kreditni rejting kod Fitcha i Standard & Poor's, nego dobiti iskorak kod Moody'sa koja je najkonzervativnija agencija. ''Ovo je jedna pozitivna vijest i sada smo nadomak još jedne stepenice koja bi nas svrstala u investicijski kreditni rejting kod sve tri agencije.''

Put prema euru

"Ono što je posebno bitno je koliko je Moody's u svojoj analizi opisao značenje našeg puta prema europodručju", istaknuo je Plenković.

Konzistentan i jasan put hrvatske Vlade, zajedno s HNB-om, omogućit će nam da realiziramo naše ambicije da Hrvatska 2023. godine zamijeni kunu s eurom, kazao je.

''I zato je upravo ta politika koju vodimo, snalaženje u ovakvim kriznim trenucima izrazito dobra i ohrabrujuća za hrvatsko gospodarstvo, za poduzetnike, za banke i u konačnici za sve naše građane, zato što ovakve ocjene ljudi koji nas gledaju vrlo strogo i temeljito pokazuju da je Hrvatska na dobrom putu i da ostvarujemo pozitivne rezultate.''

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na ostale aktualne događaje koji su obilježili ovaj tjedan.

"Što se tiče aktivnosti na Vladi, podsjećam da smo uputili za nacionalne bolnice 868 milijuna kuna. To uključuje novac za Klaićevu, Infektivnu kliniku, Nacionalnu memorijalnu bolnicu u Vukovaru. Istodobno, 472 milijuna kuna jučer je pušteno županijskim bolnicama. Dakle, 1,34 milijardi kuna jučer je realizirana. Još jedna odluka koja je kapitalno važna za Hrvatsku kao turističku zelju, odlučili smo, u dogovoru s EK, dati državnu potporu od 88,5 milijuna kuna društvu Croatia Airlinesu ", poručio je Plenković.

O cjepivu protiv koronavirusa

"Želio bih ovdje rekapitulirati što sve hrvatska Vlada radi kada je riječ o nabavi cjepiva protiv koronavirusa. Mi smo u dogovoru s Europskom komisijom zaključili sporazume o kupnji cjepiva unaprijed", rekao je i dodao je EU s AstraZenecom dogovorila 300 milijuna doza.

"Hrvatska je naručila 2,705.000 doza od AstraZenece. S Johnson & Johnsonom smo dogovorili 900 tisuća doza cjepiva. Od Pfizera smo naručili i rezervirali milijun doza cjepiva", rekao je i poručio da hrvatski građani mogu biti mirni i sigurni da će dobiti cjepivo na vrijeme, čim ono bude registrirano.

Pojasnio da će cjepivo najprije biti namijenjeno onima koji su najranjiviji.

Dogovor sa sindikatima

Premijer je podsjeti i na jučerašnji dogovor sa sindikatima.

"Dogovorom od jučer, od 1. siječnja 2021. Vlada će ispuniti dogovor koji je postignut u lipnju i ići će povećanje plaća ukupno za 4 posto za radnike i u javnim i državnim službama. Na taj način zaokružili smo našu četverogodišnju politiku kroz koju smo povećali osnovicu za 18,3 posto. Pritom, posebnim dogovorima sa predstavnicima sindikata u obrazovanju, osnovica u tom sektoru će rasti na 23,5%. Također, policija, zbog posebnih okolnosti, ima i posebno povećanje. K tome, uz konzistentno podizanje, minimalne plaće u našem mandatu porast će za 904 kune."

8 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta i zapošljavanje

Komentirao je i mjere za očuvanje radnih mjesta rekavši da su upravo te mjere bile jedna od najsnažnijih aktivnosti Vlade u suočavanju s krizom u ovoj godini.

"Do sada je pristiglo prijava od 14.000 poslodavaca za 70.000 radnika. Očekujemo da ćemo kroz na naknade za očuvanje radnih mjesta do kraja godine izdvojiti preko osam milijardi kuna koje će ići za očuvanje radnih mjesta i za zapošljavanje", rekao je Plenković.

''To su sve izrazito važne odluke – kvalitetne, ohrabrujuće, dobre – koje nam potvrđuju da smo na ispravnom putu i to sve u tjednu kada smo predstavili Nacionalnu razvojnu strategiju i Nacionalni plan zamjene hrvatske kune s eurom i s jasnom vizijom ispunjavanja svih uvjeta koji su nam potrebni za ulazak u europodručje", zaključio je predsjednik Vlade.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, premijer Plenković još je jednom ponovio da je bit Moody'sove analize da je pokazano povjerenje u način upravljanja Hrvatskom u vremenu krize.

''Oni cijene način kako planiramo, vidi se da prepoznaju smjer kojim idemo i cijene rezultate koje ostvarujemo. Iz njihove analize se vidi da su prepoznali korake koji su dobri, sustavni, konzistentno planirani i da ono što smo obećali ispunjavamo.''

Novinare su zanimale i projekcije za proljeće i gospodarski rast u prvoj polovici sljedeće godine.

To ima veze i s početkom korištenja cjepiva, ona bi se mogla početi odobravati u siječnju ili veljači. Tada ćemo moći na drugi način gledati na pandemiju Covida-19, smatra Plenković.

''Ako znamo da su cjepiva verificirana i da smo na vrijeme rezervirali doze, da ćemo uspjeti cijepiti naše sugrađane, onda tu vidimo sinergiju osiguravanja zdravlja građana, a pritom omogućavamo potpunu normalizaciju društvenog života i gospodarskih aktivnosti. Drugi dio su javne investicije, treći dio su europska sredstva i četvrti dio je ako ljudima omogućujemo plaće. Nama nije eskalirao enormno pad broja radnih mjesta jer je Vlada stala iza svojih građana u privatnom sektoru i osigurala sredstva za plaće radnika… Osigurali smo da radna mjesta budu očuvana, da gospodarstvo funkcionira i da život funkcionira u najvećoj mogućoj mjeri. Zbog toga gledamo na taj rast onako kako smo ga u našim projekcijama prikazali prije proračunskoga predlaganja na Vladi.''

O odnosu s predsjednikom Milanovićem

Upitan za komentar na najnovije izjave predsjednika Milanovića, premijer Plenković uzvratio je na kritike predsjednika Republike Zorana Milanovića, ustvrdivši da je Milanović njime postao opsjednut zbog poraza na parlamentarnim izborima te da je početak sadašnje predsjednikove "tirade" vezan uz otvaranje afere Janaf.

"Nisam uspio vidjeti sve što je Milanović govorio, ali otprilike sam shvatio kuda to sve zajedno ide. Sve više se pojavljuje ta neka vrsta opsjednutosti", ocijenio je Plenković današnje izjave predsjednika Milanovića.

Milanović je, ustvrdio je Plenković, "ucviljen jer još pati zbog gubitka na izborima", a zamjera Milanoviću i to što mu "nikada nije čestitao na pobjedi, ni nakon pet godina".

"Milanović je opsjednut s onim što ja radim, što sam radio prije, vidimo da se bavi mojom biografijom. Nastoji jako podcijeniti diplomatske mandate koje sam imao u Bruxellesu i Parizu", rekao je Plenković ustvrdivši da je razlika između njegovih i Milanovićevih postignuća ogromna te da je "Milanović postao veći stalker od Gordana Marasa".

Na pitanje do kada će trajati to prepucavanje s predsjednikom države, Plenković je odgovorio protupitanjem "Zašto da šutim?" te ponovio svoju ocjenu da je "Milanovićeva tirada" počela nakon otvaranja afere Janaf.

"Nećete valjda očekivati od mene, 'kilavca' da ja šutim? Pa šta je vama, to je politika", kazao je Plenković.

Za posljednje Milanovićeve optužbe da Plenković proziva ljude lažovima odgovorio je da proziva lažovima one koji - lažu. "Ako netko ne govori istinu, onda mu treba reći da laže", rekao je Plenković.

»Moja je želja i obaveza da budemo u Vukovaru 18. studenoga«

Komentirao je i održavanje Kolone sjećanja u Vukovaru, kao i Milanovićevu izjavu da u Vukovar ide elita, a da se poštovanje stradalima može odati i u skladu s epidemiološkim mjerama.

"Sebe Milanović vjerojatno smatra elitom zbog helikopterske vožnje. Ja sebe ne smatram elitom. Moja je želja i obaveza da budemo u Vukovaru 18. studenoga", rekao je Plenković.

Na ostale Milanovićeve "besramne komentare" Plenković je rekao da nema što reći.

"Što se tiče njegovog kilavljenja s Vijećem za nacionalnu sigurnosti i tome da ne želimo raspravljati o pravima Hrvatima u BiH, tu je pismo na kojem mi odgovaramo na sugestiju da se raspravlja o temi Hrvata u BiH", rekao je Plenković.

Novinarima je podijeljeno pismo iz Banskih dvora upućeno Uredu predsjednika u kojemu predsjednik Vlade predlaže točke dnevnog reda sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, među ostalim i točku o "položaju Hrvata u susjednim državama".

O zdravstvu

Novinari su se zanimali i za konkretne korake u reformi zdravstvenog sustava.

"Radi se na reformi zdravstvenog sustava, imali smo više sastanaka. Moramo vidjeti kako smanjiti ogromne troškove u zdravstvenom sustavu. Imamo jako široki krug prava, moramo racionalizirati troškove, povezati funkcionalno bolnice. To nam je glavna zadaća", rekao je Plenković. Na upit hoće li ići dalje prema privatizaciji, kaže da je koronakriza pokazala koliko je država važna kad je u pitanju zdravstveni sustav.

"Bez države o ovoj krizi ne bi bilo ni zdravstvene zaštite, ne bi bilo plaća…, naravno da segmenti idu u smjeru privatizacije, mi ih nećemo vraćati natrag. Ali s uočeni smo s najvećom pandemijom u zadnjih sto godina", zaključuje predsjednik Vlade.

Izvor: Hina / Vlada