Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 1. 2021.

Šteta je veća nego što se ispočetka činilo, imajmo povjerenja u državu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada« izjavio da nije realno očekivati da će se razoreno područje Sisačko-moslavačke županije oporaviti u najkraćem roku te je apelirao na povjerenje u državu i poštivanje njezinih institucija

Premijer je obišao stradala područja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Rekao je kako je njegov dojam u odnosu na prošli tjedan da su razmjeri šteta puno veći nego što se na početku činilo.

"Sad imam osjećaj razmjera tih šteta koje su puno veće", kazao je.

Upitan je li na terenu uspostavljen sustav koordinacije, Plenković je podsjetio je da je Vlada u okviru Stožera Civilne zaštite oformila poseban stožer na čijem je čelu potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, zajedno s ministrom graditeljstva Darkom Horvatom i potpredsjednikom Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Borisom Miloševićem i na je taj način osigurala da postoji stožer koji će se baviti sprječavanjem širenja epidemije, ali i stožer koji će koordinirati upravljanje u potresom stradalom području.

"S njima su svi oni koji su inače, po zakonu, oni koji su u okviru civilne zaštite", kazao je Plenković.

Istaknuo je da je Civilna zaštita ta koja je na terenu i koja koordinira sve aktivnosti, a da su sve ostale službe: Hrvatska vojska, Crveni križ, vatrogasci i statičari komplementarne.

Istaknuo je da su nakon potresa od 6,2 stupnja po Richteru proglasili dan žalosti, u zadnja 24 sata financijske godine prije zaključavanja riznice pronašli 120 milijuna kuna interventnih mjera za županiju, te poslali sve postrojbe na teren. Zahvalio je još jednom građanima koji su neposredno, vlastitom inicijativom pomogli Sisačko-moslavačkoj županiji.

"Vidjeli smo veliku solidarnost hrvatskoga naroda i puni angažman svih službi. Ne možemo očekivati da na tako velikom području, gdje živi 116 tisuća ljudi, da nekoliko sati ili dana nakon potresa sve izgleda kao apoteka, to nije realno, ne samo kod nas nego bilo gdje", ustvrdio je Plenković.

Premijer je naglasio da je potpredsjednik Vlade Tomo Medved u Domovinskom ratu bio na Banovini te da ima veliki autoritet i jako dobar odnos sa svim akterima na području Sisačko-moslavačke županije.

Rekao je i da je obišao više logističkih centara te da ondje ima toliko količina vode, hrane i higijenskih potrepština da je potrebno tjedan dana i ogroman broj ljudi samo da se sortira sve što je došlo.

"Ovakav izraz srca i solidarnosti nemoguće je zaustaviti niti ga treba zaustaviti", kazao je Plenković.

Istaknuo je kako su u jednom od logističkih centara koje je posjetio i volonteri iz Slavonije.

"Pa i oni su volonteri. Dolaze s istom namjerom. Zato mi je zasmetao taj jedan, možemo slobodno reći, vrlo neuobičajen trend, a po meni u cijelosti neopravdan, nekakvog kreiranja nepovjerenja u javnom prostoru. Prema kome? Prema državi? Država će ostati", poručio je.

Državna riznica primila je do utorka popodne 60 milijuna kuna

Predsjednik Vlade upitan je i o svojoj izjavi o pokušajima demontiranja države.

"Ja zaista nakon ovog iskustva imam toliko istančane radare i filtere da mi je u tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu i tko mi spina nekakav projekt ili nekakav dojam za koji se želi ostaviti dojam da nešto nije u redu", kazao je premijer, dodavši da na ljudima iz Crvenog križa, HGSS-a, policije... vidi nezadovoljstvo jer u javnom prostoru postoji dojam da nešto ne rade dobro.

"Ma tko je taj koji će reći iz komfora svog naslonjača da nešto nije dobro? Temeljem čega? Temeljem kojih, čijih podataka?", upitao je Plenković.

Moramo poštovati institucije

"Tko kasni i gdje kasni? Dajte mi jedan dokaz. Nek' čitaju zakon, nek' vide načelo postupnosti, kad se i kako proglašava katastrofa, koliko je ljudi bilo na terenu, koliko pomoći je dato. Nego se traži namjerno, eventualno nekoga negdje, u nekom možda malo zabačenijem dijelu Banovine, do koga eventualno još netko nije došao. Ili se pusti nekakva poluinformacija", rekao je Plenković, dodavši da se tome protivi zbog digniteta države i institucija, koje, kako je istaknuo, imaju svoju trajnost.

"Moramo poštovati institucije", poručio je premijer.

Naglasio je da je Državna riznica do utorka popodne već imala uplaćenih 60 milijuna kuna, a Crveni križ skoro je došao do 35, 36 milijuna.

"Znači, dio ljudi ima povjerenja. I zato gajimo povjerenje u državu, nemojmo je rušiti. Ovo je naša država, to su naše institucije, ti ljudi tamo rade s ciljem da pomognu svojim sugrađanima", rekao je Plenković.

Raspodjela novca

Kada, kako i kome će novac biti distribuiran, predsjednik Vlade navodi da ima više rashoda.

"Mi smo interventno dali novac županiji da podijeli gradovima i općinama. Vodimo računa da je Sisačko-moslavačka županija svojevrsna sinteza teškog socijalističkog nasljeđa, svih problema hrvatske ekonomske tranzicije, demografske devastacije, teških posljedica ratne agresije nakon Domovinskog rata, poplava i potresa, dakle nema što se tu nije dogodilo", podsjetio je premijer.

Sve je to, dodao je, u zadnjih 30 godina sinteza puta prema boljem. "Moramo to osmisliti na način da to bude jedan ozbiljniji pokušaj revitalizacije i gospodarstva i društva i uopće recimo to tako, ekonomskog preusmjeravanja", rekao je.

Kazao je da je u Sisačko-moslavačkoj županiji jako dobro krenula gaming industrija. "Oni su pronašli jednu nišu, bilo da je to Sisak, bilo da je to Novska u kojoj su sjajni, u kojoj su kompetitivni i gdje su na europskoj i globalnoj razini našli jedan vid koji do tada nije postojao. I to je jedan primjer što nam je bitno i za Europsku uniju i nacionalni program oporavka i otpornosti kao ona tranša koju zovemo digitalna transformacija. To je vrlo važno", naglasio je.

Kontejneri, kamp-kućice i mobilne kuće djelomice su domaće proizvodnje

Što se tiče sredstava, ona će koristiti što za obnovu, što za kupnju kamp kućica, mobilnih kućica ili kontejnera .

"I to je dobro rekao potpredsjednik Milošević koji poznaje i mentalitet ljudi dolje, oni unatoč tome što su im kuće razrušene neće htjeti prihvatiti alternativni smještaj. Bilo je ponuda hotelskih kuća, bilo je puno opcija. Jedan dio ljudi ne napušta svoje ognjište, svoje stečevine, stoku koja tamo postoji u ruralnim krajevima. Ljudi jednostavno ne žele. I zato moramo osigurati alternativni smještaj koji nije u nesigurnoj kući od potresa, nego je blizu kuće, a ima se suhi krov nad glavom", kazao je.

Upitan kada će svi dobiti potrebne kontejnere, kazao je da tri tvrtke koje u Hrvatskoj proizvode kontejnere, u mjesec, mjesec i pol dana, mogu proizvesti do 300 kontejnera. Procjena je u ovom trenutku da ih je potrebno tisuću, pa je istaknuo da Vlada gleda od koga sve u kratkom roku može nabaviti tu vrstu alternativnog smještaja i isporučiti ga na lice mjesta.

Obnova nakon Domovinskog rata

Upitan je i obnovi nakon Domovinskog rata te hoće li inzistirati da se to raščisti do kraja, premijer je naglasio da je apsolutno za to da se to ispita.

"To sad pitanje DORH-a, policije. Tko god treba od nadležnih tijela neka se time bavi, nama je bitno da se utvrdi istina. Ja ću podsjetiti hrvatsku javnost, sad je prošlo puno godina pa smo možda zaboravili. Hrvatska je u poslijeratnoj obnovi sagradila 156 000 stambenih objekata. Neke su bile nove, a neke su bile popravljanje oštećenih kuća, dakle za svaku od tih obnova, postoji neki projekt, izvođač, nadzor, dokumentacija mora postojati i ako postoji konkretna kuća u dokumentima će se vidjeti što se napravilo. Tko je od nas znao da je ta situacija, da nije bilo potresa, ne bi ni vi, ni ja to znali sad", dodao je premijer.

Neće se usporiti obnova Zagreba

Predsjednik Vlade je kazao da ova katastrofa u Sisačko-moslavačkoj županiji neće usporiti obnovu Zagreba, dodavši da su to dva paralelna procesa.

Podsjetio je da je Zakon o obnovi donesen konsenzusom. "To je dosta rijetko, ali sam na početku mandata nove Vlade rekao da tu moramo okupiti sve", dodao je. Kazao je i da je Ustrojen je Fond za obnovu, na čelu s Damirom Vanđelićem. Pojasnio je da postoji program obnove te da idu uskoro idu javni natječaji za dio koji se odnosi na kulturnu baštinu, zdravstvo, obrazovanje te prometnu infrastrukturu.

"Sve to već možemo financirati kroz već dobivenih 683 milijuna eura dobivenih od Europskog fonda solidarnosti. Ovo sada je nova šteta, koja nema nikakve veze sa Zagrebom. Ovaj potres je bio jači. U Zagrebu je poginula jedna djevojčica za kojom žalimo. Ovdje je poginulo sedam ljudi. Izraz solidarnosti koji je došao od drugih zemalja, bio je snažniji. Ljudi su vidjeli snimke i shvatili o čemu se raditi", kazao je Plenković.

Na pitanje može li se očekivati da se primijene tipska rješenja, podizanje montažnih kuća u kratkom roku, premijer je odgovorio da je Zakon o obnovi grada Zagreba predvidio zamjenske kuće.

"Tu je niz opcija o kojima ministri razgovaraju da vidimo što je najučinkovitije i što je financijski najpovoljnije, a usto protupotresno", rekao je.

Prvi rezultati obnove

Podrhtavanje tla traje, vidjeli ste broj potresa koji je s nama ovih dana, o tome će se voditi računa. Ali i seizmolozi su rezervirani u nekim procjenama, tu nitko neće dati recept ili prognozu što će biti sutra, takve kristalne kugle nema, naveo je premijer.

"Zato ćemo stvoriti dobar pravni okvir i stvoriti sredstva, a za svaku tu kuću mora biti posebno rješenje. Neće nas netko pitati je li biti žurba, i rekao sam ministrima hoću da svaka faza ovog procesa bude transparentna do zadnjega zareza, kako bismo nakon 25 godina mogli sve gledati mirno i uvjereni da se napravilo sve što treba"

Koronavirus i odziv na cijepljenje

Premijer se osvrnuo na trendove pada novozaraženih osoba koronavirusom u Hrvatskoj, istaknuvši da je on očit i trenutno stabilan.

"Pad novozaraženih je jasan, činjenica je da su mjere koje su krenule 28. studenoga, bile pogođene", kazao je dodavši da unatoč tomu, treba biti na oprezu. Politika je trenutno kombinirana i dolaskom cjepiva, a do kraja siječnja očekuje se odobrenje dvaju cjepiva - među kojima je i Oxfordsko cjepiva koje je Hrvatska naručila u najvećoj količini, 2,7 milijuna doza.

Najavio je da građani koji ne spadaju u prioritetne skupine, mogu očekivati cjepivo i prije svibnja ukoliko još neodobrena cjepiva, poput Oxfordskog, dobiju odobrenja do kraja siječnja, kao i da će se uskoro protiv koronavirusa cijepiti i članovi Vlade.

Izvor: HRT/Hina/Vlada