Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 26. 11. 2020.

Nove mjere protiv Covid-a 19, dodatno testiranje i priprema za cijepljenje

U uvodnom dijelu 24. Vladine sjednice premijer Plenković je objavio da će nove mjere stupiti na snagu 28. studenoga i trajati do 21. prosinca te istaknuo da im je cilj da se do Božića pospješi borba protiv pandemije

"Važno je imati na umu da mjere imaju konkretnu epidemiološku podlogu. Nastojat ćemo dodatnim testiranjima utvrditi trendove zaraze i pripremiti se za distribuciju cjepiva", kazao je Plenković. "Ministri iz ekonomskih resora rade na mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ove mjere će stupiti na snagu u subotu 28. studenoga i trajat će do 21. prosinca", naglasio je.

Izglasan Proračun za 2021, potpora ministru Ćoriću, privrženost borbi protiv nasilja nad ženama

Plenković je podsjetio da je tjedan bio izrazito bogat političkim događajima; Hrvatski sabor na Vladin je prijedlog jučer izglasao Proračun za 2021., u Saboru je održana i rasprava o oporbenoj inicijativi za opozivom ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića.

"U raspravi je poslana jasna i čvrsta potpora ministru Ćoriću te smo otklonili sve zamjerke udružene krajnje lijeve i desne opozicije", rekao je.

Plenković je podsjetio i na jučer obilježeni Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u čemu je Vlada pokazala privrženost cilju poduzimanjem mjera zakonodavnog, institucionalnog, proračunskog i operativnog karaktera, te zatražila bolju koordinaciju resora u cilju sprečavanja nasilja, potpore žrtava i strožem kažnjavanju počinitelja.

Plenković je izrazio zadovoljstvo jučer uručenim ugovorima za uređenje skloništa za žrtve nasilja u Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, koji proces je do kraja godine u tijeku za još četiri županije, Požeško–slavonsku, Dubrovačko-neretvansku, Ličko-senjsku i Krapinsko-zagorsku županiju.

Koristan i sadržajan sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost

Plenković je podsjetio i na održani sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je ocijenio sadržajnim, dobrim i korisnim.

"Postigli smo suglasje o gotovo svim temama; oko pitanje radikalizacije u društvu, definiranja napada na Banske dvore kao kaznenog djela sa svim obilježjima terorizma pa do zajedničkoga stava o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, raspravi o Covidu-19 i svim naporima koje u tom smislu ulažemo."

Dodao je da su raspravili i stanje u pravosuđu, usvojili redovite smjernica za rad sigurnosnih službi te kvalitetnima ocijenili mjere koje je predložila Koordinacija za domovinsku sigurnost.

Zaključno, premijer je podsjetio i na ovotjedne vanjskopolitičke aktivnosti te posjete potpredsjednika Vlade Republike Kosova Besnika Tahirija i ministrice obrane Francuske Republike Florence Parly.

Paketom poreznih zakona dodatno se rasterećuju građani i poduzetnici

Vlada je na današnjoj, 24. sjednici raspravljala o paketu zakonskih prijedloga iz petog kruga porezne reforme koji će biti upućen u drugo saborsko čitanje. Također, u drugo čitanje upućen je i paket zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita kojim se ono dalje usklađuje s europskim uredbama, a pokrenuta je i izrada strategije održivog turizma. Dosljedno pridržavanje mjera jedini način zaštite vlastitog zdravlja i zdravstvenog sustava

Na početku sjednice državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić izvijestio je o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji. Istaknuo je da je sjever zemlje i dalje najkritičniji. Nakon toga riječ je dobio ministar Davor Božinović koji je izvijestio o postupanjima MUP-a i Civilne zaštite.

"Nakon danas zabilježenih 4009 novih slučajeva zaraze koronavirusom u samoizolaciji je 50.165 osoba, a na bolničkom liječenju 2171 osoba, među kojima su 252 na respiratoru", kazao je Dulibić.

U proteklih tjedan dana u bolnice je primljeno 1915 pacijenata sa covidom-19, a otpušteno ih je 1359.

Među zdravstvenim djelatnicima je 1466 aktivnih slučajeva zaraze, dok ih je 1135 u samoizolaciji.

"Ministarstvo zdravstva promptno reagira na zahtjeve bolnica i kontinuirano vodi računa o dostatnosti bolničkih kapaciteta, opreme i zdravstvenih djelatnika, zasad smo po pitanju kapaciteta u stabilnoj situaciji. Najveći izazovi su na sjeveru zemlje, no uspješno pronalazimo rješenja i za njih", rekao je državni tajnik.

Dulibić je ponovno pozvao građane na dosljedno pridržavanje mjera jer je to jedini način da se zaštiti vlastito zdravlje, a time i zdravstveni sustav.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da je cilj uvođenja novih mjera da se građane dodatno potakne na što manje kontakata i druženja kako bi se smanjio broj zaraza koronavirusom, ali i pritisak na zdravstvo.

Božinović je izvijestio da je u proteklih tjedan dana Stožer civilne zaštite donio dvije odluke na nacionalnoj razini i osam na razini županija. Županije s lošijom epidemiološkom slikom predlagale su oštrije epidemiološke mjere koje se odnose na njihovo područje ili na područje pojedinih gradova i općina.

"O tome smo razgovarali jučer na novom sastanku sa svim hrvatskim županima gdje smo razmijenili mišljenja, ali i predstavili smjer kojim se ide kad su u pitanju nove mjere. Cilj je da se građane dodatno potakne na što manje kontakata, pogotovo druženja kako bi se smanjio broj zaraza, a time i pritisaka na bolnički sustav", izvijestio je Božinović.

Što se tiče nadzora provedbe mjera, inspektori Državnog inspektorata, civilne zaštite i policijski službenici obavili su 2801 nadzor i izdali 19 prekršajnih prijava zbog kršenja epidemioloških mjera te četiri kaznene protiv osoba koje su svojim ponašanjem pridonijele širenju i prenošenju zaraze.

Lokalnim stožerima i medicinskim ustanovama oprema se redovito izdaje te je u ovom trenutku 12,1 milijun različitih artikala zaštitne opreme na skladištima civilne zaštite i ona se redovito zanavlja.

Socijalna skrb prilagođava se epidemiološkoj situaciji

Usvojen je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi kojim se rješavaju pravne praznine u zakonodavnom sustavu radi potrebe osiguranja pravovremenog i učinkovitog obavljanja djelatnosti u ustanovama socijalne skrbi i kod pružatelja usluga socijalne skrbi s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluga u slučaju nastanka posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Zbog epidemiološke situacije, ovim se Zakonom uređuje i mogućnost privremenog upućivanja zaposlenih od jednog pružatelja socijalnih usluga drugom pružatelju, kao i preraspodjela radnog vremena i radna izolacija unutar pojedinih pružatelja socijalnih usluga.

"S ciljem provođenje posebnih mjera za sprječavanje širenja zaraze transmisijom virusa neophodno je, osim upućivanja radnika i raspolaganja opremom, na poseban način urediti područje radnog vremena zaposlenih kod pružatelja socijalnih usluga, osobito onih koji skrbe o posebno osjetljivim skupinama građana koji mogu biti ugroženi prilikom moguće zaraze", objasnio je ministar Josip Aladrović.

Paket poreznih zakona radi dodatnog rasterećenja građana i poduzetnika

U drugo saborsko čitanje upućen je prijedlog zakona iz petog kruga porezne reforme. Riječ je o prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom, uz koje sada ide i prijedlog izmjena zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, predloženim bi se izmjenama zakona o porezu na dohodak snizile stope toga poreza s 24 na 20% te s 36 na 30%.

"Sveukupno, ovaj je paket gotovo dvije milijarde težak," kazao je zaključno ministar financija i potpredsjednik Vlade Marić, a predsjednik Vlade Plenković dodao je da je važno da se ovi zakoni rasprave u idućim danima te da oni stupe na snagu s 1. siječnjem 2021. godine s ciljem dodatnih rasterećenja i građana i poduzetnika.

Kako bi izbjegli smanjenje prihoda lokalnih jedinica, Vlada predloženim izmjenama zakona o financiranju lokalnih jedinica predviđa povećanje udjela općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak, dok bi se iz raspodjele ukinuo udio za fiskalno izravnanje i za to bi se sredstva osigurala u državnom proračunu.

"Želim napomenuti da smo sadržaj ovog zakona i njegove temeljne okvire raspravili i sa županima i s predsjednikom Udruge gradova, s predsjednikom Hrvatske zajednice općina. Ova nova distribucija, odnosno raspodjela prihoda od poreza na dohodak nalazi kvalitetan balans i kompenzira promjene u ovim drugim zakonima," kazao je predsjednik Vlade u najavi Izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica.

"I dalje ostaje Fond izravnanja koji je do sada bio u iznosu od 17% i kojeg su punile sve jedinice lokalne i područne samouprave, a išao je samo onima koji su prema određenim kriterijima bile kvalificirane za tu pomoć, za one gospodarski slabije razvijene, ali ga više ne pune sve općine, gradovi i županije, nego ga puni državni proračun," pojasnio je ministar Marić, dodavši da se kompletna težina ovoga zakona prebacuje na središnji proračun.

"I kada ga povežemo s prethodnim zakonima dolazimo do ekvivalencije, odnosno činjenice da ukupna težina ovog zakona od oko 2 milijarde kuna odgovara gubitku prihoda od poreza na dohodak," zaključio je Marić.

Smanjenje poreznih stopa na dohodak

Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36 na 30% te s 24 na 20%, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10% stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno.

No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te "kaznene stope", s 54 na 60%.

Naime, sada se na tzv. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oporezuje povećanjem više porezne stope od 36% za 50%, što znači da je ta stopa sada 54%, dok bi od početka iduće godine viša stopa, koja će biti 30%, uvećala za 100%,  pa bi u konačnici ta "kaznena stopa" iznosila 60%.

Novina je i da se iz Zakona briše odredba kojom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propiše što se smatra znatnim odstupanjima između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, s obzirom da je, objasnio je ministar, praćenje stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja uređeno Općim poreznim zakonom.

Regulira se porezno oslobođenje primitaka digitalnih nomada

Kao novinu u odnosu na prvo čitanje ministar financija naveo je usto reguliranje poreznog oslobođenja za primitke digitalnih nomada.

Naime, novim se Zakonom o strancima uvodi pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne za poslodavce u zemlji. Kako se radi o visokokvalificiranim strancima i IT-stručnjacima, predloženim bi se izmjenama propisalo porezno oslobođenje za primitke koje će porezni nomadi ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, istaknuo je Marić.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12% na 10%.

S 12 na 10% smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10% stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši).

Izmjene predviđaju i povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita. Bankama bi se, naime, kao porezno priznati rashod priznao iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama, iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

"Ova mjera trebala bi biti od velike koristi za fizičke i pravne osobe koje zapadnu u određene poteškoće servisiranja obveza", poručio je ministar Marić.

U odnosu na prvo čitanje prijedlogom za drugo je proširen opseg primjene pravila vezenih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima.

Predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se s direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti do 22 eura iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. godine plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura (1.125 kuna).

U cilju olakšavanje poslovanja predlaže se podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna.

Vlada je u drugo čitanje uputila i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koje predviđaju da se blagajnički maksimum više ne propisuje samim zakonom, već bi to pravilnikom propisao ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Vlada je u drugo saborsko čitanje poslati i paket zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita, kojim se ono dalje usklađuje s europskim uredbama.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je, a Vlada usvojila i uputila u daljnju proceduru, Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Portugalske Republike o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka.

"Strategija razvoja održivog turizma dugoročno će predstavljati krovni sektorski strateški dokument kojim će se pobliže definirati vizija razvoja turizma, vodeći računa o načelima održivog razvoja, razvojnim potrebama i razvojnim potencijalima turizma", kazala je ministrica Nikolina Brnjac predstavljajući Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine te odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine.

Prostor Markova trga stavlja se pod zaštitu

Uredbom o dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja kojom je prostor Markovog trga određen kao štićeni prostor prve kategorije.

"Stvara se pravni temelj za trajnije provođenje mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba i objekata te primjenu elemenata sustava tehničke zaštite i kontrole pristupa, čime bi se smanjila mogućnost izravnog pristupa i ugrožavanja sigurnosti, kako osoba tako i objekata", objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

"Pri tome se ni u kom slučaju neće ograničiti pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, u skladu s Ustavom i Zakonom o javnom okupljanju," istaknuo je.

"Pristup i kretanje i dalje bi bio omogućen svim osobama kojima je to nužno - zaposlenicima, dužnosnicima, zastupnicima, sucima Ustavnoga suda, osobama koje stanuju u zoni ograničenog pristupa, vjernicima koji posjećuju Crkvu sv. Marka, osobama s poteškoćama u kretanju te sudionicima mirnih okupljanja i javnih prosvjeda", rekao je.

Regulacija prometa na području Gornjeg grada neće se mijenjati za vozila javnog prijevoza i vozila građana.

Kvalitetan razvoj policijskog sustava te povoljno stanje javnog reda i mira

Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. i 2022. godini, za sklapanje ugovora o javnim radovima - Izvođenje radova građenja višestambene zgrade u Belom Manastiru.

Također, prihvaćeno Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o privremenom boravku pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke na državnom području druge države (Hrvatsko-njemački sporazum o gostujućim snagama) te donesena Odluka o izmjenama Odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o privremenom boravku pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke na državnom području druge države (Hrvatsko-njemački sporazum o gostujućim snagama).

Isto tako, usvojena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Alžirske Narodne Demokratske Republike o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Kneževine Lihtenštajna o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te o osnivanju Međuresornog povjerenstva za postupanje po zahtjevima stranih ulagača vezanim uz sporove koji proizlaze iz međunarodnih ugovora Republike Hrvatske iz područja poticanja i zaštite ulaganja.

Usvojena je odluka o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Nacionalnog odbora Republike Hrvatske za Svjetsku izložbu EXPO 2020 Dubai kojom se propisuju članovi prema novom ustroju državnih tijela.

Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost na Odluku Županijske skupštine Primorsko-goranske županije o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije.

Na kraju, Vlada je usvojila Izvješće o radu policije u 2018. i 2019. godini.

S obzirom na to da su izvješća javno dostupna, ministar Božinović naveo je da Ravnateljstvo policije nastavlja unapređivati kapacitete u svrhu očuvanja sigurnosti građana i njihove imovine te da je unaprijeđen materijalni status policajaca i tehnička opremljenost policije.

"I dalje se uspješno štiti granica Republike Hrvatske i EU vezano uz pojačani pritisak nezakonitih migracija," dodao je ministar.

Također, istaknuo je da je 2018. godine osnovana posebna radna skupina naziva Ovčara.

"U okviru rada navedene skupine, tijekom 2018. i 2019. kazneno su prijavljene 53 osobe zbog osnovane sumnje da su počinile 63 kaznena djela ratnog zločina na štetu 510 hrvatskih civila i branitelja," kazao je, dodavši da statistički pokazatelji ukazuju na kvalitetan razvoj policijskih sustava te povoljno stanje javnog reda i mira u protekle dvije godine.